Katalog izložbe u Muzeju grada Zagreba.
Katalog izložbe u Muzeju grada Zagreba.
Život i rad arhitekta i graditelja Aleksandra Freudenreicha, ilustrirano.
Ostali autori: Harry R. Boyd Samuel H. Plotkin Opis: Hardcover, no dust sleeve.
Softcover. One of the first things to strike the reader of Wittgenstein’s writings is the unique power of his style. One immediately notices the intriguing and arrangement of the paragraphs in Philosophical Investi composition gations, or the stark assertiveness of the sentences in the Tractatus Logico Philosophicus. A sense of the singular style being employed is unavoidable, even before the reader understands anything of what is happening philos ophically. Perhaps precisely for this reason it is too often assumed that coming to understand either work has little or nothing to do with re sponding to its form. The unusual style is a mere curiousity decorating the vehicle of Wittgenstein’s ideas. Form is assigned a purely incidental import, there is a coincidence of this or that rhetorical flair with the yet to be determined content of the thoughts. The remarkableness of the style is perhaps registered in a tidy obiter dictum standing beside the more arduous task of discovering the substance of the ideas being presented. our interest, or at Wittgenstein’s peculiar way of writing ably captures least our attention, but it bears only minor philosophical import. Though not unprecedented as a form of philosophical composition, it does not conform to the currently acceptable conventions; hence Wittgenstein’s style is often thought to stand in the way of understanding his meaning. Such assumptions can be harmless for certain types of writing; however it does not appear as though Wittgenstein’s is one of these.
“Pamćenje tijela” intrigantna je knjiga njemačkog psihijatra koja je u Njemačkoj doživjela čak 15 izdanja. Dr. Joachim Bauer u njoj tvrdi da “geni nisu autisti, samotnjaci, koji ne komuniciraju s vanjskim svijetom“, nego da reagiraju na utjecaje iz okoline. Kao što oni upravljaju nama i mi možemo upravljati njima. Stil života, stres, traume, bolovi, lijekovi, droge – sve to upravlja genima i utječe na naše zdravlje. No, međuljudski su odnosi najvažniji faktor. Ako se oni pogoršaju, povećava se rizik od oboljenja. Polazeći od ove osnovne teze, autor odgovara na brojna zanimljiva pitanja: što je emocionalno pamćenje boli; jesu li neki ljudi skloniji obolijevanju od raka; je li većina bolesti nasljedna; što je uzrok “bolova bez nalaza“ kojima uobičajen medicinski pristup ne može doskočiti; koje su posljedice liječenja depresije psihofarmacima i trujemo li se uobičajenim dozama lijekova; kako geni reagiraju na stres te postoji li veza između (neliječene) depresije i obolijevanja od teških bolesti.
30 godina poslije. 4. dopunjeno i prošireno izdanje.
Sudbina grada Trsta i i Tršćanska kriza koja je trajala od svibnja 1945. do sklapanja Londonskog memoranduma u listopadu 1954. bila je najosjetljivija mirnodopska dionica u odnosima dviju država, Italije i Jugoslavije, i nekoliko nacija, prije svega talijanske, slovenske i hrvatske. Autor knjige Federico Tenca Montini u knjizi …Trst ne damo! Jugoslavija i Tršćansko pitanje 1945-1954. iznova interpretira, podsjeća i objašnjava što se u deset godina događalo između dvije države i dva bloka. Knjiga je to koja govori o sukobljavanju Zapada i Istoka, raspravama, raspravama o pravu naroda na samoopredjeljenje, ali i razmišljanjima o ratnom plijenu, kazni i nagradi, odnosu velikih i malih nacija, krivim odlukama u prošlosti, odgovornosti za ratne zločine, spremnosti za žestok otpor, karizmatičnim vođama. (Iz Predgovora knjige, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina) Federico Tenca Montini, talijanski povjesničar, istraživač-znanstvenik na Odsjeku političkih i društvenih znanosti Sveučilišta u Trstu te vanjski suradnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je upravnog odbora Instituta za povijest pokreta otpora i suvremeno doba u Trstu i redakcijskog odbora časopisa Qualestoria.
Ostali autori: Rastko Zakić Karikature Branka Conića i aforizmi Rastka Zakića.
