Oznaka:

Zemlja nakon nas

Kakve će tragove ljudi ostaviti u stijenama? Što će izvanzemaljski posjetitelji Zemlje u dalekoj budućnosti, budu li proučavali njezinu geološku povijest, zateći od kratke ljudske vladavine planetom? Koje ćemo tragove ostaviti za sobom? Kakve fosile? Mi smo stekli znanja o geološkoj prošlosti Zemlje, klimatskim promjenama i aktivnostima davno izumrlih vrsta proučavajući stijene. I posjetitelji u budućnosti najvjerojatnije će se poslužiti sličnim tehnikama. Autor knjige Jan Zalasiewicz upotrijebio je taj imaginaran scenarij kako bi nam pokazao na koji način geolozi rekonstruiraju odavno nestale „svjetove” zahvaljujući svojem poznavanju dinamičkih procesa koji oblikuju Zemlju, i to često na temelju majušnih tragova u stijenama. Zahvaljujući svojim aktivnostima ljudski je rod već učinio dovoljno da ostavi jedinstven trag u klimatskim promjenama. Otkriju li izvanzemaljski istraživači „urbani sloj” sto milijuna godina u budućnosti, što će misliti o nama? Kakav će sud donijeti o ljudskoj vrsti? Autor istražuje koje će od naših struktura najvjerojatnije ostaviti tragove te što će budući istraživači zaključiti o nama i utjecaju koji smo imali na okoliš. Pogled u daleku budućnost upozorava nas i u sadašnjosti – naše su aktivnosti već ostavile važan trag na Zemlji i on nije baš laskav. Nije prekasno staviti ga pod nadzor jer ne bismo željeli da nas budući istraživači opišu kao „iznimno pametne, ali i krajnje glupe dvonožne majmune”. Profesor Jan Zalasiewicz sa Sveučilišta u Leicesteru istaknuti je britanski geolog, paleontolog i stratigraf. U okrilju Stratigrafske komisije Geološkog društva u Londonu pokrenuo je ispitivanje geološke utemeljenosti teze o antropocenu kao novom razdoblju u povijesti Zemlje, a od 2009. predsjeda Radnom skupinom za antropocen Međunarodne komisije za stratigrafiju. Znanstveni članci i studije objavljeni su mu u vodećim časopisima poput Science i Nature, a u izdanju Oxford University Pressa objavio je više popularnoznanstvenih knjiga o različitim gledištima geologije i povijesti Zemlje.

Dva ujutro, ljetno ratno vrijeme

1942. godina, Amerikanci su prvi put u povijesti pomaknuli sat unaprijed ne bi li uštedjeli struju. Na snazi je ljetno ratno vrijeme. Jack Dulaney nakon smrti svog najboljeg prijatelja luta Amerikom kao pomoćni stajski radnik po zapuštenim konjskim trkalištima i pomalo piše priče koje tu i tamo objavljuje. No pravi razlog njegova bijega iz New Yorka je Holly Carnahan, cura njegova poginulog frenda. Jack ne može naći moralne snage da samo uskoči u ulogu njezina novog dečka. No sudbina ili nešto možda još mračnije od sudbine dovest će Jacka natrag k Holly, na obalu Atlantika, u New Jersey, u WHAR, na nezavisnu radijsku postaju s najjačim odašiljačem na istočnoj obali. Jack će kao potpuni novak u radijskom poslu preuzeti posao pisca scenarija ne bi li otkrio tko je ubio Hollyna oca i tko koristi moćni odašiljač da bi Nijemcima javio položaje savezničkih konvoja. Dva izjutra, ljetno ratno vrijeme američkog antikvara i pisca Johna Dunninga neobična je kombinacija špijunskog trilera, ljubavne priče i krimića, no prije svega to je fascinantna romansirana povijest prvih početaka radija. Dunning, nagrađivani pisac krimića ujedno je i autor Enciklopedije starih radijskih emisija. Svu svoju ljubav i znanje ovaj kolekcionar u čijoj je arhivi preko 40.000 snimaka starih radijskih emisija, prenio je na stranice ove knjige. Bilo mu je potrebno više od 5.000 stranica napisanih i odbačenih verzija da bi pogodio pravi omjer dobrog zapleta koji neće progutati objašnjenja radijskog života četrdesetih. U prijevodu Sandre Nikoletić i uz ilustraciju Igora Kordeja Dva izjutra, ljetno ratno vrijeme, briljantan je roman od prve do zadnje stanice, a jeka tog radija ostat će uz vas još dugo nakon što okrenete i posljednji list.

