Oznaka:
Shannonov put
Iskaz Oca McGreevyja
Snažna, naturalistička, istodobno i fantastična priča o propadanju tradicionalnog načina života u Irskoj u osvit Drugog svjetskog rata. William Maginn, urednik književnog časopisa, tijekom pedesetih u jednom londonskom pabu saznaje za neobičnu priču koja se petnaest godina ranije zbila u izoliranom planinskom selu u Irskoj. Potaknut pričom Maggin odlazi na mjesto događaja gdje u prašnjavom sudskom arhivu pronalazi iskaz oca McGreevyja, svećenika mrtvog sela, o tragičnim događajima koji su se odvijali tijekom dvije duge zime i uzrokovali izumiranje sela. Prvi u nas prevedeni roman svestranog američkog umjetnika, kritičara, povjesničara umjetnosti i književnika irskog porijekla, koji je 2000. godine ušao u uži izbor za Bookerovu nagradu.
Patriot
Napolju: Tekstovi iz emigracije
Knjiga njemačkog političara (kancelara SR Njemačke) Willya Brandta predstavlja izbor njegovih radova iz vremena emigracije.
Velika stvar
Moja prva ljubavna pjesma
Panorama ljubavne poezije suvremenih hrvatskih pjesnika. Izbor, interpretacije i uvodna riječ Branislav Glumac. S posvetom Branislava Glumca.
Pjesnička djela
Nada
Čovjek vrijedan zlata 1-2
Iskušenja Richarda Feverela
Zajednički život
Prevod s engleskog David Albahari
Pećina
Krv i poljupci
Portret jednog braka
Dužnost obaveštajca
Imam riječ
Izabrane pjesme. Pjesme izabrao i predgovor napisao Milorad Stojević
Vatra na Adrionu
Kroz uzništvo, šutnju i oluju. Politički zapisi. Ovo je knjiga političkih zapisa kojom nas autor upoznaje sa svojom sudbinom u Hrvatskom proljeću, na Golom otoku. Ovo je knjiga neprospavanih noći, knjiga povratka i nesnalaženja sve do slobo- de devedesetih godina. Autor se zalaže za svehrvatski oprost ali ne i zaborav. Zapisi su lirski intonirani i pripadaju onoj vrsti literature koja će nas uvijek podsjećati na teške trenutke iz hrvatske povijesti.
Tehnokratska bolest
Tehnološka bolest, svakako je dosad najveći Peyrefitteov uspjeh, ne samo po broju prodanih primjeraka i rekcijama koje je knjiga pobudila već po tome što je uveliko pridonijela da pisac postane član Francuske akademije.
Tajga; Purga
Romani
Nebo na Zemlji
Roman Jasminke Domaš Nebo na Zemlji obiteljska je kronika o tri generacije žena jedne židovske obitelji u Zagrebu. Snažna, samosvjesna, mudra i prosvijećena baka Haja, staložena kći Ada i mlada unuka Lior željna novih saznanja svojim glasovima oslikavaju drugu polovinu dvadesetog stoljeća. U njihov život, kao i u svačiji, snažno ulazi povijest, ali jednako tako i ono zemaljsko te izvanvremensko, no na kraju se sve odvija sukladno nekom višem, često neshvatljivom, ali savršeno pravednom redu. Sve tri junakinje na svoj su, osebujni način snažne, moćne žene, suočavaju se sa svojim traumama i snovima, uživaju u sretnim trenucima, hrabro nose svoje terete iz prošlosti i znaju se s njima uhvatiti u koštac, o čemu god bila riječ – Drugome svjetskome ratu, životu u Izraelu, gradnji novog života u socijalizmu, odlascima u Indiju ili mukama tranzicije. No koliko god različita svaka od njih bila, one su borci, ne žele u svoje živote pripustiti banalnost, spremne su biti drugačije od okoline te za to podnijeti i žrtvu. Obiteljska i generacijska kronika, roman Nebo na Zemlji ujedno je i meditacija o duhovnome, religijskom, o onostranom i zemaljskom, o židovstvu, ali i hinduizmu, o ljubavi, no nadasve o načinu nalaženja osobne snage svakog junaka da se beskompromisno izbori za svoj put i slobodu koju nitko ne može ograničiti.
Lugarinka i Grdelin
Lugarinka i Grdelin zbirka je kraćih priča Predraga Jirsaka, koji se kao žovijalni pripovjedač pomalo tradicionalno prikriva iza lika gimnazijskoga profesora engleskoga jezika i pisca amatera, skoro početnika, tipičnoga zagrebačkog polovnjaka, koji o svemu sudi najbolje što može, ali mu ipak kao ništa ne uspijeva, pa za svime žali, čak i za davnom ljubavi jedne Lugarinke i Grdelina, koja se iz perspektive proživljenoga, u općem svjetonazornom i društvenom rasulu, javlja kao bolni žal za propuštenom srodnosti dviju davnih simpatija. Birajući teme s ruba životnih neprilika na prošlom prijelomu tisućljeća, pripovjedač uporno ispisuje svoje narativne varijacije, za koje nikad nismo sigurni kamo će krenuti i gdje će završiti. Zato se i sam poigrava s mogućim ishodima, odnosno ostavlja svoj pripovjedni “rasuti teret” da ga čitatelji omjere sa svojim “mjestima sjećanja”, u našim manje-više podjednako napuštenim i promašenim likovima i sudbinama. Zvonko Kovač
Novele i putopisi
Edicija Srpski i hrvatski pisci xx veka, kolo drugo, knjiga 19