Oznaka:

Iskreno, mračno, duboko

Mislite da poznajete one koje volite? Ali koliko itko od nas uistinu zna? Osmogodišnja Sophie i njezina majka Amelia-Rose doselile su se u London iz Massachusettsa te ubrzo upoznale zgodnog i karizmatičnog Mattyja Melgrena koji započinje vezu s Amelijom-Rose. Sophie obožava Mattyja i on joj postaje poput oca. Uskoro se u Londonu počinju otkrivati tijela ubijenih mladih žena i čini se da serijski ubojica bira upravo one žene koje nalikuju na Ameliju-Rose. Sophie razdire sumnja te donosi odluku koja može uništiti njezinu obitelj. Gotovo dvadeset godina poslije, progonjena dugogodišnjim osjećajem krivnje, Sophie dobiva pismo iz zatvora Battlemouth, iz kojega saznaje da Matty umire i da je želi vidjeti. Čini se da će Sophie konačno dobiti odgovore na pitanja koja je već odavna muče. Ali hoće li je istina osloboditi krivnje – ili će je samo zakopati još dublje?

Blato

Gradić u provinciji, u kojem se svi međusobno znaju i svakome se zna njegova unaprijed zadana i od okoline određena mjera, poprište je ove priče. Njezini likovi nemaju u sebi ništa herojsko, nema u njima ni velike tragike, niti ih je usud obilježio iznimnim sudbinama. Te žene i ti muškarci nisu ni do kraja dobri, ni sasvim zli. Većinu njih kao da smo nekada upoznali, ili smo ih samo vidjeli kako stoje pokraj magistrale, u onim nikad dovršenim čekaonicama od betonskih bloketa, i čekaju autobus. Blato je priča o tim ljudima… Milana Vlaović, kao ni njezini likovi ili svijet iz kojega su nastali, nema problema s razlogom za priču, iako ona ne počinje s nekim velikim povodom, niti će se dotaći mondenih društvenih fenomena, ni tema koje su na bilo koji način u trendu. Posve starinski i obično, kao u neka mirnodopska vremena prije tabloida i tranzicije u demokraciju, odvija se njezina stvarnost i protječe vrijeme, ispunjeno malim mjesnim zlobama i ogovaranjima, obiteljskim intrigama i nedopuštenim ljubavima, koje će zatim biti savršen materijal za gradska šaputanja i ogovaranja, a možda i za mit i legendu koja će nadživjeti aktere priče. Milana Vlaović (…) je napisala priču koja ponajprije sliči na neku dobru staru američku televizijsku seriju, u kojoj bi nam u dvadesetak epizoda ekranom prošao cijeli jedan provincijski gradić. Mjesto u kojem ne bismo poželjeli živjeti, a ne bismo ni pobjegli iz njega. Dakle, baš takvo u kakvom nas je često život i zadesio. (Iz pogovora Miljenka Jergovića)

Visoke trave

Dva klinca, košarkaško igralište, svađa oko toga je li bila trica – tako 1985. započinje Robertovo i Goranovo prijateljstvo, jedno od onih cjeloživotnih, baždareno da preživi mnoga razdvajanja i razlike. Nisu ih rastavile ni prve ljubavi, ni različite škole, ni to što je jedan od njih dvojice s treninga bježao u ciganske čerge, ni vojni rok, ni prvi višestranački izbori koji su jednome bili u travnju, drugome u aprilu. A onda su došle mračne devedesete. U visoke trave zarasle su spaljene kuće, linije ratišta, srušeni mostovi, nedužne uspomene i svijetla budućnost na koju ni jedan ni drugi na zgarištu bivšeg života više nisu mogli računati. Putevi će im se ponovno spojiti u Newbridgeu u Republici Irskoj, gdje su visoke trave naizgled zelenije, ali i tamo će ih sustići niz neočekivanih obrata i kušnji – od zavodljivog ciganskog svijeta irskih travellersa, preko lakog ali prljavog novca, seksa koji ima svoju cijenu, do pljački i kriminala koji bi ih mogli ili jednom zauvijek razdvojiti ili spojiti na pravoj strani života. Hoće li njih dvojica prijeći taj most ili će se opet naći ispred ruševina onoga koji su jednom spalili? Hoće li u njihovu okorjelom prijateljstvu prevladati sve teme koje ih povezuju ili ona jedna oko koje se nikad neće moći složiti? Visoke trave Zorana Žmirića oda su prijateljstvima koja bi trebala trajati zauvijek, knjiga o generaciji kojoj su snovi nasilno ukradeni, ali ih nikad nije prestala spašavati, pa i danas ponegdje zažive u kolektivnoj memoriji, na nekim novim košarkaškim igralištima na kojima novi klinci započinju svoje romane koje će im život ispisati.