Kumova osveta

Utjecaj romana Kum Marija Puza na suvremenu kulturu je višestruk – priča o svijetu organiziranog kriminala postala je megabestselerom, prodana u više od dvadeset milijuna primjeraka i gotovo trenutni klasik koji je inspirirao nezaboravne filmove Francisa Forda Coppole i temu o mafiji pretvorio u svjetsku opsesiju. Stoga se pronalaženje dostojne zamjene za Marija Puza činilo teškim, ako ne i nemogućim zadatkom. Posao nalaženja Puzova nasljednika obavio je urednik izdavačke kuće Random House Jon Karp, koji je radio s Puzom posljednjih deset godina prije autorove smrti 1999. godine. Karpov projekt podržali su članovi Puzove obitelji, tvrdeći da bi sam autor sigurno bio zadovoljan tom idejom. Među stotinu prijavljenih, odabran je Amerikanac Mark Winegardner, profesor kreativnog pisanja i autor sedam knjiga, koje su dobivale pohvalne kritike od časopisa poput New York Timesa, Los Angeles Timesa, i USA Todaya. Nakon što se Winegardner primio posla i napisao roman Povratak kuma, kritičari su ustvrdili kako se na književnom nebu pojavio dostojan nasljednik Puzova spisateljskog dara, sposoban da vjerno dočara svijet Marija Puza, ali i da iz njega izvuče samosvojne kreacije.

Prodavačica

Mirabelle je krhka, nježna i nadasve romantična. Pobjegla je iz ustajale atmosfere gradića u kojem u odrasla i stigla u LA. u potrazi za ljubavlju i nadajući se da će uspjeti kao slikarica. U LA.-u, međutim, radi kod Neimanna, i prodaje ono što u Californiji nitko ne kupuje: rukavice. Živi u malom stanu, još uvijek otplaćuje studentski kredit, ima dvije mačke, od kojih se jedna uvijek skriva. Ima nekoliko prijateljica, koje je redovito zaboravljaju uključiti u društvene događaje kojima prisustvuju, i jedva da se može reći da je zainteresirana za Jeremvja, mladića bez ikakvih interesa kojeg je upoznala u praonici rublja. A onda, jednog utorka, u njezin život iznenada upadne gospodin Ray Porter, milijunaš. Steve Martin, poznatiji kao zabavljač i glumac, dobitnik mnogobrojnih nagrada, započeo je svoju spisateljsku karijeru davne 1979. godine zbirkom pripovijedaka Cruel Shoes, a pripovijetkom Prodavačica samo je potvrdio da mu i pisanje ide od ruke.

Istra u mislima, mašti i sjećanjima suvremenih stranih i domaćih pisaca. U mislima čupam borove

Istra u mislima, mašti i sjećanjima suvremenih stranih. Ova je knjiga zbornik putopisnih crtica, eseja, priča i autobiografskih kratkih proza nadahnutih Istrom, a rezultat je projekta što ga je inicirao Sa(n)jam knjige u Istri iz Pule uz potporu Turističke zajednice Istarske županije. Strani i domaći pisci na različite načine okupljeni oko programa Pulskoga sajma, neki od njih, strani, čak pozvani od Sajma i Turističke zajednice da proputuju Istrom, zapisali su svoja viđenja srcolikog poluotoka bogate povijesti, književne tradicije, kulturne baštine i nezaboravnih pejzaža.

