Nessie, mokele-mbembe, hemosit, bunjip, alma, jeti, bigfoot… Imena što pobuđuju ushit i šire užas, kopkaju znatiželju i pokreću ekspedicije, pune novinske stupce. Životinje s ruba legende, stvorenja što desetljećima izmiču svakoj potrazi. Mitska, a opet sasvim stvarna. Na njihovom je tragu kriptozoologija, disciplina koja se bavi skrivenim i tajanstvenim životinjama. Aleksandar Žiljak je napiso ovu knjigu pod pseudonimom Karl S. McEwan i vlastoručno ju ilustrirao.
Ova knjiga kazuje kako se Bosna i Hercegovina, od početka 1991. do kraja 1996. godine, na međunarodnoj političkoj sceni borila za opstanak i preživljavanje i kako je u toj borbi izgubila i bila podijeljena.
Priredio Predrag Lucić. Pogovor Ivan Lovrenović.
Prvi dio knjige odnosi se na povijest športa i tjelovježbe u svijetu: od tjelovježbe u prvobitnoj zajednici tekst prati povijest tjelesne kulture kroz povijesna razdoblja sve do danas do modernog športa i modernog olimpijskog pokreta. Drugi dio knjige prikazuje razvoj športa i tjelesnog odgoja u Hrvatskoj.
English for Sports Coaches je udžbenik engleskog jezika. Koristi se na Odjelu za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta u Zagrebu i Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Umirovljenog njujorškog detektiva Davea Gurneya iznenada je posjetio stari znanac s koledža Mark Mellery. Mark prima uznemirujuća prijeteća pisam sa zagonetkama u stihovima i traži savjet od slavnoga istražitelja jer ne želi uključiti lokalnu policiju. Ubrzo nakon toga Mark je ubijen. Bivši inspektor uključuje se u istragu koja se pokazala složena, teška i osjetljiva, a ubojica perfekcionist, organiziran, opsjednut i osvetoljubiv. Usto, ubojica se igra s policijom i smatra ih glupim ‘drotovima’ koji nisu u stanju otkriti tko je on.
Fotoreporterka Jordan Glass na zasluženom odmoru luta honkonškim muzejem i otkriva izložbu pod nazivom Žene koje spavaju, seriju uznemirujućih slika koje su izazvale senzaciju u svijetu suvremene umjetnosti. Žene prikazane na platnima čine se više mrtve nego da spavaju, a na zadnjoj slici Jordan ugleda svoje lice ili možda ipak lice njezine sestre blizanke, nestale prije godinu dana, za koju se vjeruje da je žrtva serijskog ubojice. Uz pomoć FBI-ja, Jordan kreće u potragu za anonimnim umjetnikom – ubojicom i postaje istvoremeno lovac i lovina.
Knjiga Živuće fotografije i pokretne slike, razvoj kinematografske tehnike važna je karika u dugogodišnjemu istraživačkom projektu prof. Enesa Midžića. U sklopu tog projekta – paralelno i vezano za svoj stvaralačko-snimateljskii profesorsko-predavački rad – autor je usustavio postojeća suvremena i povijesna znanja o tehnološkomu i slikovno-stvaralačkom obliku filma, odnosno o pokretnim slikama (i onim vezanima za filmsku vrpcu, ali i za elektroničku tehnologiju). Knjiga je rezultat golemoga istraživačkog rada, ponajprije istraživanja primarne i sekundarne literature relevantne za rekonstrukciju tehnološke povijesti filma, a njezin je rezultat monumentalna sinteza postojećega svjetskog znanja o razvoju filmske tehnologije. Drugo, tome je pridružen i izvoran istraživački rad na ranoj povijesti hrvatskog snimateljstva u filmskim muzejima i arhivskim dokumentima, posljedica čega je i izvorno otkriće najranijih filmova snimljenih na tlu Hrvatske, te rekonstrukcija ranog uvođenja filmske tehnologije u Hrvatsku, povijesno točnija i potpunija nego do sada. Knjiga je jedinstvena i izvorna i po tome što nema prethodnika. Koliko mi je poznato, u svijetu, ne postoji knjiga koja donosi sustavan pregled ukupne tehnološke povijesti kinematografije i koja je toliko obuhvatna i iscrpna kao ova, a sigurno nijedna nema tako nacionalno nepredrasudan pristup. Knjiga je pisana vrlo ekonomičnim, preglednim stilom. Većina autorovih verbalnih opisa popraćena je izvrsno pronađenim ilustracijama,izvornih crteža, izvornih fotografija, ili izvornih dijagrama (pretežito fotokopije patenata). Valja napomenuti da je i ta ilustrativna komponenta rezultat autorova velikog istraživačkog truda i pronalazačke dosjetljivosti. Zbog te fine kombinacije preglednoga izlagačkog stila te umjesne i bogate ilustriranosti riječ je o radu visoke uporabne vrijednosti, i za stručnjake i za laike. Iz recenzije dr. Hrvoja Turkovića Zahvaljujući svojemu velikom znanju i poznavanju medija filma, Enes Midžić namuspijeva na jednostavan način otkriti do sada nepoznate metode te tehnička i tehnološka otkrića. Posebna vrijednost ove knjige jest njezina jednostavna struktura, preglednost i jasnoća stila. Lako se čita, jer je riječ o izuzetnom poznavatelju filmske tehnologije, s jasnom koncepcijom i željom da malo poznato područje kinematografske djelatnosti približi novim naraštajima. (Iz recenzije Mate Kukuljice)
Ilustracije Danica Rusjan. Drugo, prošireno izdanje.
