Oznaka:
Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 1-3
Srbi u Hrvatskoj jučer, danas, sutra
Ljeto prije sutona
Doris Lessing (rođena kao Doris May Tayler; Kermanšah, Iran, 22. listopada 1919. – London, 17. studenog 2013.), engleska književnica. Dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2007. U dobi od 87 godina, ona je najstarija dobitnica te nagrade za književnost. Roditelji su joj bili Emily Maude Tayler (rođena McVeagh) i satnik Alfred Tayler. Njezin otac, koji je ostao bez noge za vrijeme službe tijekom Prvog svjetskog rata, upoznao je buduću suprugu, tada medicinsku sestru u bolnici Royal Free gdje se oporavljao od amputacije. Alfred Tayler preselio je obitelj u iranski grad Kermanšah gdje je dobio posao kao činovnik u Imperijalnoj banci Perzije i tamo se Lessing rodila 1919. godine. Obitelj se godine 1925. preselila u britansku koloniju Južna Rodezija (današnji Zimbabve) radi uzgoja kukuruza. Imanje nije obitelji donijelo željeno bogatstvo. Lessing je obrazovana u katoličkom samostanu, a zatim je poslana u žensku školu u Salisburyju (današnji Harare). S 13 godina je napustila školu i obrazovala se sama. Dom je napustila s 15 godina i radila je kao njegovateljica. Tijekom 1937. preselila se u Salisbury da bi radila kao operaterka na centrali, a uskoro se i udala za Franka Wisdoma s kojim je imala dvoje djece. Razveli su se 1943. godine. Nakon razvoda s Wisdomom, Lessing je u ljevičarskom književnom klubu upoznala, Gottfrieda Lessinga. S njim je imala dijete, a rastali su se 1949. Gottfried Lessing poslije će postati istočnonjemački veleposlanik u Ugandi, ali je nehotice ubijen tijekom ustanka 1979. protiv Idi Amina. Lessing se 1949. preselila u London s najmlađim sinom i napisala prvi roman, Trava pjeva. Uspjeh je doživjela 1962. s djelom Zlatna bilježnica.
Teorija i praksa socijalizma
Ova knjiga obuhvaća deset rasprava o aktuelnim problemima teorije i prakse socijalističkog društva. Autor sistematski analizira odnos između privredno proizvodnog i privredno neproizvodnog rada … Iscrpno prati razvitak socijalističke misli o razmatranim pitanjima, pregledno izlaže ideje i stavove pojedinih autora i pravaca, analizira rezultate prakse i nastoji da sagleda tendencija daljnjeg socijalističkog društvenog razvoja i preobražaja.
Ogledi, Vidici i putovi, Naši ljudi i krajevi
Svezak III. Sabrana djela (I-III) Priredio Dragutin Tadijanović
Goli kruh
Oko oluje
Dva pamfleta protiv Tuđmana
Kad je 2001. izdao knjigu «Majmuni, gangsteri i heroji» s portretima protagonista razdoblja tuđmanizma, autor Denis Kuljis započeo je istraživanje o počecima rata 1991. godine. Intervjuirao je mnoge ljude, identificirao primarne izvore te došao do spoznaja o «dogovorenom ratu», koji su u dosluhu, u ljeto 1991., započeli Milošević i Tuđman. Usporedo s tim istraživanjem autor je počeo prikupljati i analizirati pisane izvore i pregledao više od tisuću naslova dotad objavljenih o toj temi na engleskom jeziku. Od čitave te grade, kao hipotezu i okvir svom pristupu, napisao je tekst «Prolegomena za 1991.» koji je, prestiliziran i literariziran, objavljen u srpskom izdanju knjige «Majmuni, gangsteri i heroji» (Beograd, 2002), pod naslovom «Ouverture 1991». Gotovo u cijelosti objavila ga je tada «Politika», u nastavcima, a sad se prvi put, proširen, tiska za hrvatski auditorij, popraćen literarnom minijaturom «Dies Irae», koja se bavi istom temom.