Proročanstvo Romanovima

Američki odvjetnik Miles Lord nađe se u Moskvi po sasvim nesvakidašnjem zadatku – on radi za Carsku komisiju – odbor koji ima zadaću da, ni manje ni više, izabere novoga cara svih Rusa. Postavlja se, naravno, pitanje tko će zasjesti na prijestolje tog moćnog imperija. Nakon pokolja u Ekaterinburgu, prema povijesnim podacima, nitko od carske obitelji nije preživio boljševičku odmazdu. Međutim, predaja i proročanstva tada iznimno utjecajnog stareca Raspućina govore sasvim suprotno… Steve Berry jedan je od najtiražnijih suvremenih autora trilera čija su djela objavljena u više od četrdeset zemalja, na četrdeset i jednom svjetskom jeziku, te mjesecima ne silaze s top-lista bestselera širom svijeta. Njegov drugi roman, Proročanstvo Romanovima, u napetu i dinamičnu cjelinu objedinjuje sve bitne komponente Berryjeva prepoznatljivog stila – uzbudljivu priču garniranu prijetećom i sasvim realističnom teorijom zavjere, ispreplitanje povijesti i sadašnjosti, prepoznatljivu ali i sasvim neočekivanu, od očiju javnosti skrivenu povijesnu i političku pozadinu. Ovaj se djelomično kostimirani triler odvija u suvremenoj Rusiji, ali je uokviren događajima iz razdoblja njezine najživlje prošlosti – pada carske obitelji i Oktobarske revolucije. Američki odvjetnik Miles Lord nađe se u Moskvi po sasvim nesvakidašnjem zadatku – on radi za Carsku komisiju – odbor koji ima zadaću da, ni manje ni više, izabere novoga cara svih Rusa. Postavlja se, naravno, pitanje tko će zasjesti na prijestolje tog moćnog imperija. Nakon pokolja u Ekaterinburgu, prema povijesnim podacima, nitko od carske obitelji nije preživio boljševičku odmazdu. Međutim, predaja i proročanstva tada iznimno utjecajnog stareca Raspućina govore sasvim suprotno… Triler koji se čita u jednom dahu i tjera vas da se zapitate: je li prošlost zaista ono što je prošlo ili nešto što uvijek prijeti svojim povratkom?

Profili budućnosti

Arthur C. Clarke poznat je našem čitateljstvu kao autor brojnih znanstveno-fantastičnih pripovjedaka. Zbirkom futuroloških eseja Profili budućnosti Clarke nastoji odrediti horizonte i granice dostignuća generacija koje dolaze. U devetnaest poglavlja ove knjige analizitra razne teme, od vozila na zračnom jastuku do krajnjih perspektiva osvajanja mira.

Romansa u New Yorku

Franny Doyle ima grozan dan. Prvo je dobila otkaz, a onda su joj vrata podzemne željeznice razderala omiljenu haljinu i pola Manhattana vidjelo joj je guzu. Osramoćenoj, u pomoć joj je priskočio šarmantni neznanac sa svojim skupocjenim sakoom. Najgore je tek uslijedilo. Netko je cijeli događaj snimio i objavio na internetu pa su odjednom Franny i njezin vitez, Hayes Montgomery Treći, najnovija senzacija na svim društvenim mrežama. Njih su dvoje potpuna suprotnost, jer ona je zaigrana, maštovita i brbljava, a on je ozbiljan, sramežljiv i sav u brojevima. Srećom, u gradu od osam milijuna ljudi ne moraju se više nikad sresti. Ali igrom slučaja, Franny i Hayes neprestano nalijeću jedno na drugo i, na obostrano čuđenje, shvaćaju da sa svakim novim susretom sve više uživaju u međusobnom društvu. Kad se Frannyn život ponovno okrene naglavačke, hoće li smoći hrabrosti vjerovati u sebe i u ljubav kakvu je oduvijek sanjala?

Povijest kapitolinske Venere i druge humoreske

Povijest kapitolinske Venere – Interviev – Iskustvo obitelji Mk Vilnjiove o difteritisu – Kako sam uredjivao gospodarske novine – Alphonse Daudet: Tartarin Taraskonac (Nastavak).

