Théophile Gautier, francuski pjesnik, romanopisac i kritičar. Studirao je slikarstvo. Isprva je oduševljeni pristaša romantizma, a kasnije se pridružuje ekscesima romantičara i traži poeziju bestrasnu i impresonalnu. Platna majstora, skulpture i krajolici često su izvori njegovih inspiracija.
Hljeb na 100 načina. Povijest, ekonomija, recepti.
Najveća misterija prošlosti.
Praktičan priručnik za unapređenje zdravlja terapijom hipnoze i samohipnoze
Malgorzata Domagalik: O Samoći u Mreži govori se kao ljubavnom molitveniku XXI. stoljeća. Nije li to profanacija ? Janusz Leon Wisniewski; Prvi puta sam to Čuo u jednoj TV emisiji. Koliko znam, proširilo se u Poljskoj i rado se citira. Otkuda se pojavilo, ja ne znam. Ja sam fizičar koji vjeruje u Boga, ali ne moli rn se iz molitvenika, U crkvu idem ponedjeljkom kad je tamo tiho i prazno, a Bog se već odmorio nakon gužve u nedjelju. Razgovaramo. Ponekad i o ženama. S druge strane, kad dobro razmislim, junak Samoće Jakov je tip kao iz snova, pa čak kao iz molitve. Kreirao sam ga u toj knjizi kao mladog Werthera s e-mail adresom i vlastitom internet stranicom. Dao sam mu IQ s kojim može biti član elitne udruge MENSA i osjećajnost koja graniči s neurozom. On je pomalo kao biser izvađen nožem iz školjke. Takvog muškarca može se zamisliti u mašti, ali se ne može dodirnuti. A nekome koga se ne može dodirnuti i koga usto svi obožavaju, žene se počinju moliti. Malgorzata Domagalik: Za lijepu ljubav do kraja života ? Janusz Leon Wisniewski: Vjerujem u ljubav za čitav život, ali ne u dugotrajnu strast. Ljubav je, o čemu su pisali grčki klasici, a 2000 godina kasnije i Freud, međusobno preplitanje u različitim proporcijama: seksa, erosa, prijateljstva i karitasa, odnosno ljubavi posvećene dobru drugog čovjeka. S tom razlikom da ova zadnja, slično kao eros i prijateljstvo, ima potpuno drukčiju kemiju nego seks i može trajati čitav život. S druge strane strast, detaljno obrađena od strane neurobiologa i neurokemičara, u različitim kulturama traje prosječno od osamnaest mjeseci do četiri godine. Iznenađujuće je, dakle, to što se u vezi dvoje ljudi najviše žudi za žudnjom, odnosno nečim što traje najkraće. Nekako, kao da je kemija važnija od metafizike i poezije…
preveli Ivan Slamnig i Antun Šoljan
Dvije godine u Antakktiku. Norveško-britansko-švedska istraživačka ekspedicija u Antarktiku 1949-1952
Ribarija, petljarija svojevrsna je zbirka ribarskih i vremenoslovnih poslovica i izreka hrvatskoga uzmorja. Sažete su to izreke o moru i ribaru, o barci, buri, južini, o ljudima i njihovu odnosu prema njima. I svaka bi mogla biti umjetničko djelo – toliko je u njoj iskustva i mudrosti…
Pokušaj se ponašati normalno i održavaj kontakt očima. Ne maši rukama i ne ljuljaj se. Ne melji o svojim bojama. Što god bilo, nikome ne govori što si učinio Bee Larkham. Jasper nije običan trinaestogodišnjak. Štoviše, on će za sebe reći da je vrlo poseban… Sinestezija boji zvukove njegovog svijeta kaleidoskopom boja koje ne vidi nitko osim njega. Međutim, u petak navečer Jasper otkriva novu boju – boju ubojstva. Jasper je uvjeren da se nešto dogodilo njegovoj susjedi Bee Larkham, ali čini se da to nitko ne shvaća dovoljno ozbiljno. Boje noža i vrisaka miješaju se u njegovoj glavi i on se boji da se više ničega ne sjeća jasno. Čini se da je on jedini svjedok ubojstva, ali Jasper ne prepoznaje lica – čak ni vlastito. A teško je otkriti ubojicu kad ne raspoznajete lica…
O ljubavi, životu, Bogu i duhovnosti
Knjiga Blesimetar Četvrti: Kronika beznađa autora Saše Cecija je zbirka znanstveno-popularnih tekstova u kojima autor razotkriva dezinformacije o pandemiji bolesti COVID-19 tijekom kraja 2020. do početka 2022. godine. Kroz te tekstove objašnjava znanstveni konsenzus, relevantne činjenice i kako javnost može samostalno provjeriti istinitost informacijâ koje su bile zapostavljane u medijima i javnoj raspravi. Knjiga je nastavak višegodišnjeg Cecijevog rada u promoviranju znanosti i istine, unatoč pritiscima i prijetnjama s kojima se suočio zbog svog javnog iznošenja znanstvenih stavova. Autor umjesto tragedije donosi i dozu nade u razumijevanje znanosti kao sredstva za uklanjanje strahova i stvaranje boljeg svijeta, kroz spoj tehnologije i umjetnosti.
Ilustrirao Branko Jovanović.
Thomas Mann: jedno putovanje u središte mita Hermann Hesse: rađanje mita iz sna i neuroze