Ljupke kosti

Rijetki su romani koji ostave dojam koji traje i traje, koji izazovu podvojene osjećaje koji ne jenjavaju ni dugo vremena nakon što ste pročitali posljednju stranicu, a još su rjeđi oni kojima se morate vratiti. Ljupke kosti Alice Sebold jedan je iz kategorije najrjeđih – šokantan, provokativan, potresan i nezaboravan. Četrnaestogodišnja Susie Salmon silovana je i ubijena u prvom poglavlju romana. Njezin susjed, serijski ubojica, zakopao je njezin leš, a sve one mučne, nesretne događaje koji slijede: šok, nevjericu, raspad njezine obitelji za koju je breme tog stravičnog događaja jednostavno preteško, Susie će ispričati sama. Iz raja. U njezinu dijelu raja, u kojem su se svi događaji odigrali jučer, koji nalikuje na školsko igralište i gdje joj je omiljena literatura Seventeen, Glamour i Vogue, Susie ima sve što poželi, osim onog što bi najviše željela – biti ponovno na Zemlji sa svojima najdražima.

Četvrtkom u parku

Ima li ljubav rok trajanja? Jeanie živi posve mirnim i uobičajenim životom: vodi mali dućan zdrave hrane, večeri provodi sa svojim suprugom Georgeom s kojim je u braku tridesetak godina, a svaki četvrtak provodi u parku, na dječjem igralištu, čuvajući svoju unuku. No kada u parku upozna Raya – za svoje godine, jako zgodnog učitelja aikida – koji također vrijeme provodi čuvajući unuka, Jeanin miran i spokojan život postat će stvar prošlosti. Tajni susreti, razmjene poruka i nestrpljivo očekivanje novoga četvrtka promijenit će mnoge živote i za sobom ostaviti slomljena srca, obiteljske sukobe, ali i slatka, velika očekivanja… Jeanie i Ray jedno će drugome ponuditi novu priliku za ljubav, no pitanje je hoće li je imati hrabrosti prihvatiti… Kako se priroda budi, i ljubav počinje pupati. „Topla i lijepo napisana apologija ljubavnih veza u zreloj dobi.“ – Daily Telegraph

Nevidljiva ruka – Povijest zavjere

Ratovi počinju onda kad jedna nacija upadne na teritorij druge; ekonomske depresije događaju se kad se na tržištu dogode neočekivani lomovi; inflacija se javlja kad cijene skaču zbog nestašica; revolucije počinju kad se narod, uvijek spontano, digne da bi zbacio postojeću vlast. Ovo su tradicionalna objašnjenja povijesnih događaja. Sve se odvija slučajno, kao da nema nikakvih pokretača. Ovakva objašnjenja ostavljaju u umovima ozbiljnih istraživača mnoga otvorena pitanja. Da li je moguće da su lideri na vlasti i drugi isplanirali ove događaje, a zatim ih orkestrirali do postizanja željenih ciljeva? Da li je moguće da su čak i velike povijesne katastrofe bile dio ovog plana? Postoji objašnjenje povijesnih događaja koje na ova pitanja odgovara potvrdno. Ono se zove viđenje povijesti kao zavjere i predstavlja alternativu viđenja povijesti kao slučaja koja je danas na snazi. Moguće je, dakle, sumirati glavne povijesne događaje u dvije alternativne škole mišljenja….

Smrt, međustanje i ponovno rođenje

Ostali autori: Jeffrey Hopkins Opis: Smrt, međustanje i ponovno rođenje u tibetanskom budizmu. Predgovor napisao Njegova Svetost XIV Dalaj Lama

Julije Cezar

Omladinska biblioteka Karavela, sveska 5. S kartom na kraju knjige.

Flagusova rukavica

Flagusova rukavica – Originalnost prepisivanja u prozi Dubravke Ugrešić.

Popularna psihologija

Što je psihologija, Zadatak psihologije, Značaj, Mozak, Razvoj istraživanja, Dirigovano ponašanje, Oblast nesvesnog, Molekuli uma, Biohemijski proces, Tragovi sećanja, Elektrobiološka baza, Mogućnosti zloupotrebe, Upoznajmo osećaje, Osetljivost čula…

Politička istorija Đavola

Antička i savremena. To da je Satana pali anđeo, buntovni serafim, proteran zbog svoje pobune, opšte je mišljenje, i nije moja stvar da osporavam ono što je opšteprihvaćeno; budući da je izveden na sud, da je proglašen krivim i da je kazna u vidu proterivanja nad njim izvšrena na Nebu, on se na ovom svetu obreo kao porognani prestupnik bez prava na povratak… Mora da je poduhvat bez premca zabeležiti istinitu priču o ovom Tiraninu koji vlada u vazduhu, Bogu ovog sveta, ovom užasu i odvratnosti ljudskog roda, kojeg nazivamo Đavo; ali i pokazati šta on jeste i šta nije, gde je i gde nije, kad ga ima u nama a kad ga nema; jer, i ne sumnjam da se Đavo, uistinu i bona fide, nalazi u sijaset naših čestitih, slaboumnih prijatelja, a da oni o toj stvari ne znaju ništa.

Rasprava o ljudskoj prirodi

Logos. David Hume (1711 – 1776.) je bio škotski filozof i povjesničar. Zajedno s Adamom Smithom i Thomasom Reidom bio jedna od najvažnijih osoba u škotskom prosvjetiteljstvu. Povjesničari često vide njegovu filozofiju kao neki oblik skepticizma, ali mnogi komentatori su istaknuli da element naturalizma ima isti značaj. Hume je bio prvi moderni empirist koji je odbio svaku pomoć bilo od a priori principa rasuđivanja, bilo od svake druge ideologije koja obezbjeđuje skladnost između naših opažaja i svijeta. On je također smatrao da je nemoguće spoznati uzročno-posljedičnu vezu zaključivanjem a priori, odnosno da ju je moguće spoznati samo posteriori, putem iskustva.