Preterano je i u isti mah nedostatno reći da je ovo knjiga o nogometu, mada Koprivica u njoj ispisuje svoju intimnu historiju svjetskih nogometnih prvenstava. Koliko o nogometu i nogometašima, ovo je knjiga o gradovima i ulicama, o zemljama i njihovim razvalinama, pjesmama i filmovima, o Kišu i kišama, o životima i smrtima, o svemu što je dotaknuto magijom lopte i u čemu progovara sama igra… Koprivici se tu nogomet otkriva kao igra samoće s drugim samoćama, igra za druge i protiv drugih usamljenosti… Božo Koprivica se nikada neće pomiriti s tim da je Jugoslavija proigrana zemlja, prodana lopta. Predrag Lucić
Trotsky 1-3: Naoružani prorok, Prognani prorok, Razoružani prorok
Yusef Abdul Lateef (1920.-2013.) bio je glazbenik, skladatelj, književnik, slikar, filozof, učitelj i učenjak, užoj obitelji suprug i otac, ostalima – brat. Svirao je nebrojena, ponajprije puhaća glazbala, a pritom ih je i amaterski izrađivao, mada je zasigurno najpoznatiji kao jedan od divova tenor saksofona. Neizbježno je spomenuti da je 1950-ih stvarao među prvima ono što će se kasnije popularno nazivati world musicom. Iako je njegov utjecaj svakako izniman, moglo bi se tvrditi da kao glazbenik i skladatelj ipak jest nedostatno cijenjen, barem u usporedbi s nekim drugim velikanima jazz glazbe. Pritom valja istaknuti da nikada nije bio poznat po svome književnom radu, kao ni, vjerojatno, slikarskom, iako je obje umjetnosti istraživao na iznimno originalan, vlastiti način. Naposljetku, za života je objavio tek nekoliko knjiga beletristike, ostvario tek jednu slikarsku izložbu, a snimio više od sedamdeset glazbenih albuma. No ova knjiga sabire Lateefov književni rad, predstavljajući prvi prijevod njegova djela uopće. Preveo i priredio Karlo Ilić. Dizajn Lana Grahek. The Autophysiopsychic Writings of Brother Yusef.
Što spaja Johna Coltranea, Šabana Bajramovića i Minotaura? Ovaj književni debi, koji se ne čita koliko se sluša! Taksim bop Karla Ilića savršeno je štivo za ljubitelje lijepe književnosti – naročito magičnog realizma – i glazbe iz čitavog svijeta: od Osmanskog carstva do New Orleansa. Taksim bop zbirka je eseja o glazbi, dapače o muzici i iz muzike, jer muze su u pisanje ove knjige očigledno bile upletene, što se ogleda u virtuoznom stilu, u zaigranoj točnosti i nadahnutosti koja se prenosi na čitatelja od pjesme, pripovijesti, eseja o čarobnim moćima i povijesnom lutanju pralutnje, preko priče o liječenju glazbom u osamnaestostoljetnom Istanbulu i one o prvom glazbeniku te ogleda o tome što izvorno jest džumbus, pa sve do priče o jednom neokrunjenom kralju, o Coltraneovim ptičjim himnama i molitvama, o tome kako je Ornette Coleman svirao istinu i o Glazbi sviju stvari. U mjeri u kojoj to riječi u svojoj nemoći spram glazbe uopće mogu, ova knjiga Karla Ilića sa svih strana dotiče i zrcali Misterij te omogućuje da se glazba, makar načas, vidi. – Dinko Telećan,književnik i prevoditelj
Prva cjelina Zašto ne pišem i drugi eseji: Siva zona ljubičice bijele, Devet dionica protiv istraživačkog novinarstva, Izvještaj sretnog zamorca, Donator protiv seratora i Master flaster. Druga cjelina Što da se ne radi?: Prodor u deponij demona, Zub vremena u čeljusti zvijeri, Uvod u evergreen, Baršunasta retardacija, Povratak bez putovanja i Širenje prostora gulaga.
