Suvremena jugoslavenska novela

Autori: S. Asanović, M. Bulatović, Ž. Čingo, V. Čolanović, F. David, N. Disopra, M. Đonović, S. Fetahagić, A. Hieng, N. Ibrišimović, M. Jovanovski, I. Katušić, V. Kavčić, L. Kovačić, I. Kušan, Ž. Lazić, Z. Majdak, M. Milankov, M. Pavlović, B. Pendovski, D. Popović, B. Prnjat, N. Radanović, J. Raonić, I. Raos, M. Ražnatović, S. Rožman, I. Slamnig, D. Solev, B. Ščepanović, A. Šoljan, K. Špoljar, A. Tišma, R. Trifković, P. Ugrinov, V. Urošević, F. Vidas, P. Zidar.

Narodne basne

Skupio ih po Boki, Crnojgori, Dalmaciji a najviše po Hercegovini. Naknadni tvrdi povez presvučen tkaninom.

Pisma Ireni

Priredile Sandra Križić Roban i Nives Tomašević. Irenu Vrkljan poznajemo kao autoricu koja je inaugurirala autobiografsko pismo hrvatske književnosti kraja 20. stoljeća i početka 21. stoljeća, od Svila, škare preko Marine ili o biografiji do Pisma u pismu te Rastanka i potonuća, knjige koja se čita kao čudesna posveta starosti. Autorica izuzetno bogata opusa, aktivno je sudjelovala u kulturnom i društvenom životu, prijateljujući s brojnim umjetnicima, kazališnim djelatnicima, književnicima. U knjizi Pisma Ireni uz poveći pogovor Sandre Križić Roban bit će prikazani mnogobrojna pisma, crteži i razglednice koje su Ireni upućivali njezini prijatelji. Tako će se u knjizi naći pisma Bele i Miroslava Krleže, Marka Ristića, Vlade Kristla, Miljenka Stančića, Stanka Lasića, Gabrijela Stupice, Ljube Jovića, Tonka Šoljana, Ivana Picelja, Zlatka Boureka i mnogih drugih koji su ostavili velik trag u hrvatskoj književnosti i umjetnosti. U tim pismima saznat ćemo i neke druge osobine naše vrhunske književnice te upoznati godine kada je naša hrvatska kultura bila u najvećem zamahu. U svim tim dokumentarnim prilozima upoznat ćemo se s mnogim estetskim, umjetničkim, a ponekad i ideološkim odrednicama i kontroverzama dvadesetog stoljeća. Pisma Ireni svjedočanstvo su naše kulture i umjetnosti dvadesetog stoljeća i prvi će put biti predstavljena javnosti.

Suvremena Jugoslavenska novela

Veljko Petrović, Prepelica u ruci. Isak Samokovlija, Kako je Rafael postao čovjek. France Bevk, Krivi računi. Slavko Kolar, Veseljak. Ivo Andrić, Zmija. Prežihov Voranc, Stari grad. Dušan Đurović, U bolnici. Jovan Popović, B rile. Valadan Desnica, Posjeta. Vjekoslav Kaleb, Trideset konja. Novak Simić, Ptica. Mate Beretin, Propadanje. Miško Kranjec, Priča o tužnom poštaru. Petar Šegedin, Priča. Ivan Dončević, Sabirač kukaca. Ciril Kosmač, Smrt nedužnoga diva. Meša Selimović, Izlet u život. Mirjana Matić-Halle, Sreća. Jara Ribnikar, Zaseda Augustin Stipčević, Suhi plač. Ranko Marinković, Prah. Ivan Potrč, Ždrebe. Erich Koš, Gospodin Demajo. Ćamil Sijarić, Bunar. Mihailo Lalić, Kopni snijeg. Branko Ćopić, Učiteljica. Milan Šega, Priča. Josip Barković, Jabuka. Mirko Božić, Šetnja. Jovan Boškovski, Drugi čin. Slavko Janevski, Susret s djetinjstvom. Zaim Topčić, U susret danu. Vojin Jelić, Nebo nema oblaka. Antonije Isaković, Crveni šal. Slobodan Novak, Badessa madre Antonia. Beno Zupančić, Idila uz konje. Simon Drakul, Veliki Konj.

Posleratni makedonski prozaisti

Ostali autori: Stale Popov Gjorgji Abadžiev Ivan Točko Vlado Maleski Slavko Janevski Jovan Boškovski Jordan Leov Blaže Koneski Kole Čašule Branko Pendovski Srbo Ivanovski Meto Jovanovski Simon Drakul Dimitar Solev Cvetko Martinovski Taško Georgievski

Sladki naš kaj

Ogledi iz stare kajkavske književnosti Izabrao tekstove i pripomenke o piscima dodao Vladoje Dukat