Oznaka:
Katolička crkva u južnoslavenskim zemljama
Plovan pre Šime
Roman iz istarskog života.
Atti degli apostoli
Katalog izložbe lokalne privrede Oblasti Rijeke 1.-10. 10. 1950.
Poljska staza
Prevela Radmila Šević Crteži Rada Čupić.
Depresije
Hoću kući
Crtež kao prilog dijagnostici u psihijatriji
Studija likovnog izraza duševnih bolesnika.
Kako da dete odraste u psihički zdravu ličnost
Izabrane narodne pripovijetke hrvatske i srpske
Drugi izdanje.
Jedno stoljeće kastavske Istarske vile
Život 1-10/1939
Krivotvoreni kupon
Uspon mirnog čovjeka – Ivan Vitez
Hrvatski humanisti
Uskrsnuće
Uskrsnuće je roman Lava Tolstoja, originalno objavljen 1899. godine. Predstavlja posljednji roman, odnosno posljednje značajno književno djelo u Tolstojevoj bibliografiji. Protagonist je Dmitrij Ivanovič Nehljudov, plemić koji je imao kratku ljubavnu vezu sa sobaricom Katjom Maslovom, zbog koje je ona završila na ulici i bila prisiljena uzdržavati se prostitucijom; radnja prati njegove napore da se iskupi za grijeh i pomogne Maslovoj, koja je lažno optužena za ubojstvo i osuđena na zatvorsku kaznu u Sibiru. Tolstoj je u ovom romanu žestoko napao društvenu nejednakost i licemjerje tadašnjeg ruskog društva. Zbog naturalističkih prikaza raznih oblika društvene patologije, roman je bio cenzuriran i u svom integralnom izdanju objavljen je tek 1934. godine. Tolstoj je eksplicitnim iznošenjem vlastitih religijskih i političkih stavova izazvao reakciju Ruske pravoslavne crkve koja ga je dala ekskomunicirati. U svijetu je Uskrsnuće, međutim, dočekano daleko bolje; Tolstoj je tada već bio etabliran pisac i knjiga je dočekana s velikim očekivanjem, te postala je najčitanija i najprodavanija od svih knjiga za Tolstojevog života. Kritičari su joj, međutim, zamjerali preveliku didaktičnost, odnosno sklonost autora propovijedanju svog svjetonazora nauštrb estetskih i narativnih kriterija. Zbog toga je danas manje poznata od Rata i mira i Ane Karenjine. Tolstoj je roman, između ostalog, napisao i sa željom da prikupi novac od tantijema kako bi financirao emigraciju kršćanske sekte Duhoboraca u Kanadi.
Nestali
Autotrolej: 35. godina radne organizacije
Čovek i smrt
Šibenski glagoljski spomenici
Katekizam Katoličke crkve – kompendij
Iz starog i novog Zagreba III
Malo Grablje i Milna na zavičajnom otoku Hvaru
Dinko Tudor u svojim zapisima često se vraća rodnom otoku Hvar, evocirajući mjesta poput Malo Grablje i Milna kao prostore snažne osobne i kulturne memorije. Malo Grablje opisuje kao gotovo simbol nestajanja tradicionalnog otočkog života, napušteno selo koje čuva tragove prošlih generacija. Nasuprot tome, Milna se pojavljuje kao življe mjesto, povezano s obiteljskim korijenima i kontinuitetom života na otoku. Kroz ta dva lokaliteta Tudor gradi kontrast između prolaznosti i trajanja, ističući duboku vezu čovjeka i zavičaja.
Znameniti putnici u Skradinu i na Krki
Napomena: knjiga je otpisan iz javne knjižnice. Nekorištena.