Oznaka:

Izazov Atlantika

Putopisno djelo u kojem autor opisuje iskustvo prelaska Atlantskog oceana, suočavanje s otvorenim morem i izazovima dugog putovanja. U središtu su doživljaji s plovidbe, susreti s nepredvidivom prirodom te osobna razmišljanja o hrabrosti, izdržljivosti i granicama ljudskih mogućnosti. Knjiga donosi atmosferu morskih prostranstava i napetost svakodnevice na putu, nudeći čitatelju intiman pogled na avanturu koja nadilazi puku geografsku udaljenost. Zanimljiva je ljubiteljima putopisa, mora i stvarnih pustolovina, kao i onima koji cijene iskrene zapise o osobnom iskušenju i slobodi koju donosi putovanje.

Zlato

Dmitry Narkisovich Mamin-Sibiryak (1852–1912) bio je ruski književnik i pripovjedač, poznat po djelima koja prikazuju život u Uralu i Sibiru. U svojim je pričama i romanima realistično opisivao svakodnevicu rudara, seljaka i trgovaca, često naglašavajući teške društvene i ekonomske uvjete. Njegov stil obilježava detaljan prikaz prirode i snažan osjećaj za lokalni kolorit, čime je pridonio razvoju ruskog realizma. Posebno su poznate njegove pripovijetke za djecu, poput zbirke Alenushka’s Tales, koje su i danas rado čitane.

Ratburger

The fifth screamingly funny novel from David Walliams, number one bestseller and fastest growing children`s author in the country, now available in paperback. From the bestselling author of Gangsta Granny and Demon Dentist comes another hilarious, action-packed and touching novel – the story of a little girl called Zoe. Things are not looking good for Zoe. Her stepmother Sheila is so lazy she gets Zoe to pick her nose for her. The school bully Tina Trotts makes her life a misery – mainly by flobbing on her head. And now the evil Burt from Burt`s Burgers is after her pet rat! And guess what he wants to do with it? The clue is in the title…

Koljivo

Nagrađeni roman prozaika i,dramatičara Davora Špišića (1961.), Koljivo priča je o emigrantu iz bivše Jugoslavije koji na početku rata pronalazi utočište u Švedskoj. Glavni junak i propali glumac Radovan Pintar u novoj okoiini započinje i novi život – ženi se iranskom liječnicom i dobiva sina, no također nevjerojatnom brzinom gubi poslove, strpljenje i nadu. Događaji koji slijede protkani su humorom i depresijom, i kompozicijski spretno prepleteni s događajima iz prošlosti glavnoga junaka, odnosno prošlosti njegove (šire) obitelji, što na poseban način oplemenjuje temeljnu nit priče, nenametljivo profilirajući nesvakidašnji lik glavnog junaka koji, koliko god bježao, ne može pobjeći od zla. Napisan dinamično i pitko u tradiciji najboljih napetica Stephena Kinga, istovremeno se pozivajući i na ponovno aktualnu ttradici-ju obiteljskog romana, o čemu svjedoči i moto romana preuzet iz Korekcija Jonathana Franzena, roman Koljivo na posebno originalan način opisuje izgiobljeni život istočnoeuropskih etnija u dalekome i stranom okružju.

Otkud sol u moru

Brigitte Schwaiger (1949–2010) bila je austrijska književnica koja je veliku pažnju javnosti privukla svojim autobiografskim i introspektivnim romanima. Najpoznatija je po svom prvom romanu Wie kommt das Salz ins Meer (1977.), koji je postao iznenadni bestseller u njemačkom govornom području. U tom djelu opisuje brak i svakodnevni život mlade žene koji se postupno pretvaraju u iskustvo otuđenja, depresije i gubitka identiteta. Roman je snažno odjeknuo jer je otvoreno tematizirao žensku nezadovoljnost i psihičku krhkost u društvenim očekivanjima tog vremena. Schwaiger je kasnije nastavila pisati, ali se borila s mentalnim poteškoćama, što je obilježilo i njezin kasniji život i rad. Njezina djela danas se često čitaju u kontekstu feminističke književnosti i psihološkog realizma.

