Komunikologija masovnih medija

Knjiga predstavlja još jedan vrijedan doprinos komunikologiji. Uz osvrt na povijesni razvoj komuniciranja, obrađeni su suvremeni mediji javnog komuniciranja, standardni instrumenti za istraživanje i procjenu javnog komuniciranja, kao i obrazovanje kadrova za javnu komunikaciju. Knjiga je, ujedno, i udžbenik za studente novinarstva.

Nesigurna sutrašnjica : izazov vama koji odlučujete

Robert U. Ayres (1932–2023) bio je američki fizičar i ekonomist, poznat po svom pionirskom radu u području ekološke ekonomije i industrijske ekologije. Studirao je fiziku u SAD-u i Velikoj Britaniji, a veći dio karijere proveo je kao profesor i istraživač na institucijama poput INSEAD i Carnegie Mellon University. Posebno je važan jer je razvio koncept “industrijskog metabolizma”, kojim je uspoređivao ekonomiju s fizičkim tokovima energije i materijala u prirodi. Njegov rad spaja fiziku, ekonomiju i ekologiju, a često je propitivao klasične ekonomske modele rasta i naglašavao ograničenja resursa i energije. Objavio je više od 20 knjiga i stotine znanstvenih radova te se smatra jednim od ključnih mislilaca u području održivog razvoja. Ukratko, Ayres je bio interdisciplinarni znanstvenik koji je pokušavao objasniti ekonomiju kroz zakone prirodnih znanosti, posebno termodinamike.

Zagrebačka kuharica

Knji­ga je pre­ti­sak Za­gre­ba­čke ku­ha­ri­ce, sbir­ke naj­bo­ljih pro­pi­sa za do­ma­ći­ce i ku­ha­ri­ce koju je sa­sta­vi­la hr­vat­ska knji­žev­ni­ca i javna dje­lat­ni­ca Ma­ri­ja Ku­mi­čić davne 1888. go­di­ne, a ti­ska­la Knji­ža­ra Kugli i Deut­sch u Za­gre­bu. Ovo je iz­da­nje fak­si­mil­ni pre­ti­sak dru­go­ga do­pu­nje­nog iz­da­nja iz 1891. Vje­ru­je­mo da ćete prema nje­zi­nim upu­ta­ma rado sp­rav­lja­ti i ku­ša­ti iza­bra­na jela sa stare za­gre­ba­čke tr­pe­ze. A bu­du­ći da sve više spo­zna­je­mo ko­li­ko je za nas da­na­šnje važna mala po­vi­jest sva­kod­nev­nog ži­vo­ta, na­da­mo se da ćete pri­tom osje­ti­ti i okus ono­dob­ne kul­tu­re živ­lje­nja. Bu­du­ći da je naše iz­da­nje pre­ti­ska Za­gre­ba­čke ku­ha­ri­ce iz 1995. već odav­no ne­sta­lo s knji­žar­skih po­li­ca, ovo vri­jed­no djelo hr­vat­ske ga­s­tro­nom­ske ba­šti­ne od­lu­či­li smo po­nov­no ti­ska­ti. Po­nov­lje­nom iz­da­nju do­da­je­mo i malu pomoć či­ta­te­lji­ma, Rječ­nik danas manje po­zna­tih ri­je­či i na­zi­va.

Budućnost svijeta – velika rasprava

Ostali autori: Marie Jahoda Marie Jahoda (1907–2001) bila je austrijska socijalna psihologinja, često navođena u literaturi i kao J. Jahoda (prema srednjem imenu ili inicijalu u nekim izdanjima). Smatra se jednom od važnih figura u razvoju socijalne psihologije i sociologije rada. Najpoznatija je po sudjelovanju u klasičnoj studiji Marienthal: The Sociography of an Unemployed Community, koja analizira učinke nezaposlenosti na zajednicu tijekom Velike depresije. Njezina istraživanja pokazala su kako nezaposlenost ne utječe samo na ekonomiju nego i na psihološko stanje, identitet i društvene odnose ljudi. Jahoda je kasnije radila u Velikoj Britaniji i SAD-u te se bavila temama poput rada, nezaposlenosti, predrasuda i društvene strukture. Njezin rad i danas ima velik utjecaj u društvenim znanostima. Christopher Freeman (1921–2010) bio je britanski ekonomist, poznat po svom radu u području ekonomike inovacija i tehnološkog razvoja. Smatra se jednim od pionira proučavanja kako inovacije i tehnološke promjene utječu na gospodarski rast. Bio je osnivač i dugogodišnji direktor Science Policy Research Unit (SPRU) na Sveučilištu Sussex, jednog od vodećih centara za istraživanje znanstvene i tehnološke politike. Freeman je razvio koncepte poput “nacionalnih inovacijskih sustava” i proučavao ulogu tehnologije u dugim ekonomskim ciklusima. Njegov rad imao je velik utjecaj na ekonomsku politiku i razumijevanje razvoja modernih gospodarstava.

Stupica

Erzsébet Galgóczi bila je mađarska književnica i novinarka, rođena 1930. godine u selu Ménfőcsanak u Mađarskoj, a preminula 1989. godine u Budimpešti. Smatra se jednom od značajnih autorica mađarske književnosti druge polovice 20. stoljeća. Pisala je romane, pripovijetke i drame, često se baveći društvenim nepravdama, položajem žena i moralnim dilemama u socijalističkom društvu. Njezina djela karakterizira realističan stil i snažan psihološki uvid u likove. Široj publici poznata je i po tome što je njezina novela poslužila kao predložak za poznati film Another Way, koji tematizira zabranjenu ljubav između dviju žena u represivnom političkom okruženju.

Sajam u ubožnici

Većina Updikeovih djela bavi se seksom, vjerom i smrću, te njihovim međuodnosima.

Ljudi sa četiri prsta

Roman jednog od najprovokativnijih i najznačajnijih pisaca južnoslavenskog prostora 20. stoljeća donosi mračnu i grotesknu sliku političke emigracije nakon Drugog svjetskog rata. Radnja je smještena među jugoslavenskim emigrantima u Južnoj Americi, gdje se kroz sudbine likova razotkrivaju ideološki fanatizam, nasilje, moralna izopačenost i tragika ljudi zarobljenih u vlastitim mitovima i zabludama. Bulatovićev prepoznatljiv stil – spoj groteske, satire i snažne psihološke karakterizacije – stvara uznemirujuću, ali sugestivnu prozu koja propituje prirodu zla, identiteta i političke zaslijepljenosti. Ovo je zahtjevno, ali iznimno dojmljivo štivo koje će posebno zainteresirati čitatelje sklone društveno angažiranoj književnosti i snažnim, provokativnim romanima.

Otuđeni čovjek

Teorija alijenacije u tradiciji i suvremenoj misli. Biblioteka Suvremena misao