Oznaka:

Munjeviti rat

Deighton svojim poznatim stilom opisuje njemačke vojne uspjehe od pada Poljske do poraza pred Moskvom.

Za našu stvar

U ovom djelu, Mandić analizira i komentira društvene, političke i kulturne promjene koje su se dogodile u Hrvatskoj tijekom 1990-ih godina, razdoblja tranzicije iz komunizma u postkomunističko društvo. Knjiga predstavlja zbirku eseja, kritika i polemika koje odražavaju autorov karakterističan stil – britak, ironičan i često provokativan. Mandić se ne ustručava iznijeti svoje mišljenje o tadašnjim događanjima i osobama, pružajući čitateljima uvid u kompleksnost i izazove tog turbulentnog razdoblja. Igor Mandić (1939.–2022.) bio je istaknuti hrvatski književni kritičar, esejist i polemičar. Tijekom svoje karijere objavio je brojne knjige koje se bave književnošću, glazbom, društvenim fenomenima i politikom. Njegov rad karakterizira oštroumnost, duhovitost i spremnost na polemiku, čime je stekao status jednog od najutjecajnijih intelektualaca u regiji.

Ne dam svoje dijete

Kad je 1984. godine Amerikanka Betty s mužem i četverogodišnjom kćerkicom pošla u dvotjedni posjet muževoj rodbini u Iran, nije znala da će tok njezina života skrenuti u nezamislivu i užasnu pustolovinu. U dodiru s rodnim tlom, njezin muž, renomirani američki liječnik, pretvara se u vjerskog fanatika, zadrtog antiamerikanca i opasnog psihičkog bolesnika. O povratku u Ameriku nema više ni govora.

Godina noževa

Kuzmanović, Vojislav, hrvatski književnik (Srpska Crnja, Vojvodina, 1. V. 1930 – Zagreb, 2. XI. 1976). U Zagrebu je apsolvirao na Medicinskome te studirao na Filozofskome fakultetu. Radio je kao urednik kulturnog programa Radio Zagreba. Od 1952., kada se u reviji Novela javio crticom Naš prvi pokušaj, u periodici je objavljivao crtice, novele, pripovijetke, romane, radiodrame i feljtone. Posebice se iskazao u pisanju kratkih priča, s vrlo čestim motivom smrti. U zbirci novela, priča i crtica Petar na pijesku (1955), njegujući moderni urbani senzibilitet, modernim pripovjedačkim postupkom, preuzetim iz suvremene američke proze, impresionistički je uobličio male događaje, pokušavajući prodrijeti u njihovu lirsku potku. U središte romana Godina noževa (1976), s prepoznatljivim ozračjem suvremenoga Zagreba, postavio je junaka osamljenika u njegovoj neosviještenoj i neosmislenoj egzistenciji, s banalnim svakodnevnim preokupacijama te s mogućnošću potvrđivanja tek preko spolnosti. Prateći razvoj vlastite neizlječive bolesti, u Zapisima o vlastitom umiranju (1979) zabilježio je psihička stanja i razmišljanja o pitanjima vlastitog identiteta i ljudske egzistencije općenito. Poseban smisao za satirični i kritički književni angažman, u skladu s krugovaškim programom kritičkog odnosa prema društvenoj zbilji, tzv. novim objektivizmom, izrazio je u radiodramama Jedan čovjek manje (1956), Pet minuta života (1957), Ubio sam Petra (1958) Spasitelj (1958), Poruka s Mjeseca (1960), Kucanje (1965), Sanjarenje (1971), Obična smrt (1971) i dr., koje su imale i svjetsku recepciju. Citiranje: Kuzmanović, Vojislav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 13.11.2025. .

Osjećaj budućnosti

Jacob Bronowski (1908–1974) bio je poljsko-britanski matematičar, biolog, pjesnik i povjesničar znanosti. Najpoznatiji je po svojoj televizijskoj seriji The Ascent of Man, u kojoj je na pristupačan način prikazao razvoj znanosti i ljudske civilizacije. Bronowski je studirao matematiku na Sveučilištu Cambridge, a tijekom Drugog svjetskog rata radio je na analizi šteta od bombardiranja. Kasnije se posvetio popularizaciji znanosti i pisanju eseja o znanstvenom mišljenju, umjetnosti i humanizmu. Njegov rad često naglašava povezanost znanosti i etike te ideju da je znanje dio šire ljudske kulture, a ne samo tehnički alat.

