Oznaka:

Izabrana djela

Novele, pripovijesti, fragmenti romana, eseji, članci, prikazi, pjesme, prilozi, slike

Prah i pepeo

Roman Prah i pepeo Ljube Jandrića, objavljen 1971. godine, poetsko je djelo koje tematizira sušu i teške životne uvjete seljačkog života. Kroz svoj poetski stil, roman donosi prikaz patnji i teškoća ljudi u ruralnim sredinama, kroz prizmu neminovnosti smrti i prolaznosti, simbolizirane putem motiva praha i pepela. Djelo ističe filozofske i materijalističke aspekte egzistencije, stvarajući duboku refleksiju o životu i smrti u kontekstu bosanske seoske stvarnosti.

Poludnica

Roman prepun osjećaja, snažnih slika i likova koji se urezuju u pamćenje, bez sumnje je jedan od najboljih novijih njemačkih romana, nagrađen Deutscher Buchpreisom za 2007. godinu. Helene je snažna, samo naizgled hladna, ali duboko emocionalna i beskrajno inteligentna junakinja, žena bez koje je nemoguće zamisliti današnjicu jer kroz njezinu se sudbinu – ekonomsku propast obitelji, nemogućnost da ostvari snove o studiju medicine, nesretnu smrt zaručnika, udaju za nacista, rođenje djeteta, život pod bombama i ruskom okupacijom – prelama povijest suvremene Europe.

Skupljena baština

Suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940-1990 Jure Kaštelan, Gustav Krklec, Drago Ivanišević, Šime Vučetić, Stjepan Hrastovec, Olinko Delorko, Branko Klarić, Zvane Črnja, Vinko Nikolić, Ante Jakšić, Vinko Kos, Ante Sekulić, Dobriša Cesarić, Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Andrija Ilić, Radovan Ivšić, Dražen Panjkota, Jure Franičević Pločar, Stanislav Geza Milošić, Ivan Goran Kovačić, Oto Šolc, Jakša Ercegović …

Slomljena 2

U drugom nastavku Slomljene erotska igra između Sidney i Petera se nastavlja. Sidney otkriva da je samozatajni profesor Granz jedan od trojice braće Ferro, srednji brat mladića iz problematične američke veleposjedničke obitelj koju prate skandali, nasilje, pa čak i nerazjašnjena ubojstva.

Europa bez Europljana

Ugledni slovenski pjesnik i esejist, kombinirajući ispovjedno-autobiografsko pripovijedanje i teorijski diskurs kulturalne i sociološko-politološke analize, u knjizi preispituje temeljne pojmove vezane za Europsku uniju akcentirajući pritom probleme s kojima se suočava malobrojna nacija pri ulasku u europske integracije. Pokušavajući definirati same pojmove Europe i Europljana, Debeljak upozorava na postojanje duboko ukorijenjenih predrasuda prema tzv. drugoj Europi koju čine nove članice Unije te se pita koliko će dugo trajati oslobađanje europskog mentalnog prostora od nasljeđa te slike tradicionalno podijeljenog prostora.

Uzvišenje

Milen Ruskov je bugarski Cervantes. Glavni likovi Uzvišenja – u Bugarskoj proglašenog najboljim romanom u posljednjih dvadeset i pet godina – predstavljaju Bugarsku na isti način na koji Don Quijote i Sancho Panza predstavljaju Španjolsku. Tu je čak i kljuse Rocinante – Djed Jovan. Urnebesno zabavan pikarski roman o avanturama dvojice obješenjaka, polupismenog Giča koji sebe doživljava kao narodnog prosvjetitelja, i Asenča, ne baš bistrog, ali dobroćudnog Gičova suputnika, smješten je u drugu polovicu 19. stoljeća, u doba dizanja bune protiv turske vlasti. Dvojac, najčeš­ će pješice, krstari Bugarskom, upada iz jedne pustolovine u drugu, dok se naposljetku ne nađe opkoljen turskim vojnicima… Ruskov je za potrebe romana stvorio novi jezični idiom.

Engleske godine

Engleske godine fascinantan su roman jednoga od ponajboljih suvremenih austrijskih romanopisaca, Norberta Gstreina. U napetoj priči o životu pisca Hirschfeldera, Židova koji je emigrirao iz Austrije prije početka Drugoga svjetskoga rata, Gstrein razotkriva tešku sudbinu egzilanata u Engleskoj. Ovaj roman čita se kao najnapetiji krimić a progovara o potrazi za identitetom, o zločinu, njegovom prikrivanju, o povijesti koja prati čovjeka i nakon njegove smrti. Majstorski napisane Engleske godine su štivo koje se ne ispušta iz ruku. Roman Engleske godine preveden je na dvanaest svjetskih jezika.