Život doktora Samuela Johnsona

Kad je Škot James Boswell (1740.-1795.) dočekao tiskanje svoje knjige „Život doktora Samuela Johnsona“ (1791.), nije ni slutio da će njegovo djelo dva stoljeća kasnije mnogi kritičari proglasiti ponajboljom biografijom pisanom na engleskom jeziku. Akter te biografije Samuel Johnson (1709.-1784.) jedna je od najzanimljivijih osobnosti engleskog 18. stoljeća. Pjesnik, književnik, ali prije svega esejist i enciklopedist Johnson, osim „Rječnika engleskog jezika“, nije ostavio iza sebe neka epohalna djela kojima se dive ljubitelji klasika. Međutim, njegov intelektualni autoritet i elokventnost desetljećima su žarili i palili londonskim umjetničkim krugovima. Njegovo se mišljenje tražilo o svemu i svačemu, a Johnson je svojim brzim aforističkim razgovorima dijelio pohvale i zadavao konačne udarce mnogim tadašnjim društvenim fenomenima. I upravo je zato ova knjiga dragocjena, zabilježena je Johnsonova živa, inteligentna i često nevjerojatno duhovita riječ. Treba reći da je o Samuelu Johnsonu napisana cijela biblioteka, ali upravo je ova Boswellova knjiga ona koja je proslavila aktera ove biografije, mnogo više nego samog autora. Knjigu koju držite u ruci čitalačka je i intelektualna poslastica za sve koji od pisane riječi traže nešto više.

Život doktora Samuela Johnsona

Kad je Škot James Boswell (1740.-1795.) dočekao tiskanje svoje knjige „Život doktora Samuela Johnsona“ (1791.), nije ni slutio da će njegovo djelo dva stoljeća kasnije mnogi kritičari proglasiti ponajboljom biografijom pisanom na engleskom jeziku. Akter te biografije Samuel Johnson (1709.-1784.) jedna je od najzanimljivijih osobnosti engleskog 18. stoljeća. Pjesnik, književnik, ali prije svega esejist i enciklopedist Johnson, osim „Rječnika engleskog jezika“, nije ostavio iza sebe neka epohalna djela kojima se dive ljubitelji klasika. Međutim, njegov intelektualni autoritet i elokventnost desetljećima su žarili i palili londonskim umjetničkim krugovima. Njegovo se mišljenje tražilo o svemu i svačemu, a Johnson je svojim brzim aforističkim razgovorima dijelio pohvale i zadavao konačne udarce mnogim tadašnjim društvenim fenomenima. I upravo je zato ova knjiga dragocjena, zabilježena je Johnsonova živa, inteligentna i često nevjerojatno duhovita riječ. Treba reći da je o Samuelu Johnsonu napisana cijela biblioteka, ali upravo je ova Boswellova knjiga ona koja je proslavila aktera ove biografije, mnogo više nego samog autora. Knjigu koju držite u ruci čitalačka je i intelektualna poslastica za sve koji od pisane riječi traže nešto više.

Knjiga o vinu : rukopis iz 1779. godine

Knjiga o vinu- rukopis iz 1779. godine je “svojevrsna enciklopedija naputaka o vinu (vinima) koji je sažeo dotadašnje znanje o toj temi”, čiji je izvorni tekst napisan na pisanoj njemačkoj uglatoj gotici i hrvatski prijevod starog rukopisa napisanog, ili vjerojatnije, prepisanog na kurzivnoj pisanoj njemačkoj gotici 1779. godine. Taj je rukopis uvezan u knjigu pronađen u Kapucinskom samostanu u Osijeku 1945., pa zatim pohranjen u Muzeju Slavonije, da bi, nakon što ga je transliterirao, preveo i priredio za tisak dr. sc. Stjepan Sršen, (a s obzirom na to da je on “prava kultura i riznica znanja o vinima toga vremena”, a vjerojatno i ranijih razdoblja) u izdanju Državnog arhiva iz Osijeka (urednik Vilim Matić, prof.), bio objavljen 2003. godine. Prijatelji trsja i vina naći će u toj zanimljivoj knjizi podatke o tome s kakvim su se problemima vinari toga vremena najčešće susretali i odgovore na koji su ih način tumačili i pokušavali riješiti.

Vinske priče

Knjiga “Vinske priče” je svojevrsni vodič za ljubitelje vina. U knjizi možete pronaći informacije o našim vinarima, njihovim vinima ali i saznati pokoju anegdotu o zanimljivostima iz njihovog života. Knjiga ovog dugogodišnjeg novinara i humanitarca, Željka Garmaza, osvojit će vas nakon prvih par stranica i približiti vam privatni život i strasti hrvatskih vinara.