Teritorijalna prava

Muriel Spark (1918–2006) bila je škotska književnica i jedna od najvažnijih britanskih romanopisaca 20. stoljeća. Najpoznatija je po svom ironičnom, preciznom i često mračnom humoru te po kratkim, stilistički vrlo kontroliranim romanima. Njezino najpoznatije djelo je roman The Prime of Miss Jean Brodie (1961.), kod nas prevedeno kao Teritorijalna prava, koji prati ekscentričnu učiteljicu u škotskoj školi i njezin utjecaj na učenice. Roman se bavi temama manipulacije, odrastanja i ideologije te je adaptiran u uspješan film i kazališnu predstavu. Spark je veći dio života provela izvan Škotske, uključujući Italiju, a u svojim djelima često kombinira satiru, psihološku analizu i moralna pitanja. Njezin stil obilježava ekonomičnost izraza i neočekivani narativni obrati.

Različite ljubavi

Izabrane pjesme. Jozefina (Krajnović) Dautbegović rodjena 1948. godine u Šušnjarima (Derventa). Nakon završenog studija, pa sve do početka rata 1992. godine živjela i stvarala u Doboju. U Zagreb dolazi 1992 godine. Po dolasku u Hrvatsku aktivno se uključuje u književni život i suradjuje u brojnim književnim časopisima i novinama:Republika, Forum, Most, Europski glasnik, Mogučnosti, Nova Istra, Večernji list, Vijenac, Zarez, Književna republika, Sarajevske bilježnice i dr., te na Hrvatskom radiju i televiziji.Pisala je poeziju i prozu. Nagradjivana je za poeziju, a nekoliko puta za redom nominirana je za nagradu Tin Ujevic, za najbolju knjigu poezije. Dobitnica je dviju nagrada Večernjeg lista:1995. za kratku priču i Ranko Marinkovic, 2001. godine. Pjesme su joj do sada prevodjene na engleski, francuski, njemacki, poljski, švedski, makedonski, slovenski i talijanski jezik.” Kritika je, u Hrvatskoj, Jozefinu Dautbegovic prihvatila kao hrvatsku pjesničku zvijezdu, kao novu Vesnu Parun, i koja je njenu izbjegličku sudbinu i njen progon doživjela (u svoj apsurdnosti) – kao najveći dobitak za hrvatsku poeziju i književnost!

Hrana za ptice

S potpisom autorice. Likovna oprema Zdenka i Branko Vujanović.

Lelejska gora

Lelejska gora je roman crnogorskog književnika Mihaila Lalića objavljen 1957. Prerađeno izdanje izašlo je 1962. Roman pripoveda sudbinu partizana Lada Tajovića koji se tokom leta 1942. vraća u svoj zavičajni kraj, tražeći prijatelja Nika Doselića. Pošto je saznao da mu se prijatelj predao i suočen sa samoćom, on doživljava krizu svojih ubeđenja. „Lelejska gora“ je po izlasku pozitivno dočekana od strane književne kritike, osvojivši Njegoševu i Nolitovu nagradu. Književni kritičar Dragan Jeremić je roman u prikazu za časopis NIN opisao kao: veliku poemu o mnogim vidovima postojanja i ispoljavanja prirode po sebi i u odnosu na čoveka. Topografski i po pojedinim likovima, roman se uklapa u jedninstven ciklus romana ovog srpskog književnika koji tematizuju narodnooslobodilačku borbu partizana na prostorima Crne Gore. Radnja se nastavlja na događaje ispripovedane u romanu „Zlo proljeće“ i priča o daljoj sudbini Lada Tajovića. „Lelejska gora“ takođe objašnjava događaje koji su prethodili patnjama i lutanjima Nika Doselića iz Raskida i pripoveda kako je došlo do toga da se on pokoleba i donese bezumnu odluku o predaji neprijatelju. Na osnovu romana snimljen je istoimeni film 1968. u režiji Zdravka Velimirovića. „Lelejska gora“ je dugo bila obavezna lektira u srednjim školama.