Quaderni-guida di Pola. Con 2 illustrazioni e 1 pianta II. edizione TIP, Rocco, Pola, 1943.
Quaderni-guida di Pola. Con 2 illustrazioni e 1 pianta II. edizione TIP, Rocco, Pola, 1943.
Za pisanje ovakve knjige trebalo je mnogo znanstvene i vjerničke hrabrosti jer ovo pripada budućnosti, a na prvi pogled može izgledati kao prošlost. Naime, obično su vrhunski teolozi glede prirodnih znanosti na srednjoškolskoj razini, a vrhunski znanstvenici glede vjerskih pitanja na prvopričesničkoj razini. Da se ova dva područja ljudske misli ne moraju tako strogo odvajati kao da su uzajamno tabu teme, pokazuje ova sjajna knjiga u kojoj autor dr.sc. Valter Krajcar suvereno brodi neizvjesnim znanstvenim brzacima ukazujući na mnoštvo spona znanosti i vjere i usudi se naviještati budućnost novog prožimanja prirodnih znanosti i teologije.
Simpatični mališan Pino postat će omiljeno društvo vašeg djeteta u prvim godinama učenja govora. Treći svezak Pininih zgoda ide korak dalje u razvoju govora: vrijeme je za daljnje obogaćivanje rječnika, razvoj govora u rečenicama (rečenice postaju sve složenije) te učenje praktične primjene gramatike u govoru (npr. pravilna uporaba oblika imenica i glagola). Igra s trećom knjigom trebala bi razvijati upravo te jezične vještine.
Simpatični mališan Pino postat će omiljeno društvo vašeg djeteta u ranim godinama učenja govora. Četvrti dio njegovih zgoda namijenjen je djeci u dobi od 3 do 6 godina. Došlo je vrijeme da se u igri pozabavimo djetetovom artikulacijom, odnosno vještinom pravilnog izgovaranja glasova. Knjiga potiče razvoj izgovora i omogućava roditeljima provjeriti izgovara li dijete pravilno u odnosu na svoju dob ili mu je potrebna stručna podrška logopeda.
PINO UČI PRVE RIJEČI je knjiga koja djeci pomaže napraviti prve korake u govoru, najmlađima i onima sa zakašnjelim razvojem govora. Ovaj drugi dio Pinovih zgoda usmjeren je na prve riječi koje su tipične za razvoj govora svakoga mališana. Dijete uči razumjeti i upotrebljavati vokabular jednogodišnjaka i dvogodišnjaka. Dvogodišnjaci počinju spajati riječi, a potom se služe jednostavnim rečenicama. Igra s Pinom trebala bi u tome pomoći.
Pino uči govoriti je knjiga koja djeci pomaže napraviti prve korake u govoru, najmlađima (6+ mjeseci) i onima sa zakašnjelim razvojem govora. Prvi dio Pinovih zgoda usredotočuje se prvenstveno na oponašanje zvukova (onomatopeje) i samoglasnike koje bi trebali upotrebljavati već i jednogodišnjaci.
Pismo ćirilica.
Berlin, 1942. Lilly Wust ima dvadeset devet godina, udana je za nacista, ima četvero djece i vodi život milijuna njemačkih žena. Nositeljica je brončanog Majčinog ordena, politički konformistica, te održava povremene afere sa svojim ljubavnicima. A onda upoznaje dvadesetjednogodišnju Felice Schragenheim. Ljubav je to – gotovo – na prvi pogled. Aimée i Jaguar kuju planove o budućnosti, pišu jedna drugoj pjesme i ljubavna pisma, sklapaju svoj poseban bračni ugovor. Kada Jaguar-Felice svojoj ljubljenoj priznaje da je Židovka, ta opasna tajna obje žene povezuje još čvršće. No njihova je sreća trajala tek nakratko. Dana 21. kolovoza 1944. Felice je uhićena i deportirana u koncentracijski logor u Theresienstadtu, a poslije u Groß-Rosen, nakon čega joj se gubi svaki trag. Erici Fischer ovu je priču ispričala osamdesetogodišnja Lilly Wust, a ona je od nje ispisala snažno svjedočanstvo. Nakon objavljivanja knjige 1994. javilo se još svjedokinja toga vremena pa je tako u ovom izdanju bilo moguće ubaciti dodatne materijale koji su priču Aimée & Jaguar učinili još životnijom.
Malvina je jedno od najuzbudljivijih proznih djela o patnji žene, koja bi mogla biti naša majka, sestra, žena, ljubavnica. Premda u mnogim svojim prozama pripovijeda u prvome licu, u Malvini je pripovjedački diskurs Mirka Kovača blizak doktrini T. S. Eliota o impersonalnosti pjesnika. Kao i likovi iz njegove proze, tako i on sam kao pripovjedač bježi od sebe postajući nekom vrstom katalizatora ili medija u kojemu sjedinjuje različita životna iskustva svojih protagonista. U prvi mah Malvina nas podsjeća na srednjovjekovne kronike i njena dramatičnost gotovo da je zatvorena iza samostanskih zidova (kao u slučaju portugalske redovnice iz 17. stoljeća koja svoju tajnu ispisuje u čudesnim pismima). Impersonalnost je u značajnoj mjeri usmjerila piščevu naraciju. Poput stroga analitičara i hladna ali precizna forenzičara, on slaže mozaik o Malvini, nesretnoj ženi, žrtvi spleta čudesnih okolnosti. Kovač iz dokumenata stvara lik Malvine, koja je i svetica i grešnica, transcendentalni mistik i žena u kojoj je sjeme ludila: ona pohađa školu za pravoslavne djevojke, bježi iz samostana s prvim znacima ludila te se udaje za jednako tako nesređena i nesretna čovjeka katoličke vjere, pokazujući sada već javno svoju perverznu ljubav prema Katarini. Sadistički uživa u osveti podvođenjem šesnaestogodišnje pokćerke, u njoj sve više raste val mržnje prema ljudima i napokon bježi natrag u samostan. Dokumenti o Malvininoj storiji ne bi smjeli ovu kroniku svesti na puki izvještaj o ženi simbolu nesreće, već taj roman možemo i moramo čitati kao jedan model ljudske egzistencije, kao ontološki problem bića, koji se kreće u luku od svetice do drolje i zato Kovač, vještinom majstora kolaža, s Malvine skida auru svetice mučenice prikazujući sve njene opačine, pokoru i “pranje vlastite grešnosti” prije ponovna ulaska među