Borisa Dežulovića publika u našim krajevima skoro već četrdeset godina poznaje kao satiričara, humorista i pamfletista u nekom boljem smislu te riječi, kao anarhoidnog političkog analitičara i kao pjesnika mučilišta u splitskoj Lori 1991. Istovremeno, međutim, isti je Dežulović melankolični i mračni pisac srednjoeuropske provincije s kraja devetnaestog stoljeća, te vremena kada se u Njemačkoj rađao nacionalsocijalizam. Jedna opsesivna tema obilježava oba romana tog drugog Dežulovića, Christkind i Tko je taj čovjek: Što se trebalo dogoditi da se izbjegne nastanak demona? Smisao tog pitanja nije u ispisivanju bolje, makar i alternativne prošlosti, niti u eskapizmu alternativnih historija. Smisao je u moralnoj odgovornosti, u nastojanju da ostanemo odgovorni. Ono što će čitatelja zasigurno opčiniti u ovom romanu jest njegova gotovo zastrašujuća autentičnost i uvjerljivost. Doista, pisac je, ili taj famozni pripovjedni subjekt, prisutan na licu mjesta. On je u vremenu, pa čak i u jeziku događaja. Ovo je veliki njemački roman, koji je napisao jedan europski autsajder, hrvatski vinar-amater, kućedomaćin iz dalmatinskog seoca Piska. Roman bomba, koja nas budi iz dogmatskog drijemeža. – Miljenko Jergović
Ostali autori: Philip Hubbard Peter Prifti
From Wikipedia, the free encyclopedia First edition (publ. Random House) Here at The New Yorker is a 1975 best-selling book by American writer Brendan Gill, writer and drama critic for The New Yorker magazine. Published on the fiftieth anniversary of the founding of The New Yorker, Gill’s book is a semi-autobiographical memoir built around his time as an editor and writer at the magazine and written in the style of the Talk of the Town section to which Gill contributed for many years. Much of the book is devoted to anecdotes about his best-known colleagues, such as cartoonists Peter Arno, Charles Addams, and James Thurber; writers Truman Capote, John Updike, S.J. Perelman, and John O’Hara; critics Wolcott Gibbs and Robert Benchley; and editors Katharine White, Harold Ross, and William Shawn.
Codes and ciphers — The decipherment of Egyptian — Grotefend’s decipherment of Old Persian — Reclaiming the Sumero-Akkadian legacy — Cuneiform and hieroglyphic Hittite — Ugaritic : decipherment and impact — The Aegean syllabary — The Ebla archives — A sampling of unlocked treasures
Leiden : Published for the Sir Thomas Browne Institute at the University Press. Physical description: xi, 146 pages, 6 unnumbered leaves of plates : illustrations ; 22 cm. Subjects: Arts, Renaissance England. Great Britain Intellectual life 16th century. Great Britain History Elizabeth, 1558-1603. Genre: History. Language: English.
Fjalë të rralla të përdoruna në Veri të Shqipnis. Reprint izdanja 1941. Fjalori i Gazullit
Vështruar nga ana drejtshqiptimore, drejtshkrimore, morfologjike dhe sintaksore
Albanian epic verse in a bilingual English-Albanian edition. The Songs of the Frontier Warriors is the first English-language translation ever made of Albanian epic verse. As the product of a little-known culture and a difficult, rarely studied language, the Albanian epic has tended to remain in the shadow of the Serbo-Croatian, or more properly, Bosnian epic, with which it has undeniable affinities. This translation may thus be regarded as an initial attempt to rectify the imbalance and to give scholars and the reading public in general an opportunity to delve into the exotic world of the northern Albanian tribes. The present bilingual edition offers a broad selection of the best known songs. Also included are an introduction, a glossaries of terms and sources, and a selective bibliography.