Uspomene bivše ljepotice
Alix Kates Shulman (rođena 1932.) američka je književnica, esejistica i feministička aktivistica. Poznata je po svojim romanima, memoarima i političkim esejima u kojima obrađuje teme feminizma, braka, slobode i društvenih uloga žena. Njezino najpoznatije djelo je roman Memoirs of an Ex-Prom Queen (1972.), koji prati život žene od mladosti do braka i prikazuje ograničenja tradicionalnih očekivanja prema ženama u američkom društvu. Knjiga je postala važan tekst drugog vala feminizma. Shulman je također sudjelovala u feminističkim pokretima 1960-ih i 1970-ih te pisala eseje o ravnopravnosti spolova, braku i podjeli kućanskog rada. Njezin rad kombinira osobno iskustvo i društvenu kritiku.
Slamka spasa : metoda rukovođenja
Kamo vodi taj put?
Društvene posljedice druge industrijske revolucije. Mjestimice podcrtano.
Izložba ruža
Bračna kuhinja
Bračna kuhinja plod je jedinstvena slučaja bračnog slaganja (i) u kuhinji. Nakon dvadeset i nesto godina zajedničkog življenja jedan je par odlučio svoje kuhinjsko iskustvo povjeriti drugima, u obliku &bdquo,amaterske kuharice“ – priručnika za supružnike koji vole kuhati. Njihovo je načelo: Kuharice valja čitati, ali kuharice valja i ljubiti. Zato se ova knjiga može koristiti dvostruko: kao zbirka 240 recepata (koliko ih jedan gurmanski duet provjeri u dva desetljeća zajednice) i kao svojevrsna kulinarska feljtonistika. Čita se, dakle, dva puta, a koristi se čitav život. Dugogodisnji je &bdquo,sef“ ove bračne kuhinje Ona, Slavica Mandić, apsolvent medicine, a &bdquo,mali od kužine“ je On, Igor Mandić, njegova malenkost, pisac, polemičar, mass-media personality i jedan od prvih teoretičara gurmanstva u nas. Bračna kuhinja pokriva nasu danasnju gastronomsku scenu u rasponu od banalne do bizarne, od siromasne do elitne, od seljačke do građanske, od nacionalne do međunarodne kuhinje, od mediteranskog kulinarskog kruga do alpskog i panonskoga. Ova knjiga namijenjena je svima koji vole kuhati u braku i onima koji se spremaju osnovati bračnu zajednicu – čita se kao dobra literatura, a trajno se upotrebljava kao izvrstan priručnik.
100 vrhunskih hrvatskih vina. Katalog – priručnik
Kuharski kanconijer
Narkoza
Likovna oprema Slavko Šohaj.
Dubrovnik ponovljen
Fotografije Marije Braut.
Vrijeme i paučina
Sentimentalni odgoj na hrvatski način
Fidel Castro i religija
Država blagostanja
Prilog kritici savremene buržoaske teorije države.
Slijepi putnici
Modern Boat Maintenance: The Complete Fiberglass Boat Manual
by Bo Streiffert (Editor)
Stranci u noći
Prvi roman jednog od najzanimljivijih suvremenih španjolskih autora i dobitnika ugledne španjolske nagrade Nadal. Cirkuski artisti, korumpirani policajci, tajanstvene žene, propali pjevači i suci – svijet marginalaca nemoćnih pred vlastitom sudbinom – smješteni su u pet narativnih linija koje tvore roman Stranci u noći. Španjolski pisac Antonio Soler (rođen u Málagi 1956) od same je pojave na španjolskoj književnoj sceni izazvao veliki interes, ponajprije zbog krasnog osebujnog eksperimentatorskog stila koji iziskuje potpunu čitateljevu pažnju. Pripovijedajući silovito Soler, naime, ukida granice između upravnog i neupravnog govora, puneći romaneskni tekst neobičnim asocijacijama i poredbama. Soler, nadalje, posjeduje rijedak talent za orkestriranje likova, a finalni rezultat su književne partiture u kojima je sakriven čitav svijet, treperav od uzbuđenja i nježnosti. Antonio Soler je dosada objavio šest romana, a osim romana piše i kratke priče i televizijske scenarije. Stranci u noći, objavljen 1992., njegov je prvi roman.