Oznaka:

Vjetar s planine

Roman norveškog pisca Trygvea Gulbranssena dio je njegove poznate sage o obitelji Bjorndal, koja je stekla veliku popularnost diljem Europe. Smješten u surovi, ali veličanstveni krajolik norveških planina, donosi priču o snažnim ljudima, obiteljskim vezama, ponosu i naslijeđu koje oblikuje sudbine generacija. U središtu su sukobi između tradicije i promjena, između dužnosti i osobne sreće, te duboka povezanost čovjeka i prirode. Gulbranssen je poznat po atmosferičnim opisima i snažnoj, pomalo epskoj naraciji koja oživljava svijet skandinavskog sela. Ovo je djelo privlačno čitateljima koji vole obiteljske sage, povijesne romane i priče o karakterima oblikovanima teškim, ali dostojanstvenim životom.

Četvrti protokol

Četvrti protokol roman je Fredericka Forsytha, autora glasovitog Šakala, i kao i ranija njegova djela pripada žanru tzv. političkog trilera, iako bismo ga uvjetno mogli svrstati i kao politički science fiction, jer je radnja smještena tadašnju blisku budućnost (1987. godina).

Kontakt

Znanstvenofantastični roman o prvom kontaktu čovječanstva s izvanzemaljskom civilizacijom, ispričan kroz perspektivu znanstvenice uključene u projekt potrage za inteligentnim signalima iz svemira. Nakon što iz dubine svemira stigne poruka, svijet se suočava s tehničkim, političkim i duhovnim posljedicama otkrića koje nadilazi granice znanosti. Djelo promišlja odnos razuma i vjere, odgovornost znanstvenika, globalnu suradnju i mjesto čovjeka u kozmosu. Autor, ugledni astronom i popularizator znanosti poznat po serijalu “Cosmos”, vješto spaja znanstvenu utemeljenost i napetu priču, nudeći roman koji će podjednako privući ljubitelje znanstvene fantastike i čitatelje zainteresirane za velika egzistencijalna pitanja.

Vrijeme nitkova

Lillian Hellman bila je američka dramatičarka i spisateljica (1905.–1984.), poznata po društveno angažiranim dramama koje kritički prikazuju nepravdu, laž i zloupotrebu moći. Njezina najpoznatija djela uključuju drame poput The Children’s Hour i The Little Foxes, u kojima istražuje moralne dileme i složene međuljudske odnose. Tijekom razdoblja McCarthyism bila je pozvana pred američki Kongres zbog sumnje u političke stavove, no odbila je optuživati druge, čime je stekla ugled kao osoba snažnih uvjerenja. Osim drama, pisala je i memoare u kojima je otvoreno govorila o svom životu i društvu u kojem je djelovala.

A gdje su bili očevi

Edgarda Ferri talijanska je novinarka i književnica poznata po biografijama i povijesnim romanima, posebno onima koji istražuju živote snažnih i često zanemarenih žena iz prošlosti. Rođena je 1944. godine u Italiji, a tijekom karijere radila je kao novinarka i urednica, što je snažno utjecalo na njezin istraživački i dokumentaristički stil pisanja.

Francuski poljubac

Rat i ljubav, potreba i požuda. Roman koji je oduševio milijune čitatelja.

Korov je samo biljka na krivom mjestu

Roman o generaciji koja je raspadom ex-Jugoslavije izgubila ono što još nije bila niti iskusila – normalno odrastanje i ulazak u život. Jer, traumatično odrastanje tijekom 90-ih, u tek rođenoj državi, sukobljavanje mladih formativnih godina kako pojedinca tako i države same, nagla promjena perspektive, društvenih vrijednosti, podobnosti… ostavilo je podjednak pečat kako na mnogima koji su tada živjeli svoje tinejdžersko doba, ali i onima starijima od kojih su mnogi bili prekinuti, i na najdrastičniji način, u najkreativnijoj fazi svoga života. Kao što je Rujana Jeger u romanu Darkroom (2001), opisala identično mjesto i vrijeme ali iz perspektive tada desetak godina starijih protagonista radnje, tako i Stela Jelinčić spisateljski iznimno zrelo ispisuje svoju ritmičnu (post)tranzicijsku prozu iz života likova koji su ne svojom krivnjom odrastali u za njih jedino moguće vrijeme, ali na pogrešnom mjestu.