Opasna ćud

Vrela avantura u ledenom bespuću. Muškarac bez prošlosti i žena bez budućnosti u nezaboravnoj utrci za život. Emory Charbonneau je ugledna pedijatrica, cijenjena među kolegama i omiljena u društvu. Jedina osoba s kojom nije u najboljim odnosima njezin je suprug Jeff. Nakon žestoke svađe, mlada doktorica odlazi na pripreme za maraton i nestaje u planinama Sjeverne Karoline. Do trenutka kada Jeff policiji prijavi njezin nestanak, Emory se gubi svaki trag. Doslovno. Maglom i ledom okovana planina zaustavlja svaku daljnju potragu. Dok policija sumnjiči Jeffa za ubojstvo supruge, Emory se budi nakon neobjašnjive povrede glave u planinskoj kolibi s misterioznim neznancem koji tvrdi da ju je pronašao u šumi. Ali njezin je spasitelj čovjek čija je prošlost toliko mračna da joj ne može otkriti čak ni svoje ime. Bez telefona i bilo kojeg drugog sredstva za komunikaciju, Emory shvaća da je zarobljena s njim u kolibi i da izlaza nema… Ali s koje strane vreba stvarna opasnost? „Neodoljiva kombinacija ledene opasnosti i vrelih strasti.“

Nakon što je otišla

Liv živi skromno i samozatajno u Sandefjordu u Norveškoj, kao samo još jedna umorna samohrana majka koja pokušava spojiti kraj s krajem. Svojem sinu nikad nije rekla ništa o tajnama koje nosi ili životu koji je vodila prije njegova rođenja. Učinit će sve da ga zaštiti od toga. Anastasji se život mijenja iz temelja kad se preseli iz Rusije u Milano kako bi radila kao model. Bogata je. Poželjna. Ali postoji mračna strana ambicioznih revija, talijanskih vila okupanih suncem, alkoholom natopljenih zabava koje organiziraju moćni i prljavo bogati muškarci. Uskoro će poduzeti sve što može da pobjegne od njih. Selma je novinarka u Oslu. Istražuje skandale u modnoj industriji, ali članke ne uspijeva objaviti. Tada u Sandefjordu nestane žena. I Selma se nađe nadomak najveće priče u svojoj karijeri…

Kuća od stakla

U idiličnoj šumi pokraj usamljene kurije pronađena je beba. Obitelj Harrington odluči je zadržati. Nakon tragedije koja ih je snašla, ta prekrasna djevojčica vraća im nadu, obasjavajući svojom prisutnošću mračne, prašnjave zakutke njihove kuće. U strahu da će im je vlasti oduzeti, drže je u tajnosti, kao da to blaženo ljeto normalna pravila ponašanja – i zakoni – više ne vrijede. No nekoliko dana poslije na imanju je pronađeno tijelo i njihovi snovi o savršenoj obitelji razbijaju se poput stakla. Godinama poslije trebat će od bolnih krhotina složiti slagalicu istine…

Elektra atentaorica

Ostali autori Bill Sienkiewicz Ona se zove Elektra Natchios. Ona je u svome mladom životu već bila gimnastičarka i majstorica borilačkih vještina. I nindža. I atentatorica. Najsmrtonosnija atentatorica na svijetu.I ona je sada mrtva.Ili možda nije?Beskrajno fascinantno narativno tkivo iz pera Franka Millera, dočarano nevjerojatnim ilustracijama Billa Sienkiewicza, pretvorilo je crtani roman Elektra: Atentatorica u jedan od neupitnih klasika umjetnosti stripa.Algoritam donosi ovo prijelomno djelo iz povijesti Marvela u luksuznom izdanju i prijevodu Vladimira Cvetkovića Severa.