Oznaka:

Nove teme i mete

Iz sadržaja: Barokni iluminizam ili iluministički barok Adama Filipovića, Čevapovićevo mjesto u hrvatskoj književnosti njegova doba, Etičke i estetičke dimenzije u djelu Ivane Brlić-Mažuranić, Matoševe polemike, Kumičić govornik, Leskovarove književne težnje, Iskušenja suvremene teme…

Ususret Arijadni

Lingvistički i kulturološki ogledi o transmedijalnosti (I. knjiga)

Hrvatske novine i časopisi do 1848.

Još i danas u nas ne postoji jasna i razvijena svijest o ulozi i značenju časopisne produkcije pa se tako, ne samo iz godine u godinu, nego sad već i iz stoljeća u stoljeće, ta važna djelatnost sve očiglednije marginalizira. A ona zapravo, ne samo da pokazuje ukupnost stanja u svim tada ostvarenim kulturnim djelatnostima, nego istodobno izražava i svu moć i nemoć društva, dakle iznosi istinsku sliku kulturne i društvene zbilje o vremenu u kojem nastaje. A prema toj važnoj činjenici nerijetko i danas ostajemo posve ravnodušni. Iako objavljena još davne 1936. Hergešićeva studija o jednom cijelom stoljeću novina i časopisa na hrvatskom jeziku i danas je dragocjen izvor podataka i ujedno kratki repetitorij periodike od Jozefinskoga do Napoleonova doba, zatim razdoblja uoči preporoda te od Gajevih Novina i Danice pa do godine 1848. U dodatku ove i danas važne rasprave, u dodatku, nalazi se i pretisak zanimljive i opsežne najave knjige Hrvatske sudbine koju, na žalost, autor nikad nije napisao, ali možda ovaj sinopsis bude poticajnim štivom nekom novom autoru, jer su te, kao i brojne druge sudbine naših velikana, malo poznate, a ne rijetko su i vrlo poučne.

Književni portreti

Prošla su gotovo četiri desetljeća od posljednjeg izdanja i danas još kultnih Hergešićevih Književnih portreta. Uza sve ostale književne metode i avangardne pravce i teorije, čini se, ponovno sve veći prostor osvaja i onaj pozitivistički pristup književnome djelu. I dobro je da je tako, jer će tek na njegovim temeljima, baš kao što je to bio i raniji slučaj, izrasti one nove, možda još sadržajnije, bliskije najširem čitateljskom krugu kako bi ga potakle na čitanje, koje u susretu s novim medijima, polako ipak gubi dah. A u tom je poslu, pa ma koliko se trudili dokazati da je riječ o davno prevladanoj metodi, Hergešić naprosto nezamjenjiv. I nadasve zanimljiv i poučan. To potvrđuju i brojni naraštaji njegovih bivših studenata koji već nekoliko desetljeća suvereno kreiraju hrvatsku kulturnu scenu na gotovo svim područjima.

Približavanje sfingi

Diptih o Ujeviću: esej i drama. U ovoj je knjizi autor objelodanio zanimljiv esej o književnom radu i životu Tina Ujevića i dramu o pjesnikovim posljednjim danima provedenim u bolnici u Zagrebu.

Što može pisac na ovoj velikoj pozornici luđaka

Eseji, članci i javne intervencije Mirka Mirkovića ovdje se prvi puta objavljuju objedinjeni u knjigu. Što može pisac na ovoj velikoj pozornici luđaka? dokumentiraju profil i teme jednog angažiranog književnika i intelektualca koji se kroz sva dramatična vremena 20. stoljeća hrabro i osobno javljao za riječ braneći slobodu mišljenja i otvorenu javnu raspravu. Njegovi sabrani tekstovi ilustriraju što može biti moralna pozicija jednog hrvatskog književnika i europskog intelektualca. Ujedno su velika kronologija koja priziva u pamćenje mnoge bitke koje su se u Hrvatskoj za Mirkovićevog života vodile za slobodu i dostojanstvo pisane riječi, od Krležinih vremena do Feral Tribunea.

