Oznaka:

Seks i posao

Žene i muškarci u poslovnom okruženju. Posve je nemoguće da se na poslu još niste susreli s nekima od ovih nemogućih pitanja, bez obzira na to jesu li bila upućena vama ili ste ih postavili vi, glasno ili u sebi. Slavnu Shere Hite, kroničarku ženske seksualnosti radikalnih stavova, doista nije potrebno posebno predstavljati. Nakon duljeg izbivanja s našeg tržišta (koje je ranih osamdesetih upoznalo neke od njezinih Izvještaja) Hite ovom knjigom nastoji porazbijati sve moguće predrasude koje muškarci i žene imaju jedni prema drugima u poslovnom okruženju. Vrlo duhovito oblikovana, popraćena nizom ilustrativnih intervjua i istraživanja i uz neizbježne software to delete – software to install umetke (koji su u nekim tvrtkama već postali šlagvort!) ovoj odličnoj knjizi ipak niti najmanje ne nedostaje ozbiljnosti pristupa, kao niti filantropije, zdravog razuma i senzibilnosti. Minsko polje rodnih uloga, nesporazumi i nepovjerenje izazvani promjenama u korporativnom ustroju, uzajamno poštovanje kojega nikad nema dovoljno, ovdje su dobili trijeznu i vrlo korisnu analizu. Uz kratko istraživanje prilagođeno hrvatskom tržištu koje je komentirao prof. dr. Aleksandar Štulhofer i sjajan prijevod Lare Holbling Matković, biblioteka Facta toplo vam preporučuje ovaj naslov!

Robin Hud

Ilustrirao Raul Goldoni. Naslovnu stranu izradio Đuro Seder.

Aleksandar Rukavina

Aleksandar Rukavina (Zagreb, 2. ožujka 1934. – Sežana, 16. rujna 1985.) hrvatski je kipar i slikar. Studij kiparstva završio je 1958. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je suradnik Majstorske radionice Vanje Radauša (1959. – 1962.), a godine 1960. i 1961. sudjelovao na izložbama 15 mladih. Njegova figurativna i apstraktna skulptura, pretežito komornoga karaktera, obilježena je sažimanjem oblika, artikuliranim volumenima i traženjem izražajnosti u obliku i materijalu. Kontrastirao je obrađenu i sirovu površinu materijala, ponajčešće kamena i drva. Izlagao je u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Beogradu, Puli, Bujama i Grožnjanu. Od 1962. do 1969. u Bujama je radio kao učitelj likovnog odgoja u osnovnoj školi i u gimnaziji, a od 1971. živi i radi u Brtonigli. U Grožnjanu je 1964. pokrenuo likovnu koloniju te revitalizaciju mjesta kao grada umjetnika. Izradio je i niz reljefnih kompozicija za arhitektonske prostore te spomen-biste u Oprtlju, Bujama i Novigradu. Od monumentalnih plastika ističu se Istarska žena (1964.) u Bujama te spomenici palim borcima u Novoj Vasi (1975.), Juricanima (1978.), Plovaniji (1981.) i Kućibregu (1984.). Također je slikao akvarele i ulja na platnu s istarskim motivima. Od 1989. u Brtonigli djeluje Memorijalna galerija Aleksandar Rukavina. Wikipedija

Časopis za hrvatsku poviest 4/1943

Sadržaj: Zlatko Tanodi: Izpravnost varaždinske darovnice iz god. 1209; Mirko Kus Nikolajev: O kožusima hrvatskih seljaka; Emil Laszowski: Zrinski i Zlatarići, pjesnici dubrovački itd.

Na zagorskim stazama

Pripoviedke iz života ljudi i životinja na Krebrovini sa 8 priloženih slika (4 u bojama) od Bogumila Cara i 19 slika u tekstu. Crtež za korice izradio Rudolf Schlick

Hrvatski jezični putokazi Od razdraganosti preko straha do ravnodušnosti

Knjiga NOVI JEZIČNI PUTOKAZI započinje s raspravama (Tekst očima lektora, Lektorski zahvati u hrvatskim prijevodima beletrističkih tekstova, Primjeri homonimije u nekim slavenskim jezicima prema hrvatskom) o lektorskoj problematici. Središnji dio “žute stranice” obiluju jezičnim savjetima u kojima se autorica bavi jezičnim problemima prikupljenim iz novina, časopisa, radijskih i televizijskih priloga. Savjeti obuhvaćaju sve jezične razine: pravopisnu, fonološku, morfološku, sintaktičku, tvorbenu i leksičku (anglizmi). Podnaslov “Od razdraganosti preko straha do ravnodušnosti” upozorava na politički motiviran strah Hrvata od vlastita standardnoga jezika u razdoblju od osamostaljenja do danas. I jezik je pokazatelj promjena u društvu te autorica na kritičan i iskren način ukazuje na posljedice ravnodušnog odnosa prema hrvatskom standardnom jeziku.