Tarot kao profesija

Malo je tradicionalnih zanata koji su kroz svoju dugu povijest i uz civilizacijsku ekspanziju modernog društva uspjeli zadržati svoj izvorni oblik i intenzivno živjeti u duhu svakog vremena. Tarot je jedan od tih zanata. Osuđivan i hvaljen, ismijavan i poštovan, tajan i javan – kroz povijest je bio sve to, uvijek razapet između krajnosti. Usprkos tome, istinsku vještinu tarota već stoljećima čuvaju i sa generacije na generaciju prenose profesionalni kartomanti. Knjiga Tarot kao profesija vodi čitatelja kroz ovu staru psihološku igru na suvremen i pristupačan način. Predstavlja ne samo općenitu teoriju klasičnog tarota, nego i godinama sakupljano iskustveno znanje jednog profesionalnog kartomanta.

Rune

Sedam sati u ponedjeljak ujutro, pet stotina godina nakon Smaka Svijeta, goblini su opet rovarili po podrumu. Gazdarica gostionice Sedam spavača klela se da su to bili tek štakori, ali Maddy Smith znala je da nije tako. Samo su goblini mogli izrovati opekom potaracani pod; k tome, koliko se zna, štakori ne piju tamno pivo. Maddy bi to mogla i znati, jer svi u selu znaju da je Maddy vještica. Točno, možda je tek kći seoskog kovača, ali rodila se s runskim znamenjem na ruci – sigurnim znakom da je u rodu s Vatrenima, Furijama, Vilin-pukom, s onim mračnim silama Starijeg doba koje Red zatire gdje stigne. Srećom po Maddy, njeno selo Malbry daleko je od očiju Reda. Daleko je od cijelog bijelog svijeta, zapravo. Da nema Jednookog, namjernika koji svakih godinu dana svrati u Malbry, Maddy ne bi ništa znala o zemljama što leže ponad doline Stronda, o starim bogovima i runama. Sada, međutim, Jednooki ima neobičan zahtjev – želi da Maddy ode u brijeg Crvenog Konja po relikviju iz davnine. U suprotnom, mogao bi nastupiti Smak Svijeta. Ponovno…

Kako lagati statistikom

Ova svojevrsna početnica o načinima varanja statistikom napisana je još davne 1954. godine i od tada je doživjela četrdeset i šest izdanja; no i danas je aktualna jer činjenicama se može manipulirati tako da se njihovim isticanjem probudi interes za neku pojavu ili događaj, njezin se značaj može preuveličavati ili pak umanjivati, a moguće je i često neopravdano pojednostavljivanje stvari, što također iskrivljuje sliku realnosti. Znanost pogrešnih statističkih nalaza tolikog je intenziteta da obuhvaća sva područja ljudskog djelovanja: od medicine, gospodarstva, marketinga, predsjedničkih kampanja do testova inteligencije. Knjiga vrvi mnoštvom primjera iz svakodnevnog života koji se tiču upravo spomenutih područja.

Snabdevanje vodom – priručnik

Ostali autori: Fritz Stimmelmayr Opis: Općenito, geodezija, snabdevanje vodom, potrebne količine vode, hidrologija, projektovanje crpnih stanica, rezervoari, kućni vodovodi, zaštita od požara, građenje i pogon vodovoda, plan rada vodovoda, troškovi građenja itd.