Stotinu Himalaja

Eseji o životu i književnosti. Knjiga književnih eseja Stotinu Himalaja zbirka je autorovih tekstova nastalih u posljednjih trideset godina, koju je priredio posebno za ovo izdanje. Mnogi su tekstovi izvorno objavljeni u američkim književnim časopisima, a autorov predgovor knjizi rekonstruira njegovu zaokupljenost poezijom Roberta Frosta, Emily Dickinson i pučkom američkom poezijom, popularnom američkom kulturom, odnosom poezije i društvenih promjena u Americi od 70-ih godina do danas. Posebna je vrijednost ove knjige što je ona presjek književne djelatnosti renomiranog američkog pjesnika i esejista, a kao takva pojavljuje se prvotno na hrvatskome jeziku, budući da je Sydney Lea knjigu izabranih eseja namijenio europskoj publici, nastojeći približiti ono autentično u američkome književnom životu.

Tajanstvenost umjetničke riječi

Dvadestak eseja i članaka Nedjeljka Mihanovića o umjetničkoj strukturi poezije, o stilskim i idejnim svojstvima književne proze te o autorovim pogledima na književnu kritiku i tekstologiju, otkrivaju upućena autora koji o književnoj znanosti piše iz bogata iskustva, koristeći gdjekad pomalo neobičan, literarizirani književnoznanstveni diskurs. Tajanstvenost umjetničke riječi i temelje književne kritike autor otkriva u djelima Izidora Poljaka, Vladimira Nazora, Dobriše Cesarića, Nikole Šopa, Dragutina Tadijanovića, Ante Jakšića, Rajmunda Kuparea, Lucija Kordića. Miroslava S. Mađera, Anke Petričević, Drage Štambuka, Tina Ujevića, Ivana Raosa, Nikole Pulića, Vanje Radauša, Ivana Aralice i Drage Šimundže.

Ironija i svetost

Eseji, kazališne kritike, osvrti i prikazi, nastali od 1977. do 2007. godine, razvrstani su prema tematskim cjelinama: pjesništvo, likovnost, drama i kazalište, kazališne kritike i ostalo.

Biti i pisati

Hrvoje Čulić piše oglede i osvrte o općim temama i o nekim hrvatskim i stranim književnicima (T. Ujević, A. B. Šimić, B. Bavčević, A. Lisica, V. Vučetić, N. Jeličić, M. Slaviček, D. Ivanišević, B. G. Glasnović, J. Dautbegović, M. Krleža, V. Kuzmanović, N. M. Blažević, G. Leopardi , R. M. Rilke, Z. Herbert, C. Milosz, S. Plath, F. Kafka, H. Bahr, J. Updike, S. Bellow, I. B. Singer, E. M. Cioran, E. Ajar, H. Hesse, M. Pavlović, D. Kalajić, J. Aćin i dr.) U njegovoj kritici i esejistici prevladava akribija i slobodan pristup meditativna čitatelja.

Riječi, riječi, riječi

Oduvijek sam vjerovao da me politika ne zanima u specifičnom smislu, tj. u tome da bih se njome praktično bavio ili pak da bih raščlanjivao njezine ključne ljude i događaje. Kad se danas osvrnem na ove nasumične bilješke, ispada, začudo, da me upravo ona, uz religiju, najčešće poticala na ova nesuvremena razmatranja, kako bi rekao Nietzsche. Očito je da je ona naš usud, zauvijek neispunjena, ili neispunjiva karma, i da je vrijedno svakoga napora nastojanje da se od nje emancipiramo, da se otmemo gotovo mehaničkoj zadanosti njezine kobne dijalektike. Rado bih da mogu ponoviti kao stvarnost Ujevićev znameniti stih: Povijest mora biti pregažena. Bojim se da u tome nisam bio uspješan i da povijest gazi mene.

Nacrt hrvatske slovnice I.

Glasovi i oblici u povijesnom razvoju. Pretisak. Nacrt hrvatske slovnice, donedavno najbolja historijska gramatika hrvatskoga jezika, pripada korpusu najpoznatijih djela hrvatske filologije 20. stoljeća. Njezin autor, jezikoslovac Blaž Jurišić (1891-1974), povjerio je objavljivanje toga djela davne 1944. Matici hrvatskoj, ustanovi kojoj je bio potpredsjednikom i dugogodišnjim urednikom njezina najboljega časopisa – Hrvatske revije.