Gerhart Hauptmann : Nobelova nagrada za književnost 1912.

Knjiga Gerhart Hauptmann: Nobelova nagrada za književnost 1912. priređena je od strane Željka Uvanovića te je objavljena 1998. godine u izdanju Školske knjige. U knjizi je okupljen izbor iz najpoznatijih dramskih djela Gerharta Hauptmanna, dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1912. godine. Uz drame, knjiga sadrži govor koji je Hauptmann održao prigodom primanja Nobelove nagrade u Stockholmu, esej Željka Uvanovića, kronologiju piščeva života, bibliografiju njegovih djela, izbor iz kritičke literature o Hauptmannu te prikaz njegove recepcije u Hrvatskoj. Knjiga je namijenjena kao reprezentativni uvod u Hauptmannovo stvaralaštvo i njegov doprinos njemačkoj književnosti, a pruža i kontekst o značaju njegove Nobelove nagrade.

Pjesme

Knjiga Pjesme Carla Betocchija, naklade Ceres iz 2015. godine, predstavlja zbirku lirske poezije koja oscilira između intimnog doživljaja svijeta interijera, krovova i krajolika. Njegove pjesme obuhvaćaju spektru od pučke glazbenosti katoličkog nadahnuća do stoičko-kršćanske meditacije, stvarajući duboko emotivni i misaoni svijet prožet duhovnošću i estetikom. Prevod je na hrvatski jezik te uključuje predgovor koji dodatno objašnjava Betocchijevu poetsku dimenziju. Carlo Betocchi je poznat kao pjesnik s izraženim osjećajem za unutarnji, gotovo intimni doživljaj okoliša i unutrašnjih stanja, što se jasno očituje u ovoj zbirci. Njegova poezija karakteristična je po spoju osobnog i univerzalnog, gdje se reflektiraju teme života, prirode i religijske inspiracije. Ovaj izbor pjesama potiče na promišljanje o poeziji kao obliku duhovne i estetske introspektive, čemu doprinosi i sam prijevod te urednički doprinos naklade Ceres.

Nelly Sachs

Knjiga Nelly Sachs: Nobelova nagrada za književnost 1966. u izboru, prijevodu, pogovoru i komentaru Trude Stamać objavljena je 1995. godine u izdanju Školske knjige. Radi se o izboru iz pjesništva, dramskog i proznog djela Nelly Sachs, njemačko-židovske pjesnikinje nagrađene Nobelom za književnost 1966. godine. Knjiga donosi njezin izrazito emocionalan i duboko potresan književni izričaj koji se bavi temama Holokausta, patnje židovskog naroda i traume, što je bio osnovni motiv njezina stvaralaštva. Truda Stamać osigurava i kvalitetan prevod te literarni komentar koji približava značaj i kontekst Sachsina djela čitateljima u Hrvatskoj.

Delia, uzor čiste vrline

Knjiga Delia, uzor čiste vrline autora Mauricea Scevea je renesansni poetski rad koji se bavi temama čiste vrline i duha kroz alegorijski i simbolični prikaz. Maurice Sceve, francuski pjesnik aktivan u Lyonu tijekom renesanse, bio je poznat po razrade teorije duhovne ljubavi i poetskom izričaju koji spaja moralne i estetske vrijednosti. Delia je dio njegove lirike u kojoj kroz lik Delie nastoji prikazati ideal uzorne vrline i ljepote u duhovnom i moralnom smislu.

Na samom dnu

Prerušen u turskog radnika na radu u SR Njemačkoj, čuveni novinar Günter Wallraff proveo je oko dvije godine radeći najteže, najslabije plaćene i po zdravlje opasne poslove. Uzimajući ih na crno, upoznao je doista život gastarbajtera – ne samo turskih – s njegove najteže, užasne strane. Tako angažirano i potresno nije o tim ljudima još nitko pisao. Njega nisu prepoznali. On je, međutim, raskrinkao nove sisteme eksploatacije i svojim otkrićima zapanjio svijet.

