Knjiga predstavlja još jedan vrijedan doprinos komunikologiji. Uz osvrt na povijesni razvoj komuniciranja, obrađeni su suvremeni mediji javnog komuniciranja, standardni instrumenti za istraživanje i procjenu javnog komuniciranja, kao i obrazovanje kadrova za javnu komunikaciju. Knjiga je, ujedno, i udžbenik za studente novinarstva.
Robert U. Ayres (1932–2023) bio je američki fizičar i ekonomist, poznat po svom pionirskom radu u području ekološke ekonomije i industrijske ekologije. Studirao je fiziku u SAD-u i Velikoj Britaniji, a veći dio karijere proveo je kao profesor i istraživač na institucijama poput INSEAD i Carnegie Mellon University. Posebno je važan jer je razvio koncept “industrijskog metabolizma”, kojim je uspoređivao ekonomiju s fizičkim tokovima energije i materijala u prirodi. Njegov rad spaja fiziku, ekonomiju i ekologiju, a često je propitivao klasične ekonomske modele rasta i naglašavao ograničenja resursa i energije. Objavio je više od 20 knjiga i stotine znanstvenih radova te se smatra jednim od ključnih mislilaca u području održivog razvoja. Ukratko, Ayres je bio interdisciplinarni znanstvenik koji je pokušavao objasniti ekonomiju kroz zakone prirodnih znanosti, posebno termodinamike.
Na ratnom tragu 2. primorsko-goranske udarne brigade (1942-1945)
Knjiga je pretisak Zagrebačke kuharice, sbirke najboljih propisa za domaćice i kuharice koju je sastavila hrvatska književnica i javna djelatnica Marija Kumičić davne 1888. godine, a tiskala Knjižara Kugli i Deutsch u Zagrebu. Ovo je izdanje faksimilni pretisak drugoga dopunjenog izdanja iz 1891. Vjerujemo da ćete prema njezinim uputama rado spravljati i kušati izabrana jela sa stare zagrebačke trpeze. A budući da sve više spoznajemo koliko je za nas današnje važna mala povijest svakodnevnog života, nadamo se da ćete pritom osjetiti i okus onodobne kulture življenja. Budući da je naše izdanje pretiska Zagrebačke kuharice iz 1995. već odavno nestalo s knjižarskih polica, ovo vrijedno djelo hrvatske gastronomske baštine odlučili smo ponovno tiskati. Ponovljenom izdanju dodajemo i malu pomoć čitateljima, Rječnik danas manje poznatih riječi i naziva.
Ostali autori: Marie Jahoda Marie Jahoda (1907–2001) bila je austrijska socijalna psihologinja, često navođena u literaturi i kao J. Jahoda (prema srednjem imenu ili inicijalu u nekim izdanjima). Smatra se jednom od važnih figura u razvoju socijalne psihologije i sociologije rada. Najpoznatija je po sudjelovanju u klasičnoj studiji Marienthal: The Sociography of an Unemployed Community, koja analizira učinke nezaposlenosti na zajednicu tijekom Velike depresije. Njezina istraživanja pokazala su kako nezaposlenost ne utječe samo na ekonomiju nego i na psihološko stanje, identitet i društvene odnose ljudi. Jahoda je kasnije radila u Velikoj Britaniji i SAD-u te se bavila temama poput rada, nezaposlenosti, predrasuda i društvene strukture. Njezin rad i danas ima velik utjecaj u društvenim znanostima. Christopher Freeman (1921–2010) bio je britanski ekonomist, poznat po svom radu u području ekonomike inovacija i tehnološkog razvoja. Smatra se jednim od pionira proučavanja kako inovacije i tehnološke promjene utječu na gospodarski rast. Bio je osnivač i dugogodišnji direktor Science Policy Research Unit (SPRU) na Sveučilištu Sussex, jednog od vodećih centara za istraživanje znanstvene i tehnološke politike. Freeman je razvio koncepte poput “nacionalnih inovacijskih sustava” i proučavao ulogu tehnologije u dugim ekonomskim ciklusima. Njegov rad imao je velik utjecaj na ekonomsku politiku i razumijevanje razvoja modernih gospodarstava.
Erzsébet Galgóczi bila je mađarska književnica i novinarka, rođena 1930. godine u selu Ménfőcsanak u Mađarskoj, a preminula 1989. godine u Budimpešti. Smatra se jednom od značajnih autorica mađarske književnosti druge polovice 20. stoljeća. Pisala je romane, pripovijetke i drame, često se baveći društvenim nepravdama, položajem žena i moralnim dilemama u socijalističkom društvu. Njezina djela karakterizira realističan stil i snažan psihološki uvid u likove. Široj publici poznata je i po tome što je njezina novela poslužila kao predložak za poznati film Another Way, koji tematizira zabranjenu ljubav između dviju žena u represivnom političkom okruženju.
Većina Updikeovih djela bavi se seksom, vjerom i smrću, te njihovim međuodnosima.
Roman jednog od najprovokativnijih i najznačajnijih pisaca južnoslavenskog prostora 20. stoljeća donosi mračnu i grotesknu sliku političke emigracije nakon Drugog svjetskog rata. Radnja je smještena među jugoslavenskim emigrantima u Južnoj Americi, gdje se kroz sudbine likova razotkrivaju ideološki fanatizam, nasilje, moralna izopačenost i tragika ljudi zarobljenih u vlastitim mitovima i zabludama. Bulatovićev prepoznatljiv stil – spoj groteske, satire i snažne psihološke karakterizacije – stvara uznemirujuću, ali sugestivnu prozu koja propituje prirodu zla, identiteta i političke zaslijepljenosti. Ovo je zahtjevno, ali iznimno dojmljivo štivo koje će posebno zainteresirati čitatelje sklone društveno angažiranoj književnosti i snažnim, provokativnim romanima.
Teorija alijenacije u tradiciji i suvremenoj misli. Biblioteka Suvremena misao