Oznaka:

Stil za stil : živa rampa adapt-autorstva

Pisana i da posluži kao priručnik za dramaturge i scenariste, knjiga Stil za stil: živa rampa adapt-autorstva Nataše Govedić u biti je izvorno- istraživačka knjiga, usredotočena da pronike u kompleksnost dramskog stvaralaštva u kazalištu, filmu, TV serijama i stripovima, njegovu varijabilnost i njegove složene interteksutalne i interakcijske odnose s raznovrsnim kulturnim kontekstima (indicirane naslovnim autoričinim terminom “adapt-autorstva”, kojim pojmom upozorava na kulturno prerađivačku i razrađivačku, transmedijsku, kulturno-dijalošku bit svakog stvaralaštva). Govedić piše poletno, protočnim gipkim stilom, pronicljivim interpretacijskim uvidima, neizmjerno bogatim i inspirativnim asocijativnim povezivanjima. Njezine brojne analize izdvojenih primjera kazališnih drama i njihovih izvedbi, filmova, serija i stripova interpretacijski su kompleksne i dojmljive, uvjerljivo dočaravaju kompleksnost ocrtavanih rješenja, a tematski fokusi pojedinih poglavlja nadahnjujuće izabrani i sabrani, pa je knjiga ujedno i kompendij paradigmatskih transmedijskih interpretacija. Sve u svemu posrijedi je demonstracija zavidne interpretacijske lucidnosti. Hrvoje Turković, filmolog

Kraljevstvo : Nasmiješeno sunce

Legenda kaže da se Sjena vratila u svijet duboko zakopana u srcima i dušama ljudi – slabih bića koje je Cjelovitost spasila proviđenjem ili kobnom pogreškom. Dok su se oni širili novom Zemljom, Sjena je prekrivala svijet drevnih crnonogih i njihove mlađe braće – plemenitih. Kad se veliki pehar ljudske zloće prepunio, more su počele prelaziti iz svijeta snova u onaj stvarni, navješćujući povratak iskonskog zla, Morgha. Svijet nepovratno klizi u novi Armagedon, a njegovi žitelji ponovo moraju odabrati stranu. Nasmiješeno sunce prvi je dio ciklusa Kraljevstvo autora Nenada Jalšenjaka. Epski je to roman fantastike koji nas vodi kroz svijet na rubu vlastita uništenja, ispreplićući sudbine brojnih likova s usudom cijelih vrsta obuhvaćenih neumitnošću nadolazeće katastrofe. To je priča o svijetu bremenite prošlosti i mračne budućnosti u koju je autor utkao brojne posvete klasicima žanra, inspirirana biblijskim motivima i mitologijama hrvatskoga i europskih naroda.

Dalmatinke

Priče iz dalmatinskoga svijeta. Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna.

Sex, domovina i rock & roll

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna. Sex, domovina i rock’n’ roll pogled je unatrag, roman o nesputanoj mladosti prikliještenoj iluzijom slobode i stvarnošću ograničenih odabira, osobni prozor u vrijeme kad se SFRJ – zemlja radnika, seljaka i poštene inteligencije – počela otvarati ‘novim idejama’ i Zapadu, koji nove naraštaje trudbenika mami glazbom, modnim i društvenim trendovima te vječitim izazovom putovanja u nepoznat svijet ‘tamo vani’, u inozemstvo koje je u svijesti tadašnjih generacija posjedovalo lažni sjaj mitske onostranosti. To je priča o odnosu pojedinca i sistema, vječitoj želji za bijegom izvan zacrtanih granica prisutnoj u svim vremenima i svim sistemima, o dosadi predvidivoga. SD&R’n’R propituje odnos suvremenika prema onome što je danas službena povijest, bilježi neuništivu želju prosječnog čovjeka za malim, običnim životom i njegovim ugodama, propituje prijateljstvo i domoljublje.

