Oznaka:

Palomino

Svaki put kad se vrati u stan, Samanthinim mislima protutnje Johnove riječi – Ne mogu više živjeti s tobom – moram otići. Imao je drugu ženu, a ta druga u rukama je imala adut pred kojim je Samantha morala kapitulirati: dijete. Čovjek s kojim je dijelila život, ljubav i radost lagao joj je. Kad su joj u agenciji predložili da provede četiri mjeseca kod prijateljice na njezinom ranču pomislila je da su svi poludjeli. Jesu li očekivali da će je odmor promijeniti? Znala je za sebe da je pravi palomino – divlja i neukrotiva, potpuno neovisna i slobodna. Uistinu je takva i bila, sve do trenutka kad je upoznala čovjeka koji može ukrotiti svakog odmetnutog konja i uvesti je u svijet beskonačne i neuništive ljubavi … Palomino je još jedna uspješnica iz pera slavne Danielle Steel, jedne od najpopularnijih i najčitanijih spisateljica na svijetu. Njezine dirljive priče obožavaju milijuni čitateljica, a Palomino je jedan od onih romana koji joj je priskrbio najviše obožavateljica. Sjajno ispričana priča o ljubavi i žrtvi zacijelo će oduševiti sve one koji su čitali i druge njezine romane prevedene na hrvatski: Sestre, Tajnovita neznanka, Uspomene, Ladanjska kuća, Dragulji, Krila i Zalazak sunca u St. Tropezu.

Zašto muškarci zaspu nakon seksa?

Nakon knjige «Zašto muškarci imaju bradavice?» vaš liječnik i njegov živahni prijatelj opet su s vama! Leyner, poznati satiričar te dr. med. Goldberg ovog su se puta uhvatili ukoštac s gorućim pitanjima vezano sa sukobom spolova, koja će dokazati da su, kod većine stvari pa tako i kod bitke spolova, jasni odgovori na postavljena pitanja jedini siguran, učinkovit i bezbolan lijek. Puna dosjetljivih i duhovitih odgovora na gomilu pitanja, vođena krilaticom „Tko pita, ne skita“, knjiga «Zašto muškarci zaspu nakon seksa?» istodobno je zabavna i poučna – pravi izbor za sve koji žele proniknuti u najskrivenije tajne anatomije, medicine, seksa, nutricionizma, minerala i životinjskog svijeta. Također donosi i rješenje za problem s kojim se ne morate pomiriti – problem erektilne disfunkcije!

Ljudi : kako smo sjebali sve što smo mogli

Uzbudljivo putovanje kroz najveće zajebe u ljudskoj povijesti, od pada našeg najranijeg pretka sa stabla pa sve do najspektakularnijih promašaja našeg doba.U sedamdeset tisuća godina otkad kročimo Zemljom, homo sapiens, moderna inačica ljudskog roda, mnogo je postigla. Umjetnost, znanost, kultura, trgovina – apsolutni smo pobjednici što se tiče evolucijskog hranidbenog lanca. Ali iskreno, nije nam sve išlo od ruke, a znali smo i poprilično sje’ati.Od kampanje protiv četiri pošasti Mao Ce-tunga, do američkog dust bowla; od austrijske kraljevske vojske koja napada samu sebe jedne pijane noći, pa do vodeće svjetske supersile koja odabire mogula reality televizije za predsjednika, možemo reći da kao vrsta tijekom vremena nismo postali znatno mudriji.Stoga, kad sljedeći pomislite da ste nešto zaje’ali, neka vam ova knjiga bude podsjetnik da je sve moglo biti i mnogo gore.

