KNJIGA KOJA OTVARA NOVE MISAONE OBZORE SPAJAJUĆI EKONOMIJU, SOCIOLOGIJU, TEORIJU KULTURE I POLITIKU! Ova knjiga ima namjeru poslužiti kao opći uvod u ekonomsku sociologiju, što je razmjerno novo područje u društvenim znanostima, a njegova važnost brzo raste, kako u Sjedinjenim Državama, tako i u Europi. Isto tako, cilj je knjige predstaviti ekonomsku sociologiju iz potpuno nove perspektive te iznijeti njene glavne pojmove, ideje i nalaze. To je iznimno važno zbog brzine kojom se ekonomska sociologija razvijala proteklih desetak godina, što bi je moglo učiniti jednom od ključnih konkurentskih metoda u analizi ekonomskih pojava. Kratak sadržaj: Klasici ekonomske sociologije Suvremena ekonomska sociologija Ekonomska organizacija Tvrtke Ekonomski i sociološki pristupi tržištima Tržišta u povijesti Politika i ekonomija Pravo i ekonomija Kultura i ekonomski razvitak Kultura,povjerenje i potrošnja Rod i ekonomija Mačkina dilema i druga pitanja za ekonomske sociologe
Preveo s francuskoga Iso Velikanović. S ilistracijama. Naklada ove knjige iznosi samo hiljadu komada, od kojeih je dvije stotine vezano u polukoži a ostalih osam stotina u poluplatnu. Ovim je primjercima broj 94 , 230 i 734 069380-1 primjerak brojem 230
Sirius biblioteka. Roman razvija zanimljivu vremenski aktualiziranu varijantu teme, koju su već više puta eksploatirali razni pisci. TO je tema umjetnika u društvu, umjetnika u naporu da se odredi, da se potvrdi u odnosu na sebe i svoju okolinu.
EKONOMSKI REŽIMI OD LAISSEZ-FAIREA DO GLOBALIZACIJE Ovo je značajna nova povijest ekonomskih režima i ekonomske uspješnosti tijekom dvadesetoga stoljeća. Ivan T. Berend promatra povijesni razvitak europskoga gospodarstva u dvadesetom stoljeću, ispituje njegove promašaje i njegove uspjehe u reagiranju na izazove ovoga krizom opterećenog i nemirnog, ali vrlo uspješnog vremena. Knjiga daje pregled uspona i pada raznih ekonomskih režima koji su izmišljeni i uvedeni u Europi tijekom dvadesetoga stoljeća. Profesor Berend pokazuje korijene i karakteristike tih režima, izazov laissez-fairea, regulirani tržišni sustav, autoritarni ekonomski dirižizam, netržišni sustav, rast mješovitoga gospodarstva i socijalne države te globalizaciju krajem stoljeća. Ispituje također kako je golemi disparitet između europskih regija, koji je karakterizirao ranija razdoblja, postepeno počeo nestajati tijekom odvijanja dvadesetoga stoljeća kad je sve više zemalja dosezalo sličnu razinu ekonomskog razvitka. Ova je knjiga obvezna literatura za one koji proučavaju europsku ekonomsku povijest, ekonomiju i suvremenu europsku povijest. Ovo je važna nova ekonomska povijest Europe dvadesetoga stoljeća koju je napisao istaknuti stručnjak iz prakse, koji je i sam proživio više od dvije trećine toga razdoblja. Organizacija knjige vrlo se vješto vrti oko uspona i padova gospodarskih režima u različitim razdobljima… To je nužno štivo za svakog ozbiljnog proučavatelja ekonomske povijesti Europe, povijesti dvadesetog stoljeća ili komparativnih ekonomskih sustava. Stephen Broadberry, Sveučilište Warwick
Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva četiri razreda OŠ – priručnik za učitelje
Publicistička obrada stvarnih događaja koji su se odigrali između kolovoza 1943. i rujna 1944. godine, na komunikaciji Bihać-Donji Lapac-Knin…
Teološko promišljanje o identitetu, drugosti i pomirenju.
Biblioteka Unosna zanimanja.
Frano Alfirević, Petar Bakula, Antun Brkić Natko, Ivan Goran Kovačić, Karlo Häusler, Kruno Krstić, Vjekoslav Majer, Ranko Marinković, Nikola Polić, Oto Šolc, Ante Tresić Pavičić, Tin Ujević, Viktor Vida, Vlado Vlaisavljević, Radovan Žilić …
Tijekom cijele svoje povijesti čovječanstvo više ili manje opsesivno traži nešto izgubljeno, pojednostavljeno rečeno – od iščezloga raja i prohujalo-ga zlatnog doba preko kakvog nadnaravnog spasioca pa do pojedinačnoga izgubljenog blaga ili zabludjele duše. I dok čeznemo za onim što (mislimo da) smo izgubili, dok hiepimo za onim što nemamo, promiče nam život s onim što imamo i osipaju nam se iz života oni koji su tu, sadašnji. Katkad je pak i bolje ne pronaći ono što je izgubljeno – ne samo zato što ne možemo Iznova živjeti prošlo vrijeme – nego ponajprije zato što smo se mi promijenili u međuvremenu, što ne znamo kako se i koliko promijenilo to što smo izgubili i želimo natrag, Što nam možda više uopće nije stalo do toga u trenutku kad je ponovno pred nama.
Sirius biblioteka. Tema ovog romana naše je vrijeme. Glavno lice je Njemica; neka mlada, crvenokosa žena u potrazi za izgubljenim smislom svog života.
Iako je ljudski mozak najkompliciranija struktura što je poznajemo, ova knjiga napisana je jednostavnim i razumljivim jezikom, a opet tako informativno i autoritativno da je s pravom možemo nazvati knjigom za svakoga. Preveo Ivan Bernetić. Likovno opremio Ivo Kalina.
Ostali autori: Josip Kišpatić
