Godine 1785., najstarije pariško groblje, u samome srcu grada,već je pretrpano i onečišćuje svaki udah onih koji žive u njegovoj blizini. Među njih stiže Jean-Baptiste Baratte, mladi inženjer iz provincije kojemu je kralj naložio da razruši groblje. Baratte u tome isprva vidi priliku da ukloni teret povijesti, što je prikladan zadatak za čovjeka modernoga, razumnog doba. Ali ubrzo će naslutiti da bi uništenje groblja moglo dovesti i do njegove propasti.
S engleskog preveo Branko Brusar. HITREC, Josip (Joseph George), pisac i prevoditelj (Zagreb, 28. II. 1912 — Buffalo, New York, 22. VIII. 1972). Maturirao u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji 1930, potom studirao slavistiku na Filozofskom fakultetu 1930–32; sudjelovao u zbirci Lirika 1932 (1932). Živio u Indiji, radio u oglasnim agencijama u Karachiju, Lahoreu, Delhiju, Calcutti i Bombayu (1933–44). Od 1946. u SAD, profesor književnosti i kreativnog pisanja na Kingsborough College u New Yorku 1946–67. te na Buffalo State College 1967–72. Pjesme, pripovijetke, putopise i reportaže objavljivao u periodicima: Mladost (1927–30), Svijet (1928, 1930–33), Književne novine (1930), Danica (1931), Ilustrovani tjednik (1931), Jutarnji list (1931), Politika (Beograd 1931), Zora (1931), Evolucija (1933–34), Kronika (1933), Literatura (1933), Hrvatski dnevnik (1938). Poslije 1946. surađivao u američkim periodicima: Harper’s Magazine (New York), Harper’s Bazaar (New York), New York Herald Tribune, New York Times, New York Times Book Review, Reporter (New York), Saturday Review (New York). Na engleskom je objavio zbirku novela Ruler’s Morning and Other Stories (1946) te romane Son of the Moon (1948, hrv. prijevod Mjesečev sin. Rijeka 1960) i Angel of Gaiety (1950). U njima tematizira složene obiteljske i etničke odnose u Indiji 1930-ih i 1940-ih. Obilježavaju ih realistički pripovjedni postupak, leksička raznolikost i slojevitost, sklonost dijalogu te tipski postavljeni likovi. Hrvatska je mjesto radnje kratke priče Clear-Eyed into Millenium (obj. u časopisu Reporter 1962, hrv. prijevod Bistrook u tisućljeće. Republika 1997, 11–12). Hrvatski prijevod izabranih novela objavljen je pod naslovom Teroristi (Zagreb 1963). Na engleski je preveo romane I. Andrića Travnička kronika (Bosnian Chronicle, New York 1961) i Gospođica (The Woman from Sarajevo, New York 1963) te zbirku novela pod naslovom Pasha’s Concubine and Other Tales (New York 1968). Za roman Son of the Moon nagrađen je Harperovom nagradom 1948.
Balade o teškim vremenima donose romanesknu trilogiju jednog od najzanimljivijih suvremenih latinoameričkih autora, ali one su ponajprije pozivnica na neusporedivu književnu fiestu, karta za Meksiko u kakav niste putovali. Tri svijeta sklapaju se u jedan, a tri lika stupaju na čelu Herrerine halucinantne procesije: Vuk je trubadur na dvoru narkobosa, Milena djevojka koju putovanje vodi u srce mita, a Otkupitelj čovjek čije riječi mogu zaliječiti sve osim smrti. Iza njih troje niže se sve ostalo: pustinje, rijeke i gradovi; granice se prelaze i putuje se duboko, tamo gdje nasilje susreće poeziju, a bogovi se pretkolumbovske Amerike na ulicama, u kantinama i kuplerajima miješaju s božanstvima ove današnje – s narkodilerima, otmičarima, krijumčarima i carinicima. Balade o teškim vremenima Yurija Herrere vrtoglava su i fascinantna proza koja stvarnost suvremenog Meksika otkriva u istoj mjeri kao i prirodu ljudskoga bića i njegovih snova – književno slavlje koje ne smijete propustiti!
Un amico Italiano Rujan je 2003. Luca Spaghetti ne zna da je ovih nekoliko redaka koje mu je poslao prijatelj iz SAD-a početak jedne čudesne avanture. Elizabeth je plavuša blistavog osmijeha i otvorenih pogleda na svijet. Iza nje je mučan razvod, a Italija je prva etapa njezina terapeutskog putovanja u potrazi za samom sobom i pravom ljubavlju. Luca je rimski Rimljanin koji pati od redovitih napadaja nostalgije za Amerikom, obožava nogomet, a i samouki je gitarist slavne prošlosti. Baš neobičan par kojem se dogodilo rijetko prijateljstvo na prvi pogled! Između delicija u restoranu na Trastevereu, nekoliko čaša bijelog vina jedne zlatne rimske jeseni i obilazaka na skuteru, baš kao Audrey i Gregory u „Prazniku u Rimu“, Liz i Luca postaju nerazdvojni. Kreću u romantično istraživanje grada, u potragu za njegovim tajnama, najpoetičnijim kutcima i tipičnim restorančićima. Luca postaje Lizin turistički vodič/anđeo čuvar, odlučan da on i njegov grad novoj prijateljici pomognu isplivati iz njezina mraka…Un amico italiano: Jedi, moli, voli u Rimu donosi niz živopisnih anegdota o gastronomiji, jeziku, povijesti, umjetnosti, nogometu, glazbi i svakodnevici prelijepog Rima. To je iskrena, duhovita i neodoljiva priča o jednom iznimnom prijateljstvu koje cvjeta u Vječnom Gradu. Priča je to u kojoj se može dogoditi da jedan Rimljanin, sanjar s prezimenom koje je samo po sebi posebna priča, na kraju upozna glumicu s najljepšim osmijehom u Hollywoodu…
Roman s anđelima i Moldavcima
Ekvator je očaravajući roman koji neprestano iznenaduje, bacajući svjetlo na jedan malo poznati dio kolonijalnoga života. Epskog opsega i radnje obogaćene emocionalnom i moralnom složenošću, ovo je roman o ljubavi, osamljenosti, politici i ljudskom dostojanstvu. Priča je to o portugalskom društvu razapetom izmedu suvremenosti i nazadnjačkih kolonijalnih navika. Portugalska uspješnica prevedena je na mnoge svjetske jezike, a zasigurno će i kod nas naći svoje čitatelje.
Prag. Vrijeme negiranja intelektualnih prava i sloboda. Vrijeme bijega na zapad ili pritajenosti u domovini. Pavla je mlada književnica, ali po nuždi i spremačica u kazalištu. Jozef je stariji književnik, oženjen, ali nekoliko godina živi u paralelnoj ljubavnoj vezi s Pavlom. Lucka je njihova djevojčica. Međutim, na putu je još jedno dijete, a iz te situacije rađa se i kriza ljubavn(ičk)oga para… Suvremena češka spisateljica izgradila je ovaj roman na bilješci iz vlastite prošlosti, kriznome razdoblju u dugogodišnjoj vezi s književnikom Ludvikom Vaculikom (koji je kao protuodgovor napisao roman Kako se prave muška djeca), kojime na duhovit i ironičan način progovara ne vlastitoj intimnoj drami, ali i o društveno-političkom trenutku tadašnje komunističke Češk(oslovačk)e.