Tko je taj čovjek? Izvještaj o jednoj mogućnosti

Borisa Dežulovića publika u našim krajevima skoro već četrdeset godina poznaje kao satiričara, humorista i pamfletista u nekom boljem smislu te riječi, kao anarhoidnog političkog analitičara i kao pjesnika mučilišta u splitskoj Lori 1991. Istovremeno, međutim, isti je Dežulović melankolični i mračni pisac srednjoeuropske provincije s kraja devetnaestog stoljeća, te vremena kada se u Njemačkoj rađao nacionalsocijalizam. Jedna opsesivna tema obilježava oba romana tog drugog Dežulovića, Christkind i Tko je taj čovjek: Što se trebalo dogoditi da se izbjegne nastanak demona? Smisao tog pitanja nije u ispisivanju bolje, makar i alternativne prošlosti, niti u eskapizmu alternativnih historija. Smisao je u moralnoj odgovornosti, u nastojanju da ostanemo odgovorni. Ono što će čitatelja zasigurno opčiniti u ovom romanu jest njegova gotovo zastrašujuća autentičnost i uvjerljivost. Doista, pisac je, ili taj famozni pripovjedni subjekt, prisutan na licu mjesta. On je u vremenu, pa čak i u jeziku događaja. Ovo je veliki njemački roman, koji je napisao jedan europski autsajder, hrvatski vinar-amater, kućedomaćin iz dalmatinskog seoca Piska. Roman bomba, koja nas budi iz dogmatskog drijemeža. – Miljenko Jergović

Ratnik: pustolov i general

Poput najnapetijeg romana u ovoj je knjizi ispričan život generala hrvatske vojske Ante Gotovine. Čovjeka koji se sa šesnaest godina otputio u bijeli svijet, najprije kao mornar, a onda i kao pripadnik glasovite i kontroverzne Legije stranaca. Istinita priča u kojoj se na čudesan način isprepliću avantura, surovost vojničkog života, ljubav i borba za slobodu.

Kakva lijepa nedjelja

Jorge Semprún (1923–2011) bio je španjolski književnik, scenarist i političar. Tijekom Španjolskog građanskog rata otišao je u egzil u Francusku, gdje se priključio pokretu otpora protiv nacizma. U Drugom svjetskom ratu bio je uhićen i deportiran u koncentracijski logor Buchenwald concentration camp, što je snažno obilježilo njegov književni rad. Njegova djela često se bave temama sjećanja, identiteta, totalitarizma i iskustva logora. Bio je i scenarist poznatih filmova te je kasnije djelovao kao španjolski ministar kulture. Roman Quel beau dimanche! (1980.) jedno je od njegovih najpoznatijih djela. U njemu autor kroz fragmentarnu i refleksivnu strukturu opisuje iskustvo zatočenika u logoru Buchenwald. Knjiga kombinira autobiografske elemente s filozofskim promišljanjima o vremenu, pamćenju i preživljavanju, često prelazeći između prošlosti i sadašnjosti. Naslov („Kako lijepa nedjelja!“) ironičan je i suprotstavlja se brutalnosti logorskog života, čime dodatno naglašava apsurd i tragediju tog iskustva.

Piratske širine

Karibi, 1665. godine. Jamajka je udaljena kolonija engleske krune koja odolijeva golemoj prevlasti Španjolskoga carstva. Glavni grad Port Royal nesmiljeno je mjesto, puno taverni i bestidnih kuća, čijim ulicama teče grog, a ljudski životi lako mogu skončati udarom bolesti – ili bodeža. Zakon je u rukama onih koji su dovoljno odvažni da ga sami kroje. Guverner Jamajke želi zadržati postojeći status quo. No španjolska galija El Trinidad, krcata bajoslovnim blagom usidrena je u utvrđenoj luci na obližnjem otoku Matanceros, pod paskom krvožednog Cazalle, miljenika samoga kralja Španjolske. Ta galija djeluje kao plijen kojeg bi se pravi čovjek mogao domoći, a pravi čovjek za taj nemogući zadatak je kapetan Charles Hunter, za neke iskusni pomorac, za druge pirat. Kad okupi posadu svojeg broda Cassandre, Hunter će zaploviti u pothvat koji djeluje zahtjevno – premda ni ne sluti kakve mu sve opasnosti stoje na putu do plijena u zlatu. Pljačka u koju su pošli pogibeljnija je od najkrvavijih legendi koje kruže Karibima – i jedna od najzamamnijih pripovijesti ikada ispisanih o ovom polumitskom razdoblju povijesti… Rukopis Piratskih širina pronađen je u računalu Michaela Crichtona nakon piščeve smrti, premda je poznato da je na njemu radio najmanje od kraja sedamdesetih. U njemu se ovaj majstor visokotehnoloških trilera posthumno otkriva kao jednako vješt autor povijesnih pustolovina, temeljenih na minucioznom višegodišnjem istraživanju i znalačkom umijeću oblikovanja neodoljivo zanimljive radnje.

