Oznaka:

Život 1-10/1938

Katolički časopis Život Godište 1938 (1-10 brojeva) uvezano u tvrdi povez

Mali brevijar snobizma

Pre nego što se poduhvatite čitanja ovog malog brevijara, u nameri da izbegne bilo kakav nesporazum, autor nastoji da vam predoči svoju polaznu tačku. Toplo preporučuje onima koji očekuju da će ovde naći spisak marki i prodajnih mesta da nastave da se opskrbljuju časopisima koji su namenjeni za vulgum pecus. Uz to, autor ne preporučuje čitanje ovog delca skorojevićima i ostalim novim bogatašima, kojima Bizmarkova deviza beati possidentes služi kao uzor za umetnost življenja i obrazovanja: japijima sa mobilnim telefonima i kabrioletima, koji imaju potrebu da se uvuku u polumondenske krugove koji, čak i takvi, poprilično prevazilaze njihove intelektualne kapacitetesitnom i krupnom plemstvu koje poput ustajalog kamambera ne ume više da sačuva distancu. Podrazumeva se da se i adepti B.C.B.G. (bon chic, bon genre – konzervativni šik) stila nalaze na ovom spisku, slični najpatetičnijoj buržoaziji. Ovaj priručnik se obraća eliti, a ne onima koji prate prolaznu modu. Elementarno poznavanje kulture luksuznih p roizvoda i jaka ličnost bez sumnje su minimum koji se zahteva u ovom slučaju. Nadamo se stoga da ovaj brevijar neće pasti u neželjene ruke, niti u knjižarsku preraspodelu. Čak i ako ste ubeđeni da želite da pripadate čudesnom svetu snobova, u njemu ne možete unapred steći svoje mesto. Nije li i samom Pigmalionu bila neophodna Afroditina pomoć? I pored toga, upravo vama i samo vama, ova knjiga može da pruži solidnu podršku. Da li se rađamo kao snobovi? Da li za takvo nešto imate predispozicije? Da nije reč o nekoj bolesti ili frustraciji? Šta jede snob? Gde ide u kupovinu? Gde ga možemo sresti i šta nosi u svojim putnim neseserima? Kako je uredio svoj dom u čijem okrilju prima jedino malobrojne bliske osobe? Kakvi su njegovi politički stavovi? Da li je vernik? Da li pati od paranoje ili od egzistencijalističke teskobe? Pitanja se nižu u nedogled. Međutim, svaki snob je neuporediv i jedinstven. Snob je sve video, sve doživeo i čak nema potrebu da se toga seća. Budite uvek izuzetak! Takav je Zakon snobizma! Nik ada ne bi trebalo da činimo bilo šta od onoga što ne bismo mogli ispripovedati nakon večere!, zabeležio je Oskar Vajld. I pre nego što nastavite sa čitanjem, zapamtite: svaki oblik altruizma od sada vam je zabranjen! Quod licet Iovi, non licet bovi, što će reći, nije sedlo za magarca. Tako je udešen svet.

Štorije od Rukavca, Kućel i šire okolice

Istini, škerci i običaji. Franjo Šepić-Bertin rođen je Rukavčan i u Rukavcu živi od rođenja do današnjeg dana. Oženjen je gospođom Višnjom. Njegovi roditelji Marko i Berta odgojili su dvoje djece, starijeg Franju i mlađu sestru Nedu. Djeca su rasla, školovala se i zaposlila. Franjo je postao tehničar, a Neda liječnica. Čitavo svoje djetinstvo i mladost proveo je u Rukavcu družeći se sa svojim vršnjacima i starijim mještanima od kojih je skupljao štorije i istini od Rukavca, Kućel i šire okolice ne misleći da će ih jednog dana skupiti i objaviti kao posebnu knjigu.

Dr. Ante Starčević

O 40 obljetnici smrti. Filip Lukas, Bare Poparić, Vladimir Kovačić, Božidar Murgić, Martin Lovrenčević, Mile Starčević, Satnislav Šimić, Vilko Rieger, T. Mortiđija, Ante Starčević, Mile Budak

Doba ekstrema

Kratko dvadeseto stoljeće 1914. – 1991. Eric Hobsbawm je jedan od najutjecajnijih živih povjesničara. Nema praktički nijedne značajnije opće povijesne sinteze koja ne razmatra njegove stavove, bez obzira na to prihvaća li ih ili kritizira. Knjiga Doba ekstrema predstavlja četvrti dio njegove povijesti svijeta koja obuhvaća razdoblje od 1789. godine do danas. Prethode joj Doba revolucije, Doba kapitala i Doba imperija. Naročito je veliki uspjeh doživjela ova knjiga, koja je od svog pojavljivanja 1994. godine prevedena na brojne svjetske jezike. Potcrtavano.

Borba sa stvarima: Krležin tetar

Krležin teatar 1972-1986. Bilješke kazališnog suputnika. Kazališni kritičar D. Foretić u svojoj knjizi Borba sa stvarima sabrao je kazališne kritike koje je objavljivao u našim renomiranim časopisima kao što su Prolog, Scena, Oko i drugim. Svi tekstovi ovdje odnose se na Krležu i krležijanski teatar koji je prema svojim aktualnosnim i intelektualističko profetskim značajkama bio dominirajuća kvaliteta hrvatskog glumišnog života. Zato je zbroj ovih kritika od velike važnosti za upoznavanje kontinuiteta izvođenja Krležinih dramskih djela koja su se izdvojila kao jedinstvena stilska i scenska formacija unutar jugoslavenskog kazališta.