Rođeni šarmer

Dan kad je upoznala prebogatog Deana Robillarda bio je do tog trenutka najgori u životu Blue Bailey. Bila je pokradena, nije imala kamo otići i sama je tumarala cestom odjevena u reklamni kostim dabra. A Dean, obožavani nogometaš, upravo je započeo svoj godišnji odmor, spustio se s autoceste da izbjegne dosadu i nije želio da mu bilo što promijeni plan. Ali stvari se nikad ne događaju kako smo željeli pa će Blue prvo završiti u njegovu automobilu a poslije i u kući. A u kući će njegov svijet okrenuti naglavačke. Privlačnost među njima postat će očita, no hoće li biti dovoljna da se pretvori u ozbiljnu ljubavnu vezu? Susan Elizabeth Phillips jedna je od najčitanijih američkih spisateljica ljubavnih romana, a brojne je obožavatelje stekla i među hrvatskim čitateljima. Njezini su romani duhoviti, romantični, moderni i čitki pa se zato svaki njezin novi naslov očekuje s nestrpljenjem.

Japanski dnevnik

Jarak majstorskim potezom secira japansku kulturu i svakodnevicu i promatra je pod zapadnim povećalom – istovremeno razotkrivajući specifičnosti domaćina, ali i, ništa manje, vlastite kulturne predrasude i stereotipe. Uz velik broj umetnutih intimnih krokija i mikroeseja, Jarak nam nudi gotovo epsku pripovijest koja pupa pod kožom ovog istočnog imperija – s jedne strane njegov gotovo zastrašujući stupanj tehničkog razvoja, tehnizacije, i uz nju vezane alijenacije – utjelovljenih u slici paradigmatskog postmodernog velegrada – Tokija, kojeg Jarak prispodobljava Kafkinim romanima ili Moebiusovim stripovima i, s druge strane, njegovu neizmjernu, snijegom prekrivenu, ruralnu otuđenost i hladnoću. Iznimno, na trenutke potresno svjedočenje istovremeno o dalekom Drugome i sasvim bliskoj, sasvim vlastitoj samoći.

Život puža

Roman Život puža Vjekoslava Majera, objavljen 1938. godine, prati život puža koji slučajno završi u glavici salate i tako iz sela dospije u grad. Kroz niz nedaća i izazova na tom putu, priča simbolično istražuje teme postojanja, identiteta i ljudske psihe. Roman koristi simboliku puža da prikaže složenost i teškoće života, čineći ga metaforom za ljudsku sudbinu i unutarnje borbe.

Slušaj šta ti srce kaže

„Da li uvek spavate u odvojenim krevetima?“ Pitanje njene najbolje prijateljice Kiki toliko je šokiralo Ameliju da se odmah zamislila nad svojim ’savršenim’ životom. Možda zaista ima predivnog muža, stan u mondenskom delu grada i božanstvenu vikendicu, ali šta je sa stvarima koje su stvarno važne? Kao na primer ono pitanje koje se uopšte ne spominje, o bebi koju je toliko želela… Upravo u trenutku kada je potpuno zbunjena, božanstveni Džozef Renvik – prvi dečko sa kojim se ikada poljubila – vraća se u grad, i to opasno singl. Boreći se da ne razmišlja o njemu, Amelija pravi krupne promene. Pomak u karijeri i potpuna promena stila pretvaraju je u novu ženu – ali njenom suprugu Edu više se dopadala stara Amelija. Dok joj unutrašnji sat sve brže otkucava, Amelija treba da odluči da li da ostane u svom skoro srećnom braku ili da se kocka i proba da bude solo. Je li bolje slomiti sopstveno srce ili prihvatiti kompromisno rešenje?

Iscelitelj

Danski pisac Lars Mul je neobičnost sopstvenog života pretočio u literaturu: pošto je nakon iscrpljujućeg građenja svoje karijere tri godine proveo gotovo prikovan za krevet, a poslovni život mu se raspao kao i privatni, on je shvatio da mu je potreban lijek i za duh i za tijelo. Krenuo je na putovanje do Monsegura, katarskog svetog grada, gdje upoznaje Iscjelitelja i njegov život se mijenja iz korijena. Pod Iscjeliteljevim vođstvom počinje pišceva jedinstvena avantura. Mul kaže da je u pisanju “Iscjelitelja” moćna sila vodila njegovu ruku i da je knjiga u suštini jedinstvena lekcija životne mudrosti.