Suradnik

Kyle McAvoy obdaren je izuzetnim pravničkim umom i sve bi u njegovu životu bilo savršeno da nema mračne tajne koja bi mu u trenu mogla uništiti snove, karijeru, život. Tajne za koju je uvjeren da nikada neće procuriti u javnost, dok se jednog dana ne pokaže koliko je bio u krivu. Muškarci koji će prići Kyleu u posjedu su kompromitirajućeg videa koji će iskoristiti kako bi ga uništili – ukoliko ne učini što od njega zahtijevaju. Ono, međutim, što će od njega tražiti jest nešto za što bi svaki mladi ambiciozan odvjetnik ubio: da prihvati ponuđeni posao na Manhattanu kao suradnik u najvećoj svjetskoj odvjetničkoj tvrtci u kojoj je radio kao ljetni stažist. Ukoliko pristane, naći će se na brzom putu prema partnerstvu, a time, naravno, i društvenom ugledu i bogatstvu. Kvaka je u sljedećem: Kyle neće raditi za tvrtku, već protiv nje zbog 800 milijardi dolara vrijednog spora između dvije divovske korporacije. Iako je bio odlučio nekoliko godina baviti se dobrotvornim radom, Kyle će biti prisiljen prihvatiti posao i tako se naći uhvaćen između kriminalnih umova koji njime manipuliraju, FBI-a i njegove vlastite odvjetničke tvrtke, u zloćudnoj zavjeri iz koje se čak niti on, usprkos svom svojem intelektu, hrabrosti i lukavosti, možda neće uspjeti izvući živ.

Kradljivica knjiga

Neponovljiva priča o ljubavi i smrti, djelo koje od svog objavljivanja oduševljava čitatelje diljem svijeta. Priču iz 1939. godine i Njemačke kojom vladaju nacisti pripovijeda sama Smrt. Djevojčicu Liesel i njezina mlađeg brata majka je prisiljena povjeriti udomiteljima, a kad na putu prema novom domu Lieselin brat umre, djevojčica na njegovu grobu pronalazi knjigu uz koju će naučiti čitati i koja će joj promijeniti život. To je početak priče koja istražuje snagu riječi: njihovu moć da potaknu, uništavaju, ali i liječe. Gaseći žeđ za čitanjem, Liesel postaje kradljivica knjiga spašavajući ih iz lomača, skrivajući, čitajući… Roman o djevojčici i Smrti saga je o nadi i ljepoti koje opstaju usred užasa i tuge, zasluženo slavljen kao djelo koje se pamti. Kradljivica knjiga Markusa Zusaka prevedena je na više od 40 jezika i prodana u milijunima primjeraka diljem svijeta. Po nagrađivanom romanu australskog pisca snimljen je i veliki filmski hit u režiji Briana Percivala.

Trinaesta priča

Vida Winter je najuspješnija spisateljica današnjice, ikona i enigma u isto vrijeme. Njezini romani prodaju se u milijunskim nakladama, no glad medija za pojedinostima iz njezina privatnog života autorica gasi tako da novinarima nudi desetke fantastičnih priča o sebi – od kojih nijedna, naravno, nije istinita. Suvremeno istraživačko novinarstvo pokleklo je pred izazovom – svi znaju da je Vida Winter izmišljeno ime, ali tko se krije iza njega, otkud dolazi ta tajanstvena žena nevjerojatne mašte, gdje su joj korijeni i odakle potječe – sve je to obavijeno maglom… Debitantski roman autorice Diane Setterfield, tragična i iznimno napeta priča o ukletoj obitelji Angelfield i mračnim obiteljskim tajnama, privukao je veliku medijsku pozornost i odličnu recepciju čitatelja diljem svijeta najviše zbog zapleta koji ne posustaje, vrlo dobre karakterizacije i njegovana stila kojim podsjeća na klasike.