Pisma naroda svome vođi. Nepoznati dokumenti iz moskovskih arhiva – po prvi puta objavljeni
Pisma naroda svome vođi. Nepoznati dokumenti iz moskovskih arhiva – po prvi puta objavljeni
Jedan je od najutjecajnijih mislilaca globalnog poslovanja i savjetnik najvećih svjetskih tvrtki napisao je vodič za tvrtke koje žele preživjeti u budućnosti jer one mogu biti izvrsne ali ipak propasti ako nisu spremne za promjenu svijeta. Što je korporacija veća, veći je i rizik da njome upravljate naslijepo, zavedeni zastarjelim podacima. Budućnost prema Dixonu ima šest lica: Brzina, Urbanizacija, Plemena, Univerzalnost, Radikalnost, Etičnost – a svako od njih dramatično će se odraziti na naš osobni, javni, poslovni i politički život.
Roman Dosegnuti sunce priča je o neustrašivoj i zanosnoj ženi Beryl Markham, pilotkinji koja je oborila svjetski rekord preletjevši Atlantik, i strastvenom ljubavnom trokutu s engleskim aristokratom i lovcem na krupnu divljač Denysom Hattonom te barunicom Karen Blixen, koja je pod pseudonimom Isak Dinesen napisala čuvene memoare Moja Afrika.
Cambridge gotovo da se topi pod težinom neobično toplog ljeta. Za Jacksona Brodieja, bivšeg policajca s novom karijerom privatnog istražitelja, svijet se sastoji od jedne jedine računice – Izgubljeno s lijeve, Nađeno s desne strane – koju nikako da dovede u ravnotežu. Dane mu ispunjavaju susreti s ljudima koji zahtijevaju raznorazne odgovore i objašnjenja. Ljubomorni muž sumnja na svoju ženu. Dvije sestre, usidjelice, dolaze do nevjerojatnog otkrića. Odvjetnik se zabavlja istraživanjem starog umorstva. Medicinska je sestra izgubila nećakinju, a jedna udovica mačke. Jackson se u Cambridgeu nikad nije osjećao kao kod kuće, a tome u prilog ide i jedan propali brak. Četrdeset pet mu je godina, no osjeća se puno, puno starije. Zakoračio je u one opasne godine u kojima muškarci počinju shvaćati da će naposljetku nedvojbeno umrijeti te da nema onoga što bi mogli učiniti da to spriječe. Okružen smrću, intrigom i zlom srećom, njegov vlastiti život dolazi u prvi plan. Roman s majstorskim zapletom, pun napetosti, sjete i osjećaja razočaranja, Povijesti slučajeva odvest će čitatelja na putovanje kroz svijet spisateljskog umijeća Kate Atkinson koja se ne boji zaviriti u najmračnije zakutke životnih misterija.
ili Kako je moj otac postao Nijemac. Poznati njemački novinar i pisac istražio je »gastarbaj-terski« život svoga oca, koji počinje na zagrebačkoj Trešnjevci, a završava na sjeveru Njemačke, u Bremenu. Rezultat je knjiga podjednako o Hrvatskoj kao i o Njemačkoj. Životni put automehaničara Drage Ljubića doima se poput pravog romana na pozadini Europe kakva je postojala u drugoj polovici 20. stoljeća.
Bojnik Ernest Pettigrew, čestiti Englez i udovac, utjelovljenje je dužnosti i ponosa. Nakon prerane smrti mlađeg brata Bertieja, bojnik ulazi u bitku za antiknu sačmaricu, dio kompleta koji je otac razdijelio braći. No, Bertiejeva je udovica ne želi vratiti, brzo shvaćajući njezinu vrijednost. Dok bi bojnik htio ponovno spariti puške iz poštovanja prema tradiciji, njegov sin Roger, mladi materijalist koji nije usvojio ni trunku očeva sustava vrijednosti, htio bi ih prodati za lijepu svotu. Usred borbe za vatreno oružje, Pettigrew će otkriti neočekivanu saveznicu i izvor utjehe u svojoj susjedi pakistanskog porijekla, Jasmini Ali, vlasnici seoskog dućana. Premda na prvi pogled Pettigrew i Ali nemaju ništa zajedničko, uskoro će otkriti da su u onome najbitnijem srodne duše… Helen Simonson predstavila se svjetskoj čitateljskoj publici ovom oporom, ali i optimističnom komedijom manira kao spisateljica s pripovjednim rasponom i stilskim umijećem.
Ribica Girica osma je knjiga ove plodne autorice. I ova je knjiga posvećena djeci i tematizira problem odrastanja na nivou metafore u imaginarnom podvodnom svijetu kojemu autorica pridaje mnoge ljudske osobine, zadržavajući često osnovne karakteristike stanovnika mora koje opisuje. Pisana na čakavštini ova je knjiga poticaj roditeljima da djecu poduče jeziku koji polako nestaje iz javne upotrebe, ali i intrigantan izazov djeci da kroz lepršav i inspirativan tekst zavole more, čakavštinu i život u mladalačkoj dobi.
Roman Divota prašine Vjekoslava Kaleba, objavljen 1958. godine, istražuje teme postojanja i identiteta kroz alegorijsko putovanje dvojice partizana, Dječaka i Golog, koji se suočavaju s posljedicama rata. Radnja se odvija u bespućima nakon bitke, gdje protagonisti tragaju za smislom života i srećom, simbolizirajući šire ljudske potrage i unutarnje konflikte. Kaleb koristi bogat stilizirani jezik kako bi prikazao psihološka stanja likova, istovremeno balansirajući između deskriptivnog i aforističkog izraza. Ovaj roman ne samo da odražava ratne strahote, već i duboko filozofsko preispitivanje ljudske prirode i moralnosti u kontekstu povijesnih zbivanja.
