Oznaka:

Bez linije : »Volendamom« iz Nizozemske u Sjevernu Ameriku 1950. i 1951.

Bez linije — »Volendamom« iz Nizozemske u Sjevernu Ameriku 1950. i 1951. zapisi su s dvaju putovanja po zapadnoj Europi prema Sjevernoj Americi Aleksandra Flakera. Napisani u heterogenoj žanrovskoj formi dnevničkih zapisa, putopisa, izvještaja i eseja, njihovoj zanimljivosti uvelike pridonose autorove ilustracije koje prate zapise s putovanja iz 1951. Objavljivanje ovih dvaju, iz logike putovanja međusobno povezanih rukopisa, doista možemo smatrati pravim otkrićem. Riječ je o tekstovima osobite literarne, kulturološke i povijesne vrijednosti, važnih ponajprije zbog posredovanja jednoga osebujnog intelektualnog pogleda na domaće i svjetske prilike sredinom proteklog stoljeća. Flakerova putovanja odvijala su se, poslužimo li se formulacijom britanskog povjesničara Erica Hobsbawma, u višestruko interesantnim vremenima: tijekom godina kada je socijalistička Jugoslavija svježe napustila sovjetsko bratstvo te tražila svoj autentičan politički, ekonomski i kulturni put u komunizam dok svjetsku političku scenu potresaju krize (hladnoratovsko propagandno djelovanje obiju strana; separatističke pobune i proturežimsko djelovanje islamističkoga pokreta 1950. u Indoneziji; Korejski rat i dr.). Kao takvi, zapisi će zasigurno zaintrigirati povjesničare književnosti, historiografe i sve one koji se zanimaju za putopisnu, političku i povijesnu publicistiku druge polovice 20. st. Vrijedilo bi ih također u njihovoj specifičnoj političkoj, pa i utopijskoj dimenziji, uključiti u promišljanje naše suvremenosti kao i »svijetle budućnosti kapitalizma«, pri čemu velik broj Flakerovih zapažanja ponovno postaje itekako aktualan.

Knjiga o Ani i usputna sjećanja

Rođenje djeteta najveća je sreća svake obitelji, no spoznaja da je tek rođeno dijete gluho mijenja život i daje mu drugi smisao. Knjiga o Ani priča je o životu jedne obitelji nakon takve konačne dijagnoze. Priča je to i o odluci da se život opterećen tom činjenicom ne shvati kao nesreća već kao misija, zadaća koju treba ispuniti – a ona nije mala: unatoč svemu dijete mora čuti! Iako u početku ta činjenica zvuči gotovo nevjerojatno, mali savez obitelji, obiteljskih prijatelja i potpuno nepoznatih ljudi učinit će čudo: djevojčica će, unatoč lošim prognozama, moći čuti. Enes Midžić ispisao je intimnu priču oca koji svoje iskustvo nosi u dubini duše i odlučuje podijeliti sa svima. Pripovjedački iznimno vješto ispisuje veliku obiteljsku dramu koja prestaje biti priča o sudbini njegova djeteta i postaje sjajnim štivom koje dirljivo progovara o svima koji su ‘drugi’ i ‘drukčiji’ u današnjem svijetu te o važnosti borbe i u onim trenucima kad je uspješan ishod malo vjerojatan.

Intimno

Čitalac prati ljubavnu priču Slovenke Janine i uglednog afričkog kolumniste Fadula. Gotovo jednoglasno prihvaćen kao delo koje se bavi problemima migranata i migrantskom politikom, roman Intimno postao je mnogo više od proze. Intimno je triptih, čine ga tri samostalne pripovedne celine koje su, kako se na kraju romana ispostavlja, međusobno povezane. Čitalac prati ljubavnu priču Slovenke Janine i uglednog afričkog kolumniste Fadula. Gotovo jednoglasno prihvaćen kao delo koje se bavi problemima migranata i migrantskom politikom, roman Intimno postao je mnogo više od proze. Međuljudski odnosi u njemu mnogo su dublje analizirani, a odnos prema došljacima tamnije puti samo je prvi sloj složenog procesa između aktera života u mikro i makro prostoru i njegov formalni okvir. Zbog upečatljivih sekvenci ljubavnog čina i fizičke intimnosti koje opisuje u svojim romanima, Gabriela Babnik je često predstavljena kao erotska spisateljica. Glavni junaci su telesni, erotika je veoma naglašena i po tome se Intimno razlikuje od većine slovenačkih romana Reč intimnost, kaže Gabriela Babnik, ima višestruko značenje, može da predstavlja ranjivost, bliskost, telesnost…