Ženski rodoslov Lj. Habjanović – Đurović, autorice više besteselera, uzbudljiva je obiteljska saga, krvava antologija ženskih boli, rječnik vječite ženske sudbine. Od Ivane, koja je početkom 19. stoljeća, negdje u crnogorskim planinama, ubila Turčina, do Ive, koja krajem 20. stoljeća pokušava pobjeći od usuda svojih pretkinja i uzeti život u svoje ruke. Sočna i žestoka proza u kojoj će svaki muškarac pronaći ženu koju sanja i svaki žena barem dio sebe.
Labirint je bio samo početak. III. dio trilogije.
Ostali autori: Alfredo Višković Razlozi i kriteriji javne potrebe obnovljivim izvorima energije i Protokol iz Kyota.
Ostali autori: V. Valent S. Šerbanović
This book is full of the wonderful illustrations of Roger Tory Peterson. The book itself, authored by James Fisher, is laid out in four principle sections: First an out line of ornithology as a science, developing by pictures and words some of the facets that have inspired ornithologists through the years, second a discussion of the techniques, tools and tasks of international bird watching. Then follows a full classification and mapping of bird families with a census of acceptable genera and species – fossil, recently extinct, and living. The World of Birds is the only available book that provides a section of maps which show the geographical distribution of bird families. Finally, there is an essay which discusses the relation of birds to man and the problems of conservation. There is also a black list of the worlds extinct birds and a red list of the vanishing species.
Jane Austen je od rane mladosti bila sklona pričati svoje priče kroz izmišljena pisma. Mogućnost stvaranja zapleta pomoću različitih glasova te razvijanja komike kroz upravni govori likova bila joj je osobito mila u mladosti, o čemu svjedoči i «Zamak Lesley», nedovršeni roman, napisan kad joj je bilo šesnaest godina. «Lady Susan», međutim, djelo je odrasle osobe. Tu umjesto šašavog vrtuljka sitnih ludosti i komičnih prijetvornosti na scenu stupa lik koji je savršeno, ali i dovoljno konkretno utjelovljenje dvoličnosti i sposobnosti za manipulaciju.
Ne sjećam se da smo ikada razgovarali i o čemu drugome osim o jeguljama i o tome na koji ih je način najbolje loviti na rijeci. Zapravo, ne sjećam se da smo uopće razgovarali. Tako počinje Knjiga jegulja Patrika Svenssona, knjiga o lovu na jegulje, o odnosu s ocem, s fascinantnim prikazom kulturnog, mitološkog i znanstvenog života najtajanstvenijih riba na svijetu. Dijelom H is for Hawk, dijelom The Secret Life of Cows, Knjiga jegulja odraz je ljudskog stanja, razmišljanje o odnosima između oca i sina kroz njihovu zajedničku strast lovljenja jegulja, ali i o neuhvatljivoj ribi.
Roman Kafkin podrum inspiriran je pasusom iz jednog Kafkinog pisma. Riječ je o ideji bijega u samoću, kompletnu izolaciju, u kojoj bi se pisac mogao posvetiti svojoj jedinoj istinskoj preokupaciji – pisanju. Tako bi nastalo djelo koje bi bilo čista, nepatvorena književnost, potpuno neosjetljiva na kontekst u kojem se piše, autentični glas autora. Kafkina ideja o izolaciji u podrumu, kao uostalom i ostatak njegova opusa, ambivalentna je ironijska igra u kojoj je upravo takav poduhvat smišljen kako bi subvertirao samu ideju iz koje se rađa. Stoga ne treba čuditi što Perićev roman započinje scenom dijaloga između pisca i urednika, koja sama po sebi nosi kompleksnu konstrukciju nastanka književnog djela, što je možemo razumjeti kao temeljni konflikt dviju pozicija koje se nameću kao ključne za stvaranje književnog teksta – proizvodnja i potrošnja. S jedne strane urednik, koji je uvjeren da poznaje tržište i čitatelje te koje ih teme zanimaju, a s druge pisac, koji vjeruje u mističnu moć autora sposobnog da svojim tekstom zavede ili čak stvori publiku. Perić se ne samo bavio tumačenjem Kafke u svojoj zbirci eseja Važno je zvati se Gregor, već je i prevodio Kafkine pripovijetke i prozne fragmente, tako da je detaljno upoznat s Kafkinim stilom, što ga ovdje suvereno uvlači među retke vlastitog autorskog izričaja. Sve to daje naslutiti da će roman Kafkin podrum postati prava književna poslastica, ne samo za znalce upućene u Kafkino djelo već i za široku publiku koja, htjela to ili ne, upravo živi u kafkijanskom vremenu i osjeća senzibilitet koji će joj roman ponuditi.