Oznaka:

Starine 58/1980

Iz sadržaja: Ivan Beuc: Rex i regnum na nadgrobnom natpisu kraljice Jelene Josip Lučić: Hrvatska na jadranskom i podunavskom prostoru u IX i X stoljeću Ante Gulin: Srednjevjekovni pečati Zagrebačkog kaptola Ante Gulin: Srednjevjekovni pečati Zagrebačkih biskupija Danilo Klen: Urbar Petre Pilose iz 1425. godine itd.

Starine, knjiga 60/1987

Iz sadržaja: Lelja Dobronić: Nova Ves – povijesni dio Zagreba Lujo Margetić: Neiskorištene vijesti o krčkom knezu Dujmu II itd.

Terorizam u budućnosti

Ostali autori: John Horgan Ovaj zbor­nik ra­do­va o su­vre­me­nom te­ro­ri­zmu izdao je spe­ci­ja­li­zi­ra­ni ča­so­pis Ter­ro­ri­sm and Po­li­ti­cal Vio­len­ce koji iz­la­zi u Por­tlan­du (SAD) i Lon­do­nu, a po­vo­dom Kon­fe­ren­ci­je o raz­vo­ju te­ro­ri­zma u bu­duć­no­sti (Sveu­či­li­šte Cork, ožu­jak 1999.) Cilj je bio kri­ti­čka ana­li­za jed­nog od naj­ve­ćih glo­bal­nih pro­ble­ma da­na­šnjeg svi­je­ta na mi­le­nij­skom pri­je­la­zu. Po­ka­za­lo se da ne­do­sta­tak du­go­roč­nih ana­li­za ima za po­slje­di­cu ne­do­stat­ne kon­cep­tual­ne mo­de­le, tako da umje­sto ak­tiv­nog pri­stu­pa imamo reak­ci­je. U sre­di­štu ra­s­pra­va o temi te­ro­ri­zma u bu­duć­no­sti našla se vje­ro­jat­nost jesu li te­ro­ri­sti sp­rem­ni upo­tri­je­bi­ti oru­žje za ma­sov­no uni­šta­va­nje, s ob­zi­rom na to da ga je danas re­la­tiv­no lako na­ba­vi­ti.

Minhensko skriveno umetničko blago

Hitlerov trgovac i njegovo tajno nasleđe. U vreme nacizma, pre i tokom Drugog svetskog rata, Hildebrand Gurlit sakupio je ogromno umetničko blago, pre svega radove koji su dobili pečat izopačene umetnosti ali i dela klasika. U amanet je – kao najveću tajnu – celu svoju ogromnu kolekciju poverio sinu Kornelijusu na čuvanje. I sin je, odista, brižljivo, duže od pola veka, imao jedinu životnu opsesiju: kako da skriva od javnosti više od hiljadu nagomilanih slika, crteža i grafika najeminentnijih umetnika – Libermana i Manea, Direra i Tuluz-Lotreka, Pikasa i Derena, Šagala i Monea, Sezana i Renoara, Munka i Diksa, Kirhnera i Klea, Kokoške i Engra… i mnogih drugih.

Toma Splićanin, državnik i pisac 1200-1268

Toma Arhiđakon (latinski: Thomas Archidiaconus Spalatensis, Split, oko 1200. – Split, 8. svibnja 1268.), splitski klerik, povjesničar i kroničar. Tradicionalna historiografija navodi da se rodio u splitskoj patricijskoj obitelji romanskog podrijetla. Međutim, postoji i argumentacija koja sugerira da je Toma možda bio Hrvat, a da je nesnošljivost prema Hrvatima koji je zastupljen u njegovom djelu, zapravo produkt višestoljetnog antagonizma selo-grad. Školovao se u Splitu i Bolonji. Nakon studija teologije i prava u Bolonji, vratio se u rodni Split, koji je tada uživao široku autonomiju, te se istakao obavljajući razne gradske dužnosti. Prema sačuvanim dokumentima, Toma je od 1227. bio je gradski javni bilježnik, a sljedeće godine postaje i kanonikom. Godine 1230. izabran je za arhiđakona splitske metropolitanske crkve. Wikipedija