Oznaka:

Elektronički mediji kao javni servis u tranziciji

Zbirka dokumenata, komentara i primjera pripremljenih na zahtjev Europskog instituta za medije, poslužit će kao informativan priručnik dužnosnicima državnih vlasti, ali i građanima koje zanima jačanje medija u društvima u tranziciji.

Problemi Sjevernog Jadrana 14/2015

Iz sadržaja: Hana Lencović, Karolina Riječka – primjer mogućeg city branda kao rodnog stereotipa u kontekstu identitetskih vrijednosti postmoderne i kapitalističke ideologije. Maja Polić, Pokretanje i djelovanje prvih preporodnih edicija kalendara Istran i lista Naša sloga u Pokrajini Istri i Kvarnerskim otocima. Milan Radošević, O dizenteriji, ospicama, sifilisu, šarlahu i tifusu u Istarskoj provinciji za talijanske međuratne uprave (1918. – 1940.). itd.

Povijest vijesti

Autorica se bavi viješću kao temeljnom novinarskom vrstom. Prema samoj vijesti može se utvrditi o kakvom se novinarstvu radi gotovo od njegovih početaka do današnjeg suvremenoga modernog novinarstva. Prateći razvoj vijesti, zapravo se upoznaje i povijest novinarstva, kako se razvijalo te koji su bili razvojni trendovi novinarstva u Hrvatskoj i u svijetu. Knjiga je za preporuku osobito studentima novinarstva.

Vjerodostojnost novina

Autori: Zarfa Hrnjić, Najil Kurtić, Derviš Selhanović, Mato Brautović, Igor Kanižaj, Nataša Ružić, Gordana Vilović, Ksenija Rajtić Žlof, Thomas A. Bauer, Kristina Benkotić, Stjepan Malović.

Stranci pred vratima Europe

Riječ je o zborniku tekstova koji se bavi krizom multikulturalnosti i pitanjem ksenofobije u Europskoj uniji. Milardović je u zbornik uvrstio radove niz autora koji na jednu temu gledaju s različitih stajališta s obzirom na polja istraživanja.

Kognitivni kapitalizam

Ovo se djelo bavi analizom mutacija kapitalizma, koja polazi od strukturne uloge transformacija podjele rada, kako bi istražilo pretpostavku o mogućem zalasku industrijskog kapitalizma. Taj metodološki odabir slijedi put koji su zacrtali oči političke ekonomije. Adam Smith već u prvom poglavlju Bogatstva naroda smatra da su učinci podjele rada u općom poslovanju društva najjači pokretač industrijske revolucije, što ilustrira poznatim primjerom tvornice pribadača. Ovako unatrag možemo tvrditi da je fordistički rast u mnogim aspektima predstavljao historijski doseg industrijskog modela čije je osnovne crte i tendencije Smith uspio predvidjeti. S jedne strane, zahvaljujući povezivanju tejlorističkih principa i mehanizacije radna se snaga integrira u sve složeniji sustav uređaja i strojeva. Produktivnost tada može biti prikazana kao varijabla čije determinante više uopće ne ovise o znanju radnika. U tom smislu Smithov prikaz tehničke podjele rada (koju karakterizira parcelizacija rada i razdvajanje zadataka koncepcije i izvedbe) doživljava neku vrstu povijesnog ispunjenja: znanje i znanost primijenjeni na proizvodnju (Što projektiraju inženjeri velikih poduzeća) odvojeni su od kolektivnog rada i, kao što je Smith i najavljivao, postali su kao i svako drugo zaposlenje, glavno ili jedino zvanje i zanimanje posebnog reda građana. S druge strane, moć akumulacije industrijskog kapitala – nije bitno je li nevidljiva ruka tržišta zamijenjena vidljivom rukom menadžera (Chandler 1988) – potvrđuje se ne samo u organizaciji proizvodnje, nego i u odnosu prema financijskom sektoru koji se, posebice u formi kredita, razvija uglavnom u funkciji ekspanzije predujma kapitala, što po Smithovu mišljenju uvjetuje proširenu reprodukciju industrijskog kapitalizma i njome upravlja. Društvena kriza fordiz-ma utvrdila je iscrpljenost tejlorističkih načina postizanja porasta produktivnosti. Općenito uzevši, ona je radikalno dovela u pitanje dinamiku isprepletenih odnosa koji se tiču ekonomije znanja, odnosa između kapitala i rada, te financija i proizvodnje. Zbog toga bi se ta kriza mogla interpretirati kao istinski povijesni preokret unutar dugotrajne dinamike kapitalizma. Taj se preokret posebice izražava dvjema glavnim tendencijama suvremenog kapitalizma.

