Oznaka:

Prijatelj

Antologija kratkih tekstova o kućnim ljubimcima.

Četrnaesta slovenačka divizija

14. slovenska divizija. Vojnoistorijska studija o pohodu 14. divizije NOV i POJ od Suhora u Beloj krajini, preko Hrvatske do Štajerske i o borbama koje je vodila od 6. januara do 26. februara 1944. godine.

Teška vremena ne traju zauvijek

Teška vremena ne traju zauvijek – čvrsti ih ljudi pobjeđuju! Doktor Schuller poučava vas kako da izgradite pozitivnu sliku o sebi, bez obzira na problem s kojim se suočavate. To može biti nezaposlenost, slabo zdravlje, usamljenost, strah ili bilo što drugo što sprečava vaš uspijeh. Vi možete ono što je negativno preokrenuti u pozitivno. Ma koliko vremena bila teška, u sebi imate potencijal s kojim iz života možete izvući ono najbolje.

Vrhunski putovi čovječanstva

Znanje kojim danas raspolaže ljudski rod kao cjelina toliko je golemo da ga ni u kojem slučaju ne može obuhvatiti čovjek kao pojedinac. Kraj toga to znanje iz dana u dan raste. Autor proučava razvoj raznih znanosti uspoređujući razine znanja sa znanjem u antičkom i drugim razdobljima.

Sa gornjeg čardaka

120 pjesama iz zbirke Saliha Mešića Priredili: Munib Maglajlić i Smail F. Terzić Tehnički opremio Riko Bolanča Inicijali, vinjete i naslovna strana Vladimir Vojnović

Članci, kritike, govori, zapisi, pisma

Članci, kritike, govori, zapisi, pisma Augusta Šenoe predstavlja zbirku publicističkih i osobnih tekstova velikog hrvatskog književnika iz 19. stoljeća, objavljenu u okviru njegovih izabranih djela od naklade Globus (1978.–1983.), koja obuhvaća oko 430 stranica. Ova knjiga sadrži Šenoine časne članke o književnosti i društvu (poput polemičnog Naša književnost), oštre kazališne i književne kritike, domoljubne govore, dnevničke zapise te intimna pisma, kroz koje on kritizira građansko društvo, promovira realistički pristup i nacionalno jedinstvo, često pod pseudonimima poput Petrice Kerempuha. Kao ključni doprinos Šenoino doba (1865.–1881.), ovi tekstovi otkrivaju njegov utjecaj kao urednika, prevoditelja i moralnog vodiča hrvatske kulture, naglašavajući teme poput obrazovanja, socijalne pravde i borbe protiv praznovjerja.

Pjesme, putopisi, Ljubica

Pjesme, putopisi, Ljubica knjiga je Augusta Šenoe objavljena u okviru nakladničke serije Djela Augusta Šenoe (Globus, Zagreb, 1978.), koja objedinjuje izbor njegovih pjesama, putopisa i drame Ljubica. Pjesme uključuju epske povjestice poput Propasti Venecije, Smrti Petra Svačića, Proklete klijeti te motive iz narodne predaje kao što su Postolar i vrag, Kameni svatovi i Kugina kuća, gdje Šenoa lirski prikazuje domovinske teme, pad moćnih gradova, nacionalno buđenje i kritiku društvenih mana poput praznovjerja i pohlepe. Putopisi donose živopisne opise putovanja i kulturnih utisaka, dok drama Ljubica (objavljena 1865., praizvedena 1868.), komedija u tri čina, istražuje ljubavne zaplete i društvene odnose s tipičnim šenoanskim realizmom i patriotskim podtonom. Ova zbirka, s 585 stranica, predstavlja ključan dio Šenoina stvaralaštva, naglašavajući njegov doprinos hrvatskoj književnosti 19. stoljeća kroz spoj romantike, realizma i nacionalnog preporoda.