Juma

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna. Istina, bila je malo okrugla, ali ne previše. I nije mogla podnijeti da je nazivaju imenima koji priliče nekom tko je stvarno debeo i nalikuje na bure ili loptu. Ona nije bila takva i zato je nitko nema pravo tako zvati. A naročito ne ovaj rastegnuti stup što se diže nebu pod oblake i s kojim je morala provesti duge minute. Uzalud potrošeno vrijeme, zaključi i još ga jednom dobro odmjeri iz svoje žablje perspektive. Juraj se počeo osjećati glupo. Što uopće radim ovdje, pitao se. Umjesto da sam na nogometu, gledam u tu balavicu kao u svjetsko čudo. A i taj njegov stari! Gdje je do sada i zašto ga je ostavio samog s tom šašavom malom, u nepoznatom stanu? Tko zna do kada bi njih dvoje stajali i glumili kipove koje treba odlediti da se nije umiješao jedan ženski glas. Bio je toliko veseo da se djeca odmah stadoše topiti kao snjegovići na toplom proljetnom suncu. Takvo sunce zna biti zubato, ali Juraj i Marija spremno dočekaše njegov ugriz i okrenu se prema vratima. Tamo su stajali nepoznati muškarac i nepoznata žena. Točnije, žena je bila nepoznata Jurju, a muškarac Mariji. Oboje se zagledaše u osobu koju nisu poznavali, možda već i zato da ne vide ono drugo, u veselom izdanju, koje im je bilo i te kako poznato. Od te vrste veselja djeca, koja su još malo prije nalikovala na hrabre ratnike, nekako se rastužiše. Nasnošljivost se naglo povuče u drugi plan i prepusti mjesto blagom stidu i pogledima isprike…

Ukradeno proljeće

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna. Jednom davno, ne zna se točno kada, izbio je sukob između Črta, gospodara tame i studeni, i njegove sestre Živane, božice života, rasta i cvjetanja. Ljubomoran na bademovo drvo koje cvjeta u doba njegove vladavine, Črt je prekrio zemlju debelim ledenim p okrivačem, zarekavši se da neće odstupiti s trona i dopustiti Živani da probudi zemlju. No svemoćni Črt zaboravio je da u selu Labudovu živi hrabri knežević Dragoš i da je ljubav snažnija i od najdebljeg leda. UKRADENO PROLJEĆE izvrsna je moderna bajka o prijateljstvu ljudi, bogova, vila i kućnih duhova, utemeljena na motivima staroslavenske mitologije.

Kod uspjeha

Osam prepoznatljivih koraka za image vašeg salona.

Bluz rezervata

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna. S engleskog preveo David Albahari. Šta se dogodi kad se u indijanskom rezervatu zaboravljenom i od boga pojavi mrtvi crni bluzer Robert Džordan i njegova demonska gitara? Pojavi se Orfej crvene kože, ali to je početak. Drugi roman pisca, režisera i scenariste Šermana Aleksija (dobitnika nagrade na festivalu Sendens 1998. za film Dimni signali), u prevodu Davida Albaharija, inspiriše se rok muzikom, životom u indijanskom rezervatu, i za severnoameričku književnost netipičnim strategijama magičnog realizma. Priča o etnički čistom indijanskom bendu Kojotov izvor i njegovoj neuspeloj karijeri priča je i o košmarima američke istorije, sumraku etniciteta i ljubavi kao nužnom ali nedovoljnom uslovu za sreću.