Roman Život u visokom društvu (Room at the Top), objavljen 1957. godine, jedno je od najvažnijih djela britanske poslijeratne književnosti i često se povezuje s književnim pokretom ljutih mladih ljudi (Angry Young Men). Ovo djelo nudi duboku analizu društvenih i klasnih razlika, ambicije i moralnih dilema unutar britanskog društva sredinom 20. stoljeća. Glavni protagonist, Joe Lampton, mladić iz radničke klase, seli se u izmišljeni grad Warley kako bi započeo karijeru u javnoj službi. Warley predstavlja viši društveni sloj kojem Joe teži pripadati. Njegova želja za bijegom iz siromaštva i ulaskom u visoko društvo pokreće radnju romana.Joe se suočava s unutarnjom borbom između svoje iskrene ljubavi prema Alice i ambicije da se oženi Susan kako bi osigurao svoj uspon u društvenoj hijerarhiji. Međutim, njegov oportunizam i želja za uspjehom dovode do tragičnih posljedica. Njegovi izbori koštaju ga prave sreće i ostavljaju ga praznim, unatoč postignutom društvenom uspjehu.
Joe Speaker is a barker at a strip joint who has a heroin habit. After a botched robbery and the violent murder of a prostitute, Joe is thrown in jail. This story of murder and retribution was written by a man who won a PEN contest for convicts, while serving a sentence for armed robbery.
Ostali autori: Jasen Mesić Opis: Tauchreisefürer für wracktaucher in der Kroatischen Adria
Ostali autori: Ariane Archambault
U predgrađu Toronta smjestio se Park, naselje oronulih zgrada i besperspektivnih sudbina. Francis i Michael sinovi su siromašnih trinidadskih doseljenika, otac ih je ostavio, a majka im ponekad radi i tri smjene kao čistačica da bi im omogućila šansu za život u novoj domovini. Nošen ritmovima hip hopa, snovima o uspjehu i pronalazeći u prijateljima zaklon od društva koje ga je osudilo na propast, Francis se sve više udaljava od majke i brata te u njemu tinja rastući bijes spram okoline koja u njemu vidi samo tamniju nijansu boje kože. Mlađi brat Michael vodi nas kroz priču koja je dovela do trenutka u kojem Francisa više nema i u isječcima prošlosti i sadašnjosti čitatelj stvara sliku užasa jedne obitelji, ali i cijele generacije. David Chariandy bez sumnje je jedan od najboljih glasova suvremene kanadske proze, a njegova snaga leži u načinu na koji progovara o jednoj od najbolnijih i najaktualnijih tema današnjice. Policijsko nasilje, neadekvatnost obrazovnog sustava i nemogućnost probijanja društveno nametnutih uloga samo su neke od ideja koje autor problematizira. Nevjerojatno je kako autor, i sam sin imigranata, detaljima i izričajem lišenim općih mjesta i patetike dočarava jednu obiteljsku tragediju, jedan svijet koji istodobno živi u sadašnjosti i prošlosti, na Trinidadu i u Kanadi, a ne osjeća pripadnost nigdje.
Finale serijala. Bäckströmovi nesposobni kolege bakću se s gluparijama – neka babuskara prijavljena je policiji zbog zanemarivanja kunića, a nekog baruna koji o tome ne želi ni pisnuti nepoznati je napadač namlatio katalogom umjetnina. I to ni više ni manje nego pred kraljevom palačom. No, čim shvati da ubojstvo odvjetnika Thomasa Erikssona ima veze s gomilom besramno vrijednih umjetnina koje vuku podrijetlo još iz carske Rusije, Bäckströmu nije teško razrješenje ‘slučaja Eriksson’ preuzeti samo na svoja napaćena pleća. Dok spretno manipulira i kolegama, i nadređenima, i novinarima, i suradnicima s one strane zakona, nadinspektor i ne sluti da je ona babuskara s kunićem, skupa s premlaćenim barunom, prilično važan dio mozaika. Ali, zato mu ni slučajno ne može promaknuti jedan, ne tako obični Pinokio.
Bečki roman ili priča o slučaju doktora Pavla Marića – „Trovača iz Hirschendorfa“, mučna je i nimalo laskava studija srednjoeuropskog mentaliteta u kojoj, ponukan recentnim događajima iz vlastitog života, Dragan Velikić secira duboko upitne vrijednosti omiljenog mu mitema uglađenosti („umivene“) Mitteleurope. Filigranski satkan iz nekoliko različitih rakursa, roman rašomonski pripovijeda o odnosu pojedinca i društva te dosegu njegove slobode unutar rigidnosti državno-pravnog ustroja čiji nukleus čini obitelj. U detekciji posvemašnje nemoći ostvarivanja slobode unutar društva izraslog na humusu povijesne ostavštine koje, znakovito, do današnjeg dana nije službeno izvršilo denacifikaciju, s nezgodnim kontinuitetom političkih intriga i sklanjanja „drugih“ i „drugačijih“ u prostore logora i zatvorskih ćelija, preko mračnih podruma sve do samostanskih izbi i psihijatrijskih odjela, Bečki roman poput fino cizelirane gravure s uznemirujućim sadržajem otkriva drugu stranu portretnog medaljona. Uljuđeno lice otmjene dame Mitteleurope, čijom je plemenitom distancom pisac neskriveno udivljen, međutim, iza svoje reprezentativne slike praćene zamamnim mirisom vanilin-kiflica i marcipanskih kugli, u taktu dobro ugođenih valcera, bez milosti i „von oben“ i danas provodi svoju stožernu politiku obrane od svih potencijalno opasnih, nekonfekcijskih „drugosti. Paola Orlić