Crni zodijak

S engleskog preveo Miloš Đurđević. Charles Wright (Pickwick, Tennesee, 1935) jedan je od najznačajnijih poratnih američkih pjesnika. Djetinjstvo i ranu mladost proveo je na američkom jugu i ta je ruralna sredina, svojim krajolicima, mentalitetom i posebnom melodioznošću jezika, ostavila vidan trag u njegovom pjesništvu. Školovao se u katoličkim koledžima, studirao književnost i povijest, a 1963. godine završio je poslijediplomski tečaj kreativnog pisanja na sveučilištu Iowa. Od 1966. do 1983. godine predavao je na koledžu Irvine, na Kalifornijskom sveučilištu. U Italiji je boravio u više navrata. Sredinom šezdesetih studirao je na Rimskom sveučilištu, a školsku godinu 1968./1969. provodi kao Fulbrightov stipendist u Veneciji. Godine 1983. dobiva prestižno mjesto Sounder Family profesora engleske književnosti i sveučilišnog pjesnika na Virginijskom sveučilištu i od tada se, sa svojom suprugom, fotografkinjom Holly McIntire Wright, trajno nastanjuje na jugu, u gradu Charlotesvilleu, u saveznoj državi Virginija. Prve tri zbirke pjesama, ispisane u tradicionalističkoj maniri introspektivne lirike, skupljene su u knjizi Country music. Drugu cjelinu predstavlja knjiga The World of the Ten Thousand Things u kojoj su objavljene pjesme nastale tijekom osamdesetih. U devedestima, zbirkom Chicamauga (1995) Wright otvara treći ciklus čiji središnji dio predstavlja knjiga Black zodiac (1997) (Crni zodijak, 2001), a završna knjiga je knjiga pjesama Appalachia (1998). Taj je ciklus objedinjen u knjizi Negativ Blue (Farrar, Straus & Giroux, 2000). Zbirkom Crni zodijak Charles Wright osvaja sve tri najprestižnije američke nagrade za poeziju – Pulitzera, National Book Critics Circle Award i National Book Award – a to je prije njega jedino još pošlo za rukom Johnu Ashberyju 1976. godine sa zbirkom Self-portrait in a Convex Mirror.

Oduvek

Postoji li grešna ljubav ili nam je svaki greh zbog ljubavi oprošten? Jana Petrov spremna je na sve ne bi li zadržala muškarca koga voli, ali… Dugo očekivani nastavak romana Zauvek i zasebna priča o odrastanju, bolima i greškama koje, ma koliko (po)grešne bile, učine nas boljim ljudima.

Lutkar

Lijepih beletrističkih mjesta o kazalištu lutaka naći ćemo kod Cervantesa; esejističkih kod Heinricha von Kleista; ili u Luka Paljetka, no kompletan roman o temi lutkarstva bez dvojbe je izuzetak. Riječ je o knjizi Lutkar suvremenoga autora Wieslawa Hejnoa, koji je u prijevodu Pere Mioča u izdanju Matice hS poljskog preveo Pero Mioč.rvatske izišao iz tiska istodobno, ako čak ne i prije poljskoga izvornika. je lutkarski Proces Wieslawa Hejnoa na stanovit način nazočan i u njegovu romanu Lutkar, kao jedan od najsugestivnijih među završnim djelovima teksta, izuzetna privlačnost ovoga proznog ostvarenja nije u kazališnoj djelatnosti pisca. Lutkar, naime, nije teatrološko djelo, nije filozofska studija o lutkarstvu, nije povijesna kronika ni pedagoški priručnik, nego sve to zajedno nerazdvojno utkano u cjelovit i uzbudljiv, koliko esejistički toliko i pustolovni roman samostalne vrijednosti. Svoju životnu preokupaciju, koja mu očigledno nije samo profesija nego poziv, misija, poslanje, veliko kazalište svijeta u malom; autor je suvereno pretvorio u intrigantan motiv romaneskne ispovijesti i umjetničke oporuke, što će je pripovjedač u prvom licu kroz proces inicijacije prije svoga tajanstvena iščeznuća predati mladom sugovorniku. Čarolijom pripovijedanja građansko zanimanje profesora lutkarstva autor pretvara u nauk o neodoljivu približavanju nedokučivim tajnama. Književnik Ivo Brešan u izuzetno zanimljivu predgovoru ispituje filozofske odlike Hejnoova romana, prepoznajući u autoru Plotinova sličnomišljenika.