Numerati

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna. Svakoga dana ostavljamo dugačak trag svojih osobnih informacija samim time što živimo u modernom svijetu. Klikamo na web-stranice, mijenjamo kanale, prolazimo kroz automatske naplatne kućice, kupujemo kreditnim karticama i nazivamo mobitelom. Tvrtke kao što su Yahoo! i Google svakog mjeseca žanju u prosjeku 2500 pojedinosti o svakome od nas. Pripadnici nove matematičke inteligencije smišljaju načine za analiziranje svakog našeg pokreta i zapanjujuće precizno predviđa što ćemo sljedeće učiniti. Što je njihov cilj? Manipulirati našim ponašanjem – što kupujemo, kako glasamo, koga volimo – a da mi toga uopće nismo svjesni. U ovom djelu originalnog istraživačkog rada i analize Stephen Baker nudi živopisan uvod u svijet čijim dijelom postajemo – i u ljude koji upravljaju njime. Numerati su prodrli u sve ljudske djelatnosti i profiliraju nas kao radnike, kupce, pacijente, glasače, potencijalne teroriste, pa čak i ljubavnike. Prekopavaju našu elektroničku poštu i zapise o telefonskim razgovorima kako bi izračunali koliko svaki radnik povećava dobit. Analiziraju naše kupnje kako bi vidjeli štedimo li, jesmo li na dijeti ili pak bježimo od policije. I proučavaju naše političke vrijednosti ne bi li nas naveli da se predomislimo prije važnih izbora. Numerati grabe naprijed krupnim koracima, ne gubeći nas iz vida. Već ugrađuju naše podatke u prediktivne modele, a to je tek zagrijavanje. U dolazećem desetljeću svi ćemo, često nesvjesno, posijati modele sebe samih na svim područjima života. Bit ćemo modelirani kao radnici, pacijenti, vojnici, ljubavnici, kupci i glasači. U ovim ranim danima mnogi modeli još su primitivni i zato u njima izgledamo kao dječji crteži. No konačni cilj je načiniti verzije ljudi koje su kompleksne poput nas samih – svaka će biti jedinstvena. Kad zbrojimo sav taj trud, vidimo da svjedočimo matematičkom modeliranju čovječanstva (i doživljavamo ga). Ono se najavljuje kao jedan od velikih pothvata u dvadeset prvom stoljeću. Njegov opseg će se širiti i uključiti velik dio fizičkog svijeta kako matematičari budu ovladavali novim strujama podataka, od konstelacija atmosferskih senzora do inputa milijuna sigurnosnih kamera. To je paralelni svijet u nastajanju, laboratorij inovacije i otkrivanja, koji se sastoji od brojeva, vektora i algoritama. A vi i ja smo u njegovu središtu. Numerati, zabavna knjiga koja otvara oči, pokazuje nam kako će taj sveobuhvatan novi pothvat – matematičko modeliranje čovječanstva – preobraziti sve aspekte našeg života. Stephen Baker više od dvadeset godina piše za BusinessWeek. Tekstovi mu se objavljuju u mnogim publikacijama, uključujući i Wall Street Journal, Los Angeles Times, Boston Globe i Philadephia Inquirer. Za svoj prikaz meksičke autoindustrije u usponu dobio je nagradu Overseas Press Cluba. Baker je koautor Blogspotting.net, koji je New York Times proglasio jednim od pedeset blogova koje treba pratiti. Živi u Montclairu u New Jerseyju, sa ženom i djecom.

Budimir Lončar : prije i poslije kraja

Knjigu Ivice Đikića Budimir Lončar – Prije i poslije kraja čine kazivanja diplomata svjetskog ugleda, posljednjeg jugoslavenskog ministra vanjskih poslova i vanjskopolitičkog savjetnika dvojice hrvatskih predsjednika. Povijesna ličnost kazuje povijest samu od prvog susreta s nekad talijanskim Zadrom, odlaska u partizane, prve diplomatske službe u New Yorku, ambasadorskih mandata u Indoneziji, Zapadnoj Njemačkoj i Sjedinjenim Državama, dužnosti šefa jugoslavenske diplomacije i koliko uzaludnog toliko epskog pokušaja da se spriječi rat u Jugoslaviji, do ove knjige – prije i poslije kraja – kada Lončar progovara o današnjem svijetu, autoritetom svojeg – doslovno – stogodišnjeg iskustva i političke i osobne mudrosti. Posebna poglavlja posvećena su Josipu Brozu Titu, Franji Tuđmanu i Koči Popoviću. Tita i Tuđmana Lončar valorizira bez uobičajene ostrašćenosti, dok se s posebnim poštovanjem sjeća Koče Popovića i daje vrijedan doprinos razumijevanju te enigmatične ličnosti, pjesnika, generala koji je mrzio rat, ciničnog intelektualca i komunista liberalnih nagnuća. Kao diplomat koji je karijeru posvetio mirnom rješavanju međudržavnih sporova, s posebnom zabrinutošću govori o globalnoj krizi koja je zatekla ljudsku civilizaciju. Zato treba čitati Đikićevu knjigu Budimir Lončar – Prije i poslije kraja. Ona je, kao i život Budimira Leke Lončara, apologija najvećoj civilizacijskoj vrednoti: miru i preziru spram rata i pogibelji. “Lončar je bio iskreno zabrinut za svijet u kojem upravo on živi i s kojim je jednako srođen kao što je bio prije osamdeset i koju godinu, kada je išao u partizane. Knjigu Ivice Đikića je pri tom prvom predstavljanju svom pogovaraču tumačio upravo tako: u razgovoru s autorom on će izraziti svoju zabrinutost, pokušat će objasniti što se to upravo događa i kako smo se kao čovječanstvo zatekli tu gdje jesmo, a onda i što bismo mogli učiniti da se izvučemo.” — Miljenko Jergović