Ilustrirao Josip Vaništa. Jedanaesto izdanje.
Dvije žene u bijegu. Dva leta. Jedna prilika za novi početak. New York, zračna luka JFK: Claire je na putu za Portoriko kako bi podržala svojega supruga, ambicioznog političara, u izbornoj kampanji. No sve što doista želi je pobjeći – od njegovih nasilnih ispada i potpune kontrole koju ima nad njom. U kafiću zračne luke započinje razgovor s Evom, koja putuje u Kaliforniju i strahuje da joj je policija za petama jer je pomogla teško bolesnom mužu umrijeti. Dvije žene odluče zamijeniti propusnice za ukrcaj i jedna drugoj pokloniti priliku za novi život. Nakon slijetanja u Kaliforniju, Claire dozna da se zrakoplov za Portoriko srušio. Osim toga, u Evinoj kući, gdje potraži sklonište, sve upućuje na to da joj je druga žena ispričala gomilu laži. Je li bijeg u tuđi život Claire samo namamio u zamku? Je li doista moguće jednostavno nestati bez ikakva traga? U vrsnom prijevodu Marina Popovića, ova napeta priča o dvjema usamljenim, očajnim ženama koje će učiniti sve kako bi pobjegle od svojih života i muškaraca koji ih kontroliraju, držat će vas prikovanima do posljednje stranice.
Dirljiva priča o pokušaju da se shvati, pokušaju da se prihvati i pokušaju da se nastavi sa životom. Autorica pokazuje kako se distanca među bliskim članovima obitelji može povećati zato što svatko žaluje na svoj način. Roman Knjiga tuge, nagrađen nagradom Oslo Prize (2018.) i nagradom EU za književnost (2020.), govori o samoubojstvu mladog čovjeka Nilsa i načinima na koje se s tragedijom nose njegovi najbliži. Kroz anegdote, naoko trivijalne događaje i sjećanja mladićeva sestra priča priču o obitelji prije i nakon Nilsa. Priča je to o mladiću koji je bio usamljen još u djetinjstvu i koji nikad nije pronašao svoje mjesto u društvu, školi, na poslu i nije uspio steći prijatelje. Njegova majka, brat i sestra pokušavaju pronaći vlastiti način za suočavanje sa životom nakon Nilsa. Roman u 240 proznih fragmenata prikazuje različite reakcije na samoubojstvo bliskog člana obitelji, dočaravajući kompleksnu sliku nepouzdanog pamćenja i nepreciznog sjećanja.
Odabrao i priredio Munib Maglajlić. Likovno obogaćenje Safet Zec.
U trećem dijelu kvadrilogije Enciklopedija godišnjih doba (Arstid encyklopedien) – Proljeće Knausgard izlazi iz zadane forme kratkih eseja – Jesen i Zima, i piše prozni dnevnički zapis u formi potresna i opširna pisma čas nerođenoj, čas već rođenoj kćeri. Priča počinje u kući, u obitelji gdje sve puca po šavovima, od neobavljenih kućanskih poslova do napetih emocionalnih odnosa među partnerima. Zaglavljen u složenoj obiteljskoj situaciji, s neprisutnom, bolesnom ženom, s troje male djece i jednim djetetom na putu, anksiozan promišlja kada i kako i gdje je sve pošlo po zlu u toj idealnoj norveško-švedskoj obitelji koja ima sve.
U Četvrtoj knjizi pratimo osamnaestogodišnjega Karla Ovea Knausgarda, koji napokon živi sam u malom i izoliranom ribarskom selu na sjeveru Norveške, gdje se zaposlio kao učitelj u osnovnoj školi. Zimsko vrijeme u okrutnoj studeni Karl Ove provodi u uskom društvu lokalaca iz Hafjorda, koji živote krate poslom, opijanjem, zezancijom i razgovorom o djevojkama. Stalno ga progone unutrašnji demoni i pritom osjeća strašno poniženje zbog nedostatka romantičnog iskustva, dok se ne ohrabri sasvim malim, gotovo beznačajnim pobjedama. Uronjeni smo u katkada klaustrofobičan ali smirujući i veličanstven svijet beskrajne arktičke zime, gdje izgaraju sjećanja i tjelesne opsesije mlađahnoga Knausgarda, koji mora donijeti tešku odluku: hoće li započeti novi život pisca ili će od takve budućnosti odustati.