Izazov medicini u korist medicine
Izazov medicini u korist medicine
Umjetnost u slici
1. Tri kavaljera frajle Melanije / Vražji otok 2. Povratak Filipa Latinovicza 3. Na rubu pameti 4. Banket u blitvi I-II 5. Banket u blitvi III
Ayurveda
Erich Maria Remarque (22. juni, 1898. – 25. septembar, 1970.) je pseudonim njemačkog pisca čije je pravo ime Erich Paul Remark. Remarque je postao poznat po nizu djela kojima opisuje strahote rata čiji je sudionik bio i sam. Njegov najpoznatiji roman je Na zapadu ništa novo (objavljen u nastavcima 1928. a kao knjiga početkom 1929. godine), u kojem opisuje život njemačkih vojnika koji se tokom Prvog svjetskog rata bore na zapadnom frontu (francusko ratište). Na osnovu ovog filma snimljen je i oskarom nagrađeni film. Ovo djelo mu donosi neprijateljstvo nacista, koji zabranjuju i pale mnoga njegova djela. 1933. godine Nacisti zabranjuju njegova djela i vrše zapljenu istih. Paralelno s tim kreću s propagandom kako je Remarque ustvari porijeklom francuski jevrej i da je njegovo pravo ime Kramer (što dobijemo u slučaju da izgovaramo prezime Remark unatrag). I u današnje vrijeme, u pojedinim biografijama ovog pisca stoji ova tvrdnja, sa već navedenim primjerom kao dokazom. Poznatija djela: Na zapadu ništa novo (Im Westen nichts Neues) – 1929 Povratak (Der Weg zurück) – 1931 Tri ratna druga (Drei Kameraden) – 1938 Ljubi bljižnjeg svog (Liebe deinen Nächsten) – 1941 Trijumfalna kapija (Arc de Triomphe) – 1946 Iskra života (Der Funke Leben) – 1952 Vrijeme života i vrijeme smrti (Zeit zu leben und Zeit zu sterben) – 1954 Crni obelisk (Der schwarze Obelisk) -1956 Nebo ne zna za miljenike (Der Himmel kennt keine Günstlinge) – 1961 Noć u Lisabonu (Die Nacht von Lissabon) – 1963 Sjenke u raju (Schatten im Paradies) – posthumno objavljeno 1971
Nakon 11 godina od njegove smrti dobili smo prvu objektivnu biografiju prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Riječ je o knjizi “Tuđman. Prva politička biografija” koju je napisao američki povjesničar hrvatskih korijena James J. Sadkovich. Napokon smo dobili povijesnoznanstvenu studiju koja prva objektivno prosuđuje Tuđmana, u kojoj autor piše “hladne glave”, nastoji biti objektivan. Kako sam kaže, on svoje zaključke ne oblikuje kako bi oni služili moralnim ciljevima, odgovarali zahtjevima istraživačke stipendije, umirili anonimne čitatelje, svidjeli se njegovim kolegama ili umirili njegove prijatelje. On jednostavno želi shvatiti svoju temu i pokušava ostati objektivan. Ili, kako kaže Sadkovich, on je imao skroman cilj, shvatiti Tuđmana onoliko koliko je to mogao. Knjiga je podijeljena na devet poglavlja, u kojima Sadkovich obrađuje Tuđmana kroz sve njegove životne mijene, a posljednje poglavlje, koje je i svojevrsni epilog, odnosi se na razdoblje hrvatskog osamostaljenja i suvremene hrvatske države. Sadkovich je dugogodišnjim istraživanjem Tuđmanove biografije nastojao objasniti njegov intelektualni i politički razvoj prije 1990. godine, pri čemu nastoji ispraviti mnoge predrasude i kriva mišljenja o Tuđmanu koja su se uvriježila do naših dana. Koliki je opseg njegovog istraživanja, dovoljno pokazuje popis izvora i literature koju je Sadkovich prostudirao i pročitao. Teško da je itko toliko pročitao o Tuđmanu kao on. No, ova knjiga nije samo Tuđmanova biografija. Iz nje izbija i duh vremena u kojemu je Tuđman odrastao i sazrijevao, u kojemu se formirao i u kojemu je djelovao. Nakon čitanja knjige mnogi će dosta toga naučiti ne samo o Tuđmanu nego i o našoj suvremenoj povijesti, o odnosima u staroj Jugoslaviji, o Drugom svjetskom ratu i poraću, a najviše o mnogobrojnim procesima u komunističkoj Jugoslaviji, kako u politici, tako i u historiografiji. I još nešto. Dodatna je vrijednost knjige to što u njoj imamo i opširan pregled pisanja nekih zapadnih povjesničara i drugih stručnjaka o Jugoslaviji i njezinom raspadu, čiji su projugoslavenski stavovi umnogome odredili i percepciju kakvu Tuđman danas uživa u svijetu, kao razbijač te iste Jugoslavije. Ipak, ono što je najvažnije, mnogi koji pročitaju ovu knjigu shvatit će da o Tuđmanu zapravo nisu znali dovoljno ili da su bili bombardirani svakojakom propagandom koja je rodila mnoge predrasude. Recenzenti knjige su dr. sc. Mario Jareb i dr. sc. Nikica Barić s Hrvatskog instituta za povijest. Knjiga ima 436 stranica velikog formata, tvrdi uvez.
Usporedba i europsko okruženje.
Urednici: Bruno Božić, Herman Buršić, Albino Crnobori, TOne Crnobori, Miho Debeljuh, Viktor Hreljanović, Josip Iskra, Marijan Kalčić, Josip Kolić, Attilio Krizmanić, Branko Marušić, Marijan Mikolić, Alojz Orel, Karlo Paliska, Ivica Percan, Renato Percan, Marijan Racan, Milan Rakovac (gl. urednik), Miroslav Sinčić, Tihomir Staničić, Marko Zlatić, Željko Žmak. Tekstovi: Milan Rakovac, Branko Marušić, Miroslav Bertoša, Tone Crnobori, Herman Buršić, Ivica Percan, Marijan Racan, Miroslav Sinčić,Luigi Ferri, Attilio Krizmanić, Ivan Rudelić, Željko Žmak
Ostali autori: Čedomir Kolar Opis: Condition: Very Good