Brak iz zadovoljstva

Radnja romana Brak iz zadovoljstva počinje u Maroku pedesetih godina prošlog veka, ali se, zapravo, bavi aktuelnim društvenim problemima, prvenstveno problemom rasizma. Amir, trgovac iz Fesa, svake godine poslovno putuje u Dakar. Tamo, prema islamskom običaju koji putnicima dozvoljava da tokom odsustvovanja od kuće ugovore privremeni brak, takozvani brak iz zadovoljstva, Amir sklapa takav brak „na određeno vreme” sa Nabu, prelepom crnkinjom iz naroda Pel. Ali, između njih se razvija istinska ljubav i Amir uzima Nabu za drugu suprugu I odvodi je sa sobom u Fes. Nabu, koja se suočava s ljubomorom prve, bele žene, ali i sa svakodnevnim rasizmom, fundamentalizmom i netolerancijom, ubrzo rađa blizance. Jedan dečak je beo, drugi crn, a njihove sudbine će se veoma razlikovati. Dok je beli blizanac savršeno integrisan, crno dete će postati žrtva boje svoje kože.

Kavaca

Ova knjiga je kolaž sačinjen od trenutaka, nepravdi u detinjstvu, stida, prevazilaženja prepreka, mirisa, boja i raspoloženja. Vesna Milek je krhotine sećanja povezala u biografski roman o ranjenom detinjstvu tokom Drugog svetskog rata i posle njega, komunističkoj partiji u Milanu, padu Musolinija, prvim zaljubljivanjima, prvim udarcima u bokserskom ringu, poeziji Vitomila Zupana, doživljenim olujama na moru, Lenjingradu odmah posle rata, sudbonosnoj ljubavi, bolu i gubicima. To je knjiga od koje ti može pući srce ako nemaš snage da budeš dovoljno ponizan i usudiš se da ne poštuješ dovoljno život. Takva knjiga se može pokloniti samo iz ljubavi – u ime lepote i slobode. Katja Pegan, rediteljka i direktorka Pozorišta Kopar. Čudesno iskrena, lepa i potresna knjiga. Boris Kavaca se kalio kroz mučne izazove surovog i burnog života prepunog teških unutrašnjih borbi i velike patnje. Te ispovesti su ogledalo njegove titanske snage, osetljivosti i plemenitosti. Kakav čovek! Hvala Vesni Milek! Dušan Jovanović, pisac i reditelj „Ako ima nešto smešno, onda je to zaljubljeni Kavaca“, piše u toj silovitoj, emotivnoj, divljoj i tragičnoj romansiranoj biografiji, i ako je nešto čudesno, to je upravo činjenica da ju je, kao u jednom dahu i jednim zamahom, zapisala žena kao što je Vesna Milek. Samo Rugelj, publicista i direktor izdavačke kuće UMco.

Bračna terapija za ljubavnike

Modesto i Vivijana su ljubavnici zarobljeni u nesrećnim brakovima. Podvrgavaju se bračnoj terapiji kako bi odlučili da li da nastave sa svojim dvojnim životima, ili da započnu novi, zajednički život, napuštajući svoje supružnike. Situaciju u kojoj su se našli posmatraju sa različitih stanovišta i tumače je često potpuno suprotstavljenim načinima. Vivijana je odlučna u nameri da ostvari svoje ciljeve i ambicije. Rastrzana je dilemom da li da ostane samo ljubavnica ili da svoj život izokrene naglavačke zbog ljubavi prema Modestu. Modesto je, sa druge strane, manje odlučan, prilično nezainteresovan za promene u svom životu. Kukavički teži da ostane u sigurnoj ulozi ljubavnika. U takvom paradoksu, Vivijana rešava da neodlučnog Modesta povede na bračnu terapiju pokušavajući da spasi njihovu vezu. Bračni terapeut je zbunjen zahtevom da analizira odnos između ljubavnika koji su se već otuđili od svojih brakova i porodica i izgubili sposobnost da vole. Ipak, prihvata se posla i upliće do te mere da rizikuje gubitak profesionalne etike.