Anđeli lijepo pjevaju

Anđeli lijepo pjevaju je roman Vojina Jelića objavljen 1953. godine u Zagrebu od izdavača Zora, a kasnije više puta reizdan. Djelo opisuje tešku 1941. godinu u Hrvatskoj, fokusirajući se na pojavu prvih sila narodnog pokreta i organizirano suprotstavljanje ustašama te nacističkom okupatoru. Kao prvo Jelićevo novelsko djelo, roman se ističe kao svjedočanstvo o povijesnim događajima i ranim oblicima otpora tijekom Drugog svjetskog rata, s naglaskom na folklorne i kulturne motive u kontekstu Srba u Hrvatskoj.

Strah od barbara

Strah od barbara – s onu stranu sukoba civilizacija djelo je znamenitog francuskog autora Tzvetana Todorova. Nakon objavljivanja u Francuskoj izazvala je cijeli niz rasprava i polemika o odnosima različitih kultura i civilizacija, podjelama svijeta kao i o politici koju vode najveće zapadnoeuropske zemlje i SAD. Todorov vehementno, u maniri vrhunskog intelektualca, iznosi svoja stajališta i odgovara na tezu o tzv. vječnom sukobu civilizacija koju je zastupao S. Huntington. Tko su nekada bili i tko su danas barbari – temeljni je problem kojim se Todorov bavi u ovoj knjizi u kojoj uspješno pokazuje ne samo supstancijalnu važnost nego i relativnost toga pojma te time na osobito argumentiran način pripomaže konstituiranju svijesti o tome tko smo „mi“, tko su „oni“ i tko smo svi zajedno. Uz to, Todorov uspješno analizira i pojmove poput civilizacije, identiteta i kulture, i čitatelja uči tome kako je moguće zajednički živjeti u razlikama, a da one ne budu izvorom ili konstruiranim razlogom sukoba.

Zastava na tiramolu

zastava na tiramolu u povečerje, uoči nekog državnog praznika na prozoru pušim i osluškujem tišinu između glasova i zvižduka radnika gradskog komunalnog što peru ulice i vješaju zastave dok čekam da mašina završi sa otkuhavanjem pa da i ja objesim našu STJEPAN SIROVINA rođen je u Kotor Varošu godine 1978. U Zagrebu i Sarajevu studirao teologiju i filozofiju. Piše i prevodi uglavnom poeziju, te ju povremeno objavljuje na web-stranicama (ivanlovrenovic. com, strane. ba, polis. ba, prometej. ba…), kao i u časopisima (Poezija, Susreti… ). Za svoje pisanje nije kažnjavan. Živi u Münchenu, gdje radi kao bibliotekar na odjelu za istočnu i jugoistočnu Europu u Bavarskoj državnoj biblioteci. “Zastava na tiramolu” njegova je prva knjiga Likovno opremila Cvita Bojić-Šarić. Izbor pjesama i pogovor Almin Kaplan.

Razvijano sjeme

Autor promatra narodnooslobodilačku borbu pod posebnim uglom. Prikazuje naime patnju i borbu jugoslavenskih Židova.

Sva moja braća

Dor, Milo (pravo ime Milutin Doroslovac), austrijski pisac i prevoditelj srpskog podrijetla (Budimpešta, 7. III. 1923 – Beč, 5. XII. 2005). Kao antifašist uhićen i zatvoren u Njemačkoj i Austriji 1942–45. U Beču studirao teatrologiju i romanistiku 1945–49. Uz humorističke i kriminalističke romane (Mrtvaci na dopustu – Tote auf Urlaub, 1952) zapaženi su njegovi duhoviti povijesni romani o balkanskim temama Sva moja braća (Alle meine Brüder, 1978) i Posljednja nedjelja (Der letzte Sonntag, 1982). Na njemački je preveo djela M. Krleže, I. Andrića, R. Marinkovića, M. Matkovića, A. Šoljana, V. Parun, I. Ivanca, S. Šembere i L. Paljetka. Autor je knjiga eseja i memoara Srednja Europa: mit ili stvarnost (Mitteleuropa: Mythos oder Wirklichkeit, 1996), Živjela, Jugoslavijo (Leb wohl, Jugoslawien, 1996) i dr. Citiranje: Dor, Milo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 14.1.2026. .