Dalibor Parać

Dalibor Parać značajno je ime suvremene hrvatske likovne umjetnosti – kao umjetnika i kao pedagoga. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1945. godine u klasi Ljube Babića. Radove (nastale u razdoblju od 1972. do 1999. godine) za izložbu u Umjetničkom paviljonu odabrao je, te tekst za ovaj katalog napisao Ive Šimat Banov. Svi radovi su u tehnici ulja na platnu, a tematski pretežu pejzaži.

First the Kingdom of God

Ostali autori: Corneliu Constantineanu Marcel V. Macelaru Krešimir Šimić Opis: Najprije kraljevstvo Božje. A Festschrift in honor of Peter Kuzmič. Na engleskom jeziku.

Posljednje pristajanje starog teretnjaka

Osebujna ljubavna pripovijest kolumbijskog književnika napisana za njegovog prijatelja Gabriela Garciu Marqueza. Na brodu iz naslova događa se kraj jedne ljubavi i brodolom. Pogovor poznatog prevoditelja Milivoja Telećana otkriva da je ovo samo sedmina ciklusa što ju je autor objavljivao pojedinačno i sabrao pod zajedničkim naslovom Pothvati i jadi Maqrolla Izvidnika koje sve povezuje središnji navedeni lik čiji su pothvati (doduše ispunjeni refleksivnom dimenzijom) unaprijed, donkihotovski, osuđeni na propast. U ovoj pripovijesti, Maqroll je sporedni lik.

Pavlova politička teologija (m.u.)

Kroz niz iznimno smionih, ali uvijek temeljito potkrijepljenih povezivanja novozavjetnih tekstova s talmudskim raspravama, genijalni mislilac židovskog podrijetla Jacob Taubes iscrtava Pavlovu teologiju iz Poslanice Rimljanima kao revolucionarno utemeljenje političke zajednice na radikalno drukčijoj osnovi od ostale novozavjetne objave. 555

Zaljev tamnih voda

Knjiga broj 8. U svojoj skromnoj kući na jugu Floride životom u koji ponekad nakratko uđe koja ženska, živi Thorn. Ne mari za blagodati suvremenog života, živi skromno, uzdržava se izradom mamaca i friziranjem daski za surfanje. Thorn, junak šest Hallovih romana, gleda svoja posla, ali ponekad ne može okrenuti glavu kada zao i okrutan svijet nađe za shodno da se upetlja u njegov mirni život. Pa tako kada se putnički avion sruši nedaleko od njegova broda, Thorn će bez oklijevanja pohitati u pomoć stradalima. U općem kaosu spašavanja neće mu promaći slika jahte čija posada samo promatra tragediju. Detalj koji će ga kopkati, sve dok ga njegova privatna istraga ne dovede u možda prebliski kontakt s policijskom fotografkinjom Alexandrom Rafferty. Alexandra, junakinja prethodnih dvaju Hallovih trilera, udružit će snage s Thornom ne bi li riješila ovaj slučaj koji najednom postaje previše osoban. Život njezina oca, umirovljenog policijskog inspektora koji pati od Alzheimerove bolesti, iznenada je u opasnosti. Sve indicije govore da je nesreća aviona teroristički akt, ali tragovi vode do bolesno bogate i disfunkcionalne obitelji Braswell, te tragedije koja se zbila u Zaljevu tamnih voda. A Braswellovi su potpuno originalna hrpa negativaca od kojih možete očekivati baš sve. I nemojte reći da niste bili upozoreni. James W Hall, profesor književnosti na Florida International University, autor je četiriju zbirki poezije, mnogobrojnih eseja i pripovjedaka te trinaest romana objavljenih širom svijeta i prevedenih na mnoge jezike.

Paranoja

Knjiga br. 45. Adam Cassidy nikada nije volio previše raditi. Upravo onoliko koliko mu treba da se neopažen provuče kroz brojna vrednovanja radnog doprinosa. Umjesto da se brine o proizvodnji routera u Wyatt Telecomu, on više voli smišljati kako zeznuti sistem i sa škvadrom zbrisati na cugu. Svoje sposobnosti zatomljuje, a u tome možda presudnu ulogu igra i njegov odnos s ocem, sada ostarjelim i bolesnim cinikom koji je život proveo kao trener školskih momčadi. No vrijeme sitnog muljanja Adamu Cassidyju neumitno ističe. Uhvaćen u jednom od svojih pothvata, Adam će se morati suočiti sa šefom sigurnosti. Izbor koji mu nude i nije baš neki, Adam ne mora puno razmišljati; savezna kaznionica ili špijunska misija u konkurentskoj tvrtki.