Oznaka:

Svi smo mi kanibali

Stranice koje tvore knjigu Svi smo mi kanibali otac moderne antropologije Claude Lévi-Strauss napisao je na molbu uredništva talijanskog dnevnika La Repubblica. Tekstovi napisani od 1989. do 2000. godine i objavljeni u tisku sada prvi put izlaze kao zbirka. Polazeći svaki put od aktualne teme, Lévi-Strauss se pozabavio nekom od velikih suvremenih rasprava. Bilo da je riječ o epidemiji kravljeg ludila, o oblicima kanibalizma, o rasnim predrasudama povezanima sa obrednim postupcima obrezivanja ženske i muške djece, slavni antropolog i etnolog potiče nas na dublje razumijevanje društva u kojem živimo. Lévi-Strauss također iznova analizira i stvaralački opus Michela de Montaignea, pisca Eseja, koji je od temeljne važnosti za zapadnu modernost. Tekstovi u ovoj knjizi nose pečat posljednih godina dvadesetog stoljeća i potvrđuju lucidnost i naglašeni pesimizam velikoga antropologa. I ova se knjiga, kao i prethodna (Antropologija i moderni svijet), u izvorno francuskom izdanju pojavila postumno, 2013., četiri godine nakon Lévi-Straussove smrti i svjedoči o njegovoj intelektualnoj vitalnosti i o stalnoj, neumornoj angažiranosti njegove znanstveno-antropološke misli.

Pregled hrvatske povijesti

Knjiga prof.dr. Stjepana Antoljaka Pregled hrvatske povijesti tiskana je (1942.) kod poznatoga hrvatskog knjižara, tiskara i nakladnika Stjepana Kuglia u Zagrebu. Ovo je prvi repetitorij hrvatske povijesti na domaćem knjižarskom tržištu, koji pruža osnovne i sažete znanstvene spoznaje o hrvatskoj prošlosti do kojih je došla naša historiografija kroz stotinjak godina njezina kritičkog razvoja. Osluškujući potrebe hrvatskih čitatelja svih razina obrazovanja za kratkim pregledom povijesnih događanja, dr. Stjepan Antoljak, tada mladi hrvatski historiograf i docent za predmet Hrvatska povijest novijeg doba na Katedri za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je iza sebe imao više stručnih i znanstvenih radova i objelodanjenu doktorsku disertaciju, prihvatio se je pisanja ovog pregleda, bez domaćeg uzora a po ugledu na repetitorije povijesti u drugim europskim zemljama….

Romantični egoist

Romantični egoist – vrsta je intimnoga dnevnika u kojem se isprepleću mondene kronike pariškoga društvenog života, globalističke putopisne crtice (nakon uspjeha romana 129,90 Beigbedera pozivaju na promocije sa svih strana svijeta), intimna ispovijed, aforizmi nalik na reklamne slogane… Ukratko, to je priča o Oscaru Dufresneu, autorovu dvojniku, ciniku, kukavici, depresivcu, egoistu opsjednutu seksom – shizofreničnu muškaracu s početka 21. stoljeća.

Oslobođenje Skopja i druge drame

Oslobođenje Skoplja Dušana Jovanovića potresna je drama napisana 1981. koja istražuje iskustva dječaka tijekom bugarske okupacije Skoplja u Drugom svjetskom ratu. Narativ se bavi temama rata, identiteta i sjećanja, ističući osobne borbe s kojima se suočavaju usred većih političkih sukoba. Predstava je 2016. godine adaptirana u film u režiji Rade Šerbedžije, uz zapažene glumce i približavanje priče široj publici. I izvorno djelo i njegova kinematografska adaptacija značajno su pridonijeli kulturnim raspravama o utjecaju rata na društvo i ostaju važni artefakti koji odražavaju povijesna iskustva regije.

Posljednji izgnanici

Jin i Suja upoznali su se dok su studirali na sveučilištu u Pjongjangu. Ona je mlada novinarka iz ugledne obitelji, a on potječe iz siromašnog gradića u unutrašnjosti zemlje. U Sjevernoj Koreji dolazi do velikih političkih previranja, zemlja srlja u kaos. Kada Jin dođe u posjet svojoj obitelji, zatekne ih gladne jer su im u posljednjoj raciji oteli zalihe hrane. Tada donosi ishitrenu odluku koja će ga proganjati do kraja života. Stotinama kilometara dalje, Suja otkriva da je Jin nestao i počinje osjećati ispraznost privilegija kojima je okružena. Stavlja sve na kocku i napušta obitelj, odlučna pronaći ga. Kreće na opasno putovanje mračnim kriminalnim podzemljem, što će na kušnju staviti njihovu ljubav i volju za preživljavanjem. Roman koji će vas prodrmati, dirljiv i snažan. – Jean Kwok Dirljiva i živopisna priča koja donosi rijedak uvid u život unutar čuvanih zidina Sjeverne Koreje i mučna iskustva onih koji su se usudili pobjeći. – Publisher’s Weekly Roman koji istražuje moralne granice koje ljudi moraju prijeći kada im je u pitanje doveden vlastiti opstanak. – Jean Kwok Ann Shin odrasla je u Britanskoj Kolumbiji, a danas živi u Torontu s partnerom i dvije kćeri. Bavi se pisanjem i produciranjem filmova i serija. Njezini dokumentarni filmovi The Defector: Escape from North Korea i My Enemy, My Brother osvojili su brojne nagrade, a njezina knjiga The Family China osvojila je nagradu Anne Green i bila je u užem izboru za nagradu Gerald Lampert.

Crni biser

Roman je intimna priča o vlastitome životu autorice koja, da bi pronašla smisao vlastitoga postojanja i postojanja ljudi koji je okružuju, ulazi u prostore osobnoga, psihoanalitičkoga i tjelesnoga traga. Autorica se, polazeći od trena rođenja, polako samorazotkriva, iznosi dileme svojih intimnih promišljanja o djetinjstvu, djeci, odrastanju žene, duhovnoj žudnji i usamljenosti bez vjere. Pred čitateljem je zapravo knjiga koja nudi spoznaju sudbinskoga puta i tumačenje zašto mu je život iscrtao baš takav put.

[email protected]

Za svaku ženu koja je ikada bila sama. S engleskoga prevela: Ljiljana Šćurić. Volite li Nicka Hornbyja? Jeste li čitali Dnevnik Bridget Jones i Bridget Jones: Na rubu pameti britanske autorice Helen Fielding? Ako su vaši odgovori potvrdni, onda imate svepreduvjete da postanete iskreni fan u nas dosad nepoznate australske književnice Jessice Adams. Njezin prvijenac Single White E-mail ozbiljno je ugrozio kultni status spomenutih britanskih autora, koji zavodljivo pišu o labirintima muškoga i ženskoga sazrijevanja nakon 30-e.

Mlijeko i med

Mlijeko i med uspješnica je s liste bestselera New York Timesa, spoj poezije i proze koji govori o temama preživljavanja, nasilja, zlostavljanja, ljubavi, gubitka i ženstvenosti. Svako od četiri poglavlja ima svoju svrhu, liječi drugačiju bol. Mlijeko i med vodi čitatelja na putovanje najgorčim trenucima života i u njima pronalazi nešto slatko, jer nešto slatko može se pronaći kamo god pogledali.