Balade Petrice Kerempuha

Miroslav Krleža (7.7.1893. Zagreb – 29.12.1981. Zagreb) je bio hrvatski pisac i enciklopedista. Smatra se piscem najznačajnijih tekstova u hrvatskoj književnosti 20. vijeka. Pokrenuo je mnoge kulturne inicijative, a sa ciljem kritičkog osvještavanja hrvatskog društva. Nakon mladalačkih ideja i zanosa, sa stečenim životnim iskustvom, mudrosti i znanjem, u Zagrebu je ostvario vrlo plodan književni rad. U periodu između dva svjetska rata živio je kao nezavisni pisac. Tada je razvio živu književnu djelatnost, pokrenuo brojne časopise, objavio obiman opus književnih dijela, vodio polemike sa svojim idejnim i književnim protivnicima. U periodu njegovog književnog stvaralaštva, od 1914. do 1981. godine, napisao je cijelu biblioteku pjesama, romana, pripovijedaka, drama, eseja, putopisa i polemika. Kroz svoja djela predstavio se kao veliki pisac i umjetnik. Snagom umjetničke riječi znao je oslikati društvenu stvarnost u svom vremenu i izvršiti vjerodostojan prikaz hrvatskog čovjeka. Krleža je bio pobornik marksističke ideologije i socijalizma, ali se u književnom radu uzdigao iznad ideološkog dogmatizma, iz razloga što se opredijelio za istinski humanizam. Bio je veliki borac za ravnopravnost i slobodu svih ljudi. Citati i izreke: „Govoriti o starim sramotama uvijek je poučno“. „I mjesečina može biti pogled na svijet“. „Sačuvaj me bože srpskog poštenja i hrvatske kulture“. „Ljudska glupost je neizmijerna“. „Može se, kad se hoće, ako se hoće tako, da pucaju kosti onima koji tako neće“. „Mrak i najružniju ženu pretvara u zagonetnu lutku“. Bibliografija Poezija i proza: „Pjesme“ I i II (1918. godine) „Pjesme“ III (1919. godine) „Hrvatski bog Mars“ (1922. godine; potpuna i konačna verzija 1933. godine) „Pjesme u tmini“ (1937. godine) „Novele“ (1924. godine) „Hiljadu i jedna smrt“ (1932. godine) „Povratak Filipa Latinovića“ (1932. godine) „Novele“ (1937. godine) „Balade Petrice Kerempuha“ (1936. godine) „Na rubu pameti“ (1938. godine) „Banket u Blitvi“ (1938., 1939., 1962. godine) „Zastave“ (1969. godine) Drame: „Legenda“ (1914. godine) „Maskerata“ (1914. godine) „Kraljevo“ (1915. godine) „Kristofer Kolumbo“ (1917. godine) „Mikelanđelo Buonaroti“ (1918. godine) „Saloma“ (1918. godine) „U logoru“ (1920. godine) „Adam i Eva“ (1922. godine) „Galicija“ (1922. godine) „Golgota“ (1922. godine) „Vučjak“ (1923. godine) „Gospoda Glembajevi“ (1929. godine) „U agoniji“ (1928. godine) „Leda“ (1930. godine) „Aretej“ (1959. godine) Eseji: „Evropa danas“ (1935. godine) „Deset krvavih godina“ (1937. godine) „Eppur si muove“ (1938. godine) „Knjiga studija i putopisa“ (1939. godine) „Dijalektički antibarbarus“ (1939. godine) „Moj obračun s njima“ (1940. godine) Pročitaj više na: https://www.biografija.org/knjizevnost/miroslav-krleza/

Grendlandski leptiri

Suptilan pjesnik, pomni prevoditelj, ludistički zaigran u djelima za mlade ili za kazalište, kadar postmodernističkoj maniri spajanja tradicije i modernosti dati samosvojan prinos, Paljetak je sve to i u kratkoj proznoj formi. Okosnica njegove najnovije zbirke kratkih priča jest – ljubav. Vječno inspirativni muško-ženski odnosi Paljetku su povod za literarnu ekvilibristiku što seže od osjetljiva nijansiranja do prigušenom (ili pak prštavom) erotikom nabijena pisma. Ljeta na Grenlandu vrlo su kratka. Cvijeće tamo živi tek nekoliko sati. Dan traje četiri mjeseca. Gotovo nepodnošljiv je odsjaj zaleđenoga mora. Nestrplivo se čeka doba lova, prvi snijeg, onaj nalik na sitne bijele leptire. Ovi koje vidiš, ovi grenlandski, nastali su križanjem bijelog polarnog leptira i onog koji se zove Diacrisa menthstri. Stvorio ih je neki biolog kao dar svojoj lijepoj Eskimki. Njoj je ime bilo Tarralikitak. Njegovo ime nije zapisano. – Kako je tebi ime? – upitao sam je napokon. – Sedna – rekla je ona – odnosno Nulijauk. To znači: Mlada djevojka. – Doznao sam zašto si mi uvijek uspjela pobjeći u onoj ulici. Otkrio sam onu vežu… – rekao sam joj. – Ono nisam bila ja. Ja sam ova ovdje. Uostalom, leptira nikad ne treba pitati što je bio prije – nastavila je šapatom i poljubila me.- Morali smo se sresti – dodala je još tiše.- drukčije nije ni moglo biti. Ayornamut, rekli bi Eskimi. Posve smo zašutjeli. Čuo se samo naš dah i lepršanje krila onih grenlandskih leptira koji su se polako stapali s onima na njezinoj haljini.