Novele o mutnim vremenima

Kad naiđu teška mutna vremena i učestaju sukobi i uzbune među ljudima, otvori se odjednom Biblija na njenim najtamnijim stranicama i naš užas ili naše nerazumevanje nađu drevne i poznate reči kao jedini izraz. Ivo Andrić U Novele o mutnim vremenima ušle su duže pripovetke našeg nobelovca koje, na ovaj ili onaj način, govore o nesigurnim i nemirnim vremenima kada je ugrožen čovekov život ili narušeno njegovo dostojanstvo. Povesti o zloglasnoj carigradskoj tamnici („Prokleta avlija“), o obesti turskih silnika u Bosni („Priča o vezirovom slonu“), o progonu Jevreja („Bife Titanik“) i herojstvu malog čoveka u II svetskom ratu („Zeko“) u središtu su Andrićevog interesovanja za pojedinačne sudbine ljudi koji su živeli na strašnim mestima, gledali i na svojoj koži osećali opšte stradanje u nesrećnim okolnostima i u njima kovali i sopstvenu sudbinu. Te novele, svaka za sebe, prava su remek-dela ovog žanra, smeštena u Carigrad, Travnik, Sarajevo i Beograd – gradove obremenjene istorijom i nesrećama koje su ih često pohodile.

More

S engleskoga prevela Mia Pervan. Neutješan zbog smrti supruge Anne, Max Morden odluči otputovati u mjestašce na irskoj obali gdje je u djetinjstvu provodio ljeta. Kako naviru sjećanja, tako ga zahvaća prošlost u kojoj se skriva i rasplet njegove životne drame. No, prisjećanje je bolna terapija i traži velike žrtve. U meditativnim valovima nosi ga čas u vrijeme prije pedesetak godina kada se prvi put zaljubio i prijateljevao s lijepom i okrutnom Chloe te njezinim čudnim nijemim bratom Mylesom; čas u vrijeme kada je upoznao svoju Annu na londonskoj ludoj zabavi, oženio se tom bogatašicom koja mu je dala i ugodnost i smisao životu, da bi ga potom ostavila samoga nasukanog u vlastitim tjeskobama i nemoći; čas ga baci u sadašnjicu u kojoj pak nije sposoban ostvariti prisan odnos s kćeri ili napisati napokon tu knjigu o Bonnardu. Odveć osjetljiv, pronicav i ironičan, ali zapravo djetinjast i egocentričan, sklon čašici, nimalo sentimentalan prema sebi a ni prema drugima, Max je tako dojmljiv u svojoj vjerodostojnoj ljudskosti, da vam se čini kako ste zajedno s njim plivali u tom nesmiljenom moru, doživjeli prvo uzbuđenje puti, klečali pred samrtnom posteljom voljenog bića, samosažaljevali se i zapili u kakvoj birtiji bogu iza nogu… More je roman o ljubavi i njezinim raznim utjelovljenjima, o gubitku i žalu, o nesavršenosti i selektivnosti sjećanja. Kolika je moć sjećanja sadržana u riječima, toliko je i u oklijevanju, ponavljanju i tišini. Priča je životna i nemilosrdna, puna istinske ljudske nemoći pred ravnodušnošću svijeta. Irac John Banville, sa svojih je trinaest romana bio omiljeni pisac pisaca i tvrd orah za kritičare, dok je s četrnaestim, dobivši 2005. nagradu Booker koja je digla mnogo medijske prašine, stekao poklonike diljem svijeta i vratio vjeru u opstojnost istinske romaneskne forme kao one izvorno europske kreacije u kojoj se ogleda i sažima bit ljudskog života, čovjekova narav i sudbina. U maniri beckettovskog skeptičnog humora Banville strašću uma stvara mala, dovršena, izbrušena, uglačana remek djela.