Oznaka:

Tiha jeza

Pustolovine jednog mladića i njegovog ujaka.

Kvaka 22 1-2

Vojnički strogo rečeno: Kvaka 22 je satirični, tragikomični proturatni roman. Objavljen u vrijeme Vijetnamskog rata, ubrzo je stekao kultni status među slobodoumnijim čitateljstvom u SAD-u, da bi ga kasnije prigrlila šira publika širom svijeta. Tako je priča o Yossarianu, članu posade bombardera koji se na sve mile načine pokušava osloboditi obaveze (obveze?) letenja, u kratko vrijeme dosegnula višemilijunsku nakladu. Do danas je to najčitaniji američki roman o Drugom svjetskom ratu. Naslov Kvaka 22 postao je, i ostao, općeprihvaćeni izraz za frustrirajuće bezizlaznu situaciju.

Legende

Drame: Legenda – novozavjetna fantazija (u tri slike), gdje kroz prizore iz Isusova života autor propituje smisao vjere, ljubavi i ljudske sudbine. Michelangelo Buonarroti – drama o životu i traganju velikog umjetnika. Kristofor Kolumbo – komad o istraživaču i traganju granica ljudskog duha. Maskerata – tekst koji tematizira egzistencijalne krize i identitete, često kroz groteskne i simboličke slike. Kraljevo – drama s jakim društvenim i psihološkim motivima. Adam i Eva – prikaz prvih ljudi i njihove sudbine kroz poetsko-dramski izraz. Saloma – legenda u jednom činu koja tematizira biblijske i mitske motive.

Suvremeno novinarstvo

Proizvodnja i organizacija uređivanja društvenih dnevnih novina, Novinarstvo kao zvanje, Urednik u listu, Tehnika novinarskih vještina, Novinarstvi na radiju, televiziji i filmu, Svjetski sistem vijesti itd.

Otmjena kuća iz Hong Konga, sv. 1-3

Otmjena kuća je roman koji se može svesti pod niz žanrova: ljubavni, pustolovni, detektivski. Ova vješta kombinacija omogućila je Clavellu da napiše nesvakidašnje štivo s bogatom i razvedenom radnjom koju nosi mnoštvo likova u dramatičnim okolnostima borbe za prestiž, novac, vlast i čast.

Lametri

La Mettrie, Julien Offroy de francuski filozof i liječnik Rođen: Saint-Malo, 25. XII. 1709. Umr(o: Berlin, 11. XI. 1751. La Mettrie [lam?t?i’], Julien Offroy de, francuski filozof i liječnik (Saint-Malo, 25. XII. 1709 – Berlin, 11. XI. 1751). Nakon doktorata medicine u Reimsu (1728) i usavršavanja u Leidenu, obavljao liječničku praksu. Kao liječnik francuske regimente (1743–45) u Ratu za austrijsku baštinu, zapazio je vezu između slabosti mentalnih reakcija i tjelesnih promjena uzrokovanih bolestima te zaključio da misao nije ništa drugo do proizvod odgovarajućega stanja organizma. Svoja zapažanja iznio je 1745. u raspravi Prirodna povijest duše (Histoire naturelle de l’âme, 1745), koja je naišla na oštre reakcije teologa i liječnika, posebice nakon objavljivanja satiričnoga spisa Politika Machiavelijeva liječnika (Politique du médicin de Machiavel, 1746), javno spaljenoga 1746., nakon čega je La Mettrie morao bježati u Nizozemsku, gdje je 1748. anonimno objavio svoje najznačajnije djelo Čovjek-stroj (L’Homme-Machine). Nakon toga, sklonio se u Berlin, gdje je ostao do kraja života (uz zaštitu dvora Fridrika II.). Izvori su La Mettrijeve filozofije Descartesova fizika i engleska empirijska filozofija. Prema njemu, iskustvo i promatranje pokazuju da u svemiru postoji samo jedna materijalna supstancija, različito modificirana, koja, osim osobine raširenosti, posjeduje i sposobnost da se sama kreće. Ljudsko je tijelo složen mehanizam, sličan mehanizmu sata koji se sam navija. Čovjek se izdignuo iznad životinje samo zahvaljujući jeziku i odgoju. Dušu je La Mettrie odbacio kao praznu riječ, a mišljenje smatrao svojstvom organizirane materije. U etičkim djelima zastupao je krajnji hedonizam i u zadovoljstvu vidio jedini cilj čovjekova života. Ostala djela: Čovjek-biljka (L’Homme-Plante, 1748), Epikurov sustav (Le Systeme d’Epicure, 1750), Rasprava o sreći (Discours sur le bonheur, 1750). enciklopedija.hr