Car na pozornici

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna. U ovoj knjizi riječ je isključivo o dramskim djelima/scenskim igrama na hrvatskom jeziku u kojima je splitski car glavni junak i u prvom planu književne/dramske imaginacije. To su sljedeća djela: Milan Ogrizović, Car Dioklecian (1913.) Ferdo Rožić, Posljednji dani cara Dioklecijana (1915.) Milan Kovačević, Dioklecijan (1928.) Vitalis Barbarus de Puncta (Živko Vekarić), Revolucija na Peristilu (1929.) Branko Radica, Dioklecijan (1960.) Antun Šoljan, Palača cara Dioklecijana (1970.) Frano Maroević, Car Dioklecijan (1971.) Mladen Vuković, Povratak Dioklecijana (Car po drugi put u Splitu) (1995.) Mladen Vuković, Spli’ski akva(rel)dukt (Sličica iz spli’skog predgrađa Proljeća Gospodnjeg 1999.) (1999.) Vedran Matošić, Dujam i Diokles (2004.) Jakša Zlodre, Dioklecijančica (2005.).

Otajstvo vjere

U knjizi Otjastvo vjere teolog, pisac i bibliotekar Eskil Skjeldal raspravlja s dobitnikom Nobelove nagrade Jonom Fosseom o okolnostima njegova preobraćenja. Jon Fosse je kao šesnaestogodišnjak protestno istupio iz Norveške crkve, no kasnije je pronašao put do Boga i vjere. U svom životu bio je fasciniran gnosticizmom i kršćanskim misticizmom, privlačio ga je i kvekerski pokret, no od 2013. godine je katolik. Otajstvo vjere je knjiga o Bogu i vjerskim iskustvima i iskušenjima, o Fosseovima duhovnim i mističnim iskustvima, književnosti i pisanju, filozofiji i politici, o alkoholizmu i bolesti, a ponajprije o svakodnevnom životu jednog katolika. Na stranicama ove knjige, koja je i neka vrsta Fosseove intelektualne i duhovne autobiografije, čitatelj otkriva ključeve Fosseove poetike. Sam pisac pak upućuje na pisce i filozofe, poput Samuela Becketta, Martina Heideggera i Ludwiga Wittgensteina, koji su utjecali na njegov spisateljski rad.

Krasan bezdan

Petnaestogodišnji dječak iz južnog predgrađa Tunisa osjeća kako ga pritišće breme nepravde otkako je otvorio oči na ovome svijetu. Život mu kod kuće zagorčavaju otac i ostali bližnji, u školi kolege i profesori, na ulici okrutni dječaci, a tu su i političari sa svojim interesima i odlukama “za opće dobro”. Od nasilja, poniženja i bez­osjećajnosti djelomično je utočište pronašao u knjigama, no onda je doživio bezuvjetnu ljubav. Upoznao je Bellu, otkrio je ljepotu i radost, pro­našao snagu u sebi, podigao glavu koja je dotad uvijek bila oborena. No takva bliskost ne može potrajati u izrazito hijerarhijskom i nasilnom društvu, a odgovor tinejdžera na oduzimanje onoga što mu je jedino važno bit će nemilosrdan. U višestruko nagrađivanom romanu Krasan bezdanYamen Manai daje glas tinejdžeru, dopušta da svom silinom iz njega probije bijes, gnjev zbog nasilja i svih nepravdi kojima su izloženi najslabiji u tuniskom društvu, od djece preko žena do životinja, pa i zbog nasilja nad prirodom, gradom i zemljom čije se ljepote nemilice uništavaju. Bijes je to protiv društva koje je korumpirano, klijentelističko, autoritarno, koje potire sve revolucijeu kojima se daju životi za bolju budućnost, koja je onda čak i u očima mladog čovjeka – nedostižna budućnost.

Uredsko poslovanje i dopisivanje 2 udžbenik za 3. razred zanimanje upravni referent

Ostali autori: Vesna Ramljak Opis: NAPOMENA: Svi rabljeni srednjoškolski udžbenici u ponudi na knjiga.hr webshopu su u vrlo dobrom stanju, a radne bilježnice nisu popunjavane. Za narudžbu srednjoškolskih udžbenika nije moguće ostvariti besplatnu poštarinu. Za najbržu i najsigurniju dostavu preporučamo kurirsku službu GLS, a važno je naručiti na adresu gdje će netko tijekom dana biti prisutan radi preuzimanja paketa. Srednjoškolski udžbenici dostupni na webshopu odražavaju pravo stanje zaliha u našem antikvarijatu, te ne vršimo rezervacije (sakupljanje udžbenika unaprijed). Rabljeni srednjoškolski udžbenici dolaze nam iz sata u sat, a otkupljujemo ih od sredine lipnja do kraja rujna. Ukoliko se ne nalazite u Rijeci možete nam ih poslati ili mi možemo na Vašu adresu poslati dostavnu službu GLS. Za sve upite obratite nam se emailom na info (at) knjiga.hr