Šesto izumiranje

Dobitnica Pulitzerove nagrade 2015. Dobitnica književne nagrade Los Angeles Timesa za 2015. Najčitanija knjiga na Amazonu s područja ekologije Jedna od deset najboljih knjiga godine po izboru New York Timesa U pet milijardi godina zbilo se pet velikih masovnih izumiranja kojima se raznolikost života na Zemlji iznenada i dramatično smanjila. Znanstvenici diljem svijeta u ovom trenutku prate i istražuju šesto izumiranje kojega smo svjedoci, a možda će biti najveće od trenutka kad je prije 65 milijuna godina udar asteroida s lica planeta izbrisao dinosaure te brojne druge životinjske i biljne vrste. Ali uzrok šestog izumiranja smo mi sami. U uzbudljivom, zabavnom i iznimno zanimljivom štivu, Elizabeth Kolbert, novinarka New Yorkera, piše zašto su i kako ljudi promijenili život na planetu kao što to dosad nije uspjela nijedna druga vrsta. Ispreplićući istraživanja s nekoliko znanstvenih područja, opise čudesnih vrsta koje su već izumrle te povijest izumiranja kao koncepta, Elizabeth Kolbert prikazuje nestajanje vrsta koje nam se odvija pred očima. Šesto izumiranje vjerojatno će biti najtrajnija baština čovječanstva, a to nas tjera da iznova razmislimo o fundamentalnom pitanju što znači biti čovjek. »Iako o nestajanju vrsta s našeg planeta autorica piše dirljivo i poetski, prava snaga knjige je u nepobitnim znanstvenim činjenicama, navodeći sve veće gubitke koji su posljedica ljudskog djelovanja.« The New York Times

Vrijeme ubijanja

U Clantonu, južnjačkom gradiću u srcu Mississippija, zločini imaju različitu težinu, ovisno o boji kože počinitelja. Kada Carl Lee Hailey poluautomatskom bojnom puškom ubije dvojicu osumnjičenika koji su brutalno silovali njegovu desetogodišnju kćer, lokalno stanovništvo – isprva zgroženo nesretnom sudbinom crne djevojčice, a potom uvučeno u spiralu rasističkog nasilja – nastoji odbaciti sve što narušava njegovo specifično poimanje pravde… Kao Haileyev odvjetnik angažiran je neiskusni, ali i rasnim predrasudama neiskvareni, mladi pravnik Jake Brigance koji vodi malu odvjetničku kancelariju i jedva spaja kraj s krajem. Sada napokon ima slučaj koji može itekako utjecati na njegovu karijeru – uzdignuti ga u nebesa ili ga potpuno uništiti, no jedno je sigurno – sam proces će zbog krajnje zapaljive rasne komponente svakako pobuditi neviđenu medijsku pozornost. Prvi roman Johna Grishama Vrijeme ubijanja prošao je potpuno neopaženo kada je 1989. objavljen u nakladi od 5000 primjeraka da bi do danas dosegao rekordnih preko šest milijuna prodanih primjeraka i uspješnu filmsku adaptaciju s glumačkim zvijezdama Samuelom L. Jacksonom i Matthewom McConaugheyjem! Ovo je introspektivna, pomalo autobiografska sudska drama, za koju sam Grisham kaže da je njegov najbolji roman.

Velika obmana

Kad NASA-in satelit otkrije rijedak predmet zakopan duboko u arktičkom ledu, posrnula svemirska agencija oduševljeno objavljuje to otkriće koje će imati dalekosežne posljedice za politiku NASA-e i nastupajuće predsjedničke izbore. Kako bi potvrdila vjerodostojnost pronalaska, Bijela kuća angažira stručnu analitičarku obavještajne službe Rachel Sexton. Zajedno s drugim stručnjacima, uključujući karizmatskog znanstvenika Michaela Tollanda, Rachel će otputovati na Arktik gdje otkriva nešto nezamislivo: dokaze o znanstvenoj obmani koja bi mogla zavaditi svijet. No, prije nego što uspiju upozoriti predsjednika, Rachel i Michaela napada ekipa plaćenih ubojica. Dok bježe preko opustošenog i opasnog krajolika, svjesni su da mogu spasiti živote samo ako otkriju tko stoji iza ove majstorski isplanirane zavjere. No ono što će otkriti najveća je obmana! Velika obmana uglađena je i zabavna kombinacija akcije i intrige, još jedan romaneskni uspjeh Dana Browna, autora proslavljenih bestselera Da Vincijev kod i Anđeli i demoni, koji ovim romanom ponovno pokazuje svoju sposobnost uspješnog spajanja napete akcije i intrige.

Prodor u srce sakraliziranog zločina

Knjiga „Prodor u srce sakraliziranog zločina“ autora Branka Sekulića donosi duboku analizu etnonacionalizma i religijskih struktura na Balkanu, s posebnim osvrtom na postjugoslavenski kontekst. U svom delu, Sekulić pristupa ovoj složenoj temi interdisciplinarno, oslanjajući se na teologiju, politiku, istoriju i sociologiju kako bi rasvetlio veze između etnički orijentisanih politika i religije. „Prodor u srce sakraliziranog zločina“ predstavlja produbljenje autorovog prethodnog rada, s ciljem razumevanja i raskrinkavanja sakralizovanih narativa unutar srpskog pravoslavnog i hrvatskog katoličkog korpusa.