Karike

Jeebleh, sredovječni Somalac, sveučilišni profesor koji već dvadeset godina živi u New Yorku, vraća se u rodni grad, građanskim ratom izmučeni Mogadišu. Budući da je zemlju napustio kao politički zatvorenik, ne može se reći da ga muči nostalgija, no ima određene odgovornosti prema obitelji (mora obaviti sve poslove nakon majčine smrti i pomiriti se s njezinim duhom) te prema Bileu, prijatelju-pobratimu iz djetinjstva, čija je nećakinja Raasta nedavno oteta, a u otmicu je najvjerojatnije upleten i Caloosha, Bileov vlastiti brat.

Doba Šive

Nakon svojega spektakularnog prvijenca, Smrt Vishnua, Manil Suri vraća se s očaravajućom pričom o suvremenoj Indiji, bogato oplemenjenoj temama iz hinduske mitologije. Doba Šive istodobno je snažna priča o zemlji u previranjima i izvrstan portret materinske ljubavi. U njemu Suri otkriva istine o ljudskoj prirodi: naše strasti proizašle iz životnih okolnosti, opsesije koje nas zarobljavaju i mnoge načine na koje se bunimo i samoizražavamo. U romanu priča o rođenju Indije kao nove nacije teče usporedo sa složenim psihološkim putovanjem žene u kojoj se sukobljavaju tradicija i suvremenost. Izmjenjujući sentimentalnost i jasno sagledavanje okolnosti, Suri otkriva svoju veliku humanost i osjećaj nježnosti prema ženama koje krče svoj put u svijetu muškaraca. Poput Ane Karenjine, ovo je intimni i epski roman, ravnoteža senzualne ljepote i instiktivne, organske stvarnosti. No, iznad svega, ovo je veličanstvena priča o ljubavi i njenim neočekivanim posljedicama. Prvi roman Manila Surija Smrt Vishnua 2002. osvojio je nagradu Barnes & Noble Discover Prize i bio je finalist za nagradu PEN / Faulkner Award. Manil Suri živi u Marylandu, gdje je profesor matematike na Sveučilištu Maryland, u okrugu Baltimore.

Armagedonske bitke

Megido i Jizreelska dolina od Brončanoga do Nuklearnoga doba. Četiri tisuće godina Jizreelska dolina je patila u skoro neprestanom ratovanju. Burna povijest cijeloga Izraela, Judeje, Kanaana i Palestine odražava se u mikrokozmosu u toj, krvlju natopljenoj dolini. Barem su se 34 krvava sukoba vodila uz drevno mjesto Megido i susjednim područjima Jizreelske doline, a vjerojatno, u budućnosti, slijedi i kobna majka svih bitaka – Armagedonska bitka. Egipćani, Kanaanaci, Izraelićani, Midjanci, Amalečani. Filistejci, Hasmonejci, Grci, Rimljani, Bizantinci, muslimani, križari, Mameluci, Mongoli, Palestinci, Francuzi, Australci, Nijemci Arapi i Izraelci – svi su se oni tu borili i umirali. Tu je Tutmozis III vojevao prvu bitku koja je zabilježena u svijetu; tu je Gideon vodio prvi poznati noćni pohod; tu su Mongoli izgubili svoju prvu bitku. No, to je također i mjesto završetaka, jer se očekuje da će se upravo ovdje dogoditi biblijski Armagedon. Kada govorimo o svim tim bitkama, mogli bismo parafrazirati riječi sir Winstona Churchila: Nikada se napolju ljudskoga sukoba nije toliko mnogo njih borilo, tako često, oko tako maloga prostora Ova je knjiga potvrda kako se povijest ponavlja, unatoč ljudskoj tvrdoglavosti i iracionalnom nagonu za osvajanjem, što, nažalost, uvijek za sobom povlači uništavanje i smrt. Ona je čak i danas jasna potvrda da još uvijek nismo spremni izvlačiti pouke iz krikova umirućih u prohujalim tisućljećima.