Santhana

»Pitao sam se što znači putovati. Može se to shvatiti kao mijenjanje lokacije, okoline, no takva definicija je samo donekle točna. Definirano kao promjene u svijesti čovjeka, inducirane eksternim senzualnim stimulansima, putovanje kao pojam bilo bi potpuno objašnjeno. Da bi se putovalo na tom nivou, treba se psihički otvoriti promjenama u mirisima i vibracijama koje emitiraju novi krajolici, ljudi, zemlja, kukci… Baš zbog svega toga nisam isplanirao svoj put. Želio sam se slijepo baciti u Aziju, otvoren i bez rezervi, s mozgom kao suha spužva. Tek na taj način smatrao sam da ću doživjeti i vidjeti nešto što bi stvarno bilo relevantno mojim pitanjima.« Tako piše prof. dr. sc. Borna Bebek, heidelberški i londonski postdiplomac, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, putnik i pustolov, koji je onih nezaboravnih dana »crno-bijelog svijeta« sa Željkom Malnarom napisao najveći hrvatski (i jugoslavenski) new age hit U potrazi za Staklenim Gradom (1986.). No još 1979. Bebek je samostalno objavio srodnu »avanturističko-putopisnu i filozofsko -dokumentarnu« knjigu Santhana, koja je unatoč svojedobnoj popularnosti pomalo nezasluženo ostala u sjeni kasnijeg bestselera. Santhana sadrži sve sastavnice kojima je čitateljstvo opčinio Stakleni Grad: to je istovremeno i beletristika i publicistika, putopis i antropološki esej, pustolovni roman i »dokumentarac«, autobiografija i duhovno mjerenje svijeta: kritika svijeta koji se otad malo promijenio, a ako jest, onda vjerojatno nije nabolje. Iako uvjetovan ondašnjim trendovima koji su pristizali sa Zapada a nagonili mlade na Istok, ovaj intrigantni tekst iskazuje lucidnost autora koji raskrinkava banalnost dokonih »buržuja«, overlanderskih frikova koji su u potrazi za smislom i samospoznajom ponajviše spoznavali drogu i izopačenje autentične azijske mudrosti. Bebekov pristup je drugačiji, osviješten i analitičan, pa tako, dok nas upoznaje s egzotičnim ljudima i krajevima Turske, Irana, Afganistana, Pakistana, Tajlanda, Mauricijusa i Indije, svjedočimo uzbudljivim situacijama okrutnog »Divljeg Istoka«, kao i mističnim učincima istinskog Orijenta.

Deset krvavih godina

Miroslav Krleža (7.7.1893. Zagreb – 29.12.1981. Zagreb) je bio hrvatski pisac i enciklopedista. Smatra se piscem najznačajnijih tekstova u hrvatskoj književnosti 20. vijeka. Pokrenuo je mnoge kulturne inicijative, a sa ciljem kritičkog osvještavanja hrvatskog društva. Nakon mladalačkih ideja i zanosa, sa stečenim životnim iskustvom, mudrosti i znanjem, u Zagrebu je ostvario vrlo plodan književni rad. U periodu između dva svjetska rata živio je kao nezavisni pisac. Tada je razvio živu književnu djelatnost, pokrenuo brojne časopise, objavio obiman opus književnih dijela, vodio polemike sa svojim idejnim i književnim protivnicima. U periodu njegovog književnog stvaralaštva, od 1914. do 1981. godine, napisao je cijelu biblioteku pjesama, romana, pripovijedaka, drama, eseja, putopisa i polemika. Kroz svoja djela predstavio se kao veliki pisac i umjetnik. Snagom umjetničke riječi znao je oslikati društvenu stvarnost u svom vremenu i izvršiti vjerodostojan prikaz hrvatskog čovjeka. Krleža je bio pobornik marksističke ideologije i socijalizma, ali se u književnom radu uzdigao iznad ideološkog dogmatizma, iz razloga što se opredijelio za istinski humanizam. Bio je veliki borac za ravnopravnost i slobodu svih ljudi. Citati i izreke: „Govoriti o starim sramotama uvijek je poučno“. „I mjesečina može biti pogled na svijet“. „Sačuvaj me bože srpskog poštenja i hrvatske kulture“. „Ljudska glupost je neizmijerna“. „Može se, kad se hoće, ako se hoće tako, da pucaju kosti onima koji tako neće“. „Mrak i najružniju ženu pretvara u zagonetnu lutku“. Bibliografija Poezija i proza: „Pjesme“ I i II (1918. godine) „Pjesme“ III (1919. godine) „Hrvatski bog Mars“ (1922. godine; potpuna i konačna verzija 1933. godine) „Pjesme u tmini“ (1937. godine) „Novele“ (1924. godine) „Hiljadu i jedna smrt“ (1932. godine) „Povratak Filipa Latinovića“ (1932. godine) „Novele“ (1937. godine) „Balade Petrice Kerempuha“ (1936. godine) „Na rubu pameti“ (1938. godine) „Banket u Blitvi“ (1938., 1939., 1962. godine) „Zastave“ (1969. godine) Drame: „Legenda“ (1914. godine) „Maskerata“ (1914. godine) „Kraljevo“ (1915. godine) „Kristofer Kolumbo“ (1917. godine) „Mikelanđelo Buonaroti“ (1918. godine) „Saloma“ (1918. godine) „U logoru“ (1920. godine) „Adam i Eva“ (1922. godine) „Galicija“ (1922. godine) „Golgota“ (1922. godine) „Vučjak“ (1923. godine) „Gospoda Glembajevi“ (1929. godine) „U agoniji“ (1928. godine) „Leda“ (1930. godine) „Aretej“ (1959. godine) Eseji: „Evropa danas“ (1935. godine) „Deset krvavih godina“ (1937. godine) „Eppur si muove“ (1938. godine) „Knjiga studija i putopisa“ (1939. godine) „Dijalektički antibarbarus“ (1939. godine) „Moj obračun s njima“ (1940. godine) Pročitaj više na: https://www.biografija.org/knjizevnost/miroslav-krleza/

Zidovi pamte : vizualna etnografija političkih grafita iz Drugog svjetskog rata i poraća u Istri

Putujući Istrom, prolazeći gradovima i selima, pažljivi prolaznik može primijetiti mnoge zapise na zidovima, natpise i simbole ispisane pretežno crvenom bojom, koji se mogu uočiti na oronulim pročeljima starih istarskih kuća. Neki od tih natpisa i simbola su fragmentirani, dok drugi natpisi, čija se boja s vremenom isprala i stopila sa starim fasadama, nalikuju blijedim i jedva vidljivim tragovima prošlosti. S druge pak strane, velika količina ovih zidnih natpisa je dobro očuvana, gotovo pa i netaknuta, a njihove su poruke još uvijek vidljive i čitljive u cijelosti. Promatrajući i čitajući ove naoko neobične zapise, na prvi je pogled odmah jasno da oni slave i prizivaju Jugoslaviju, Tita, antifašizam, Staljina i socijalističku revoluciju, da opetovano, beskompromisno i ustrajno zahtijevaju priključenje Istre “Titovoj Jugoslaviji”, često u pratnji prepoznatljive simbolike crvene zvijezde, srpa i čekića te jugoslavenske ili hrvatske zastave s crvenom zvijezdom. U knjizi Erica Ušića sagledana je evolucija, odnosno razvoj političkih grafita u Istri iz Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća. Do nedavno izrazito slabo istražen, vrlo manjkavo mapiran i tek donekle interpretiran, korpus tih grafita postaje sada dobro poznat, mapiran i većim dijelom objašnjen. (prof. dr. sc. Andrea Matošević) Djelo predstavlja zadivljujuću količinu novih kvantitativnih i kvalitativnih podataka i s njima povezanih analitičkih postupaka, pokazuje autorovu izvrsnost u vizualnoj antropologiji i kulturološkim studijima, ali ide i dalje od toga u svojoj majstorskoj upotrebi široko zasnovanog metodološkog alata. (prof. dr. sc. Aljoša Pužar) Eric Ušić je kulturolog; diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a doktorirao na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani. U svom se radu bavi kulturalnim studijima, kulturom sjećanja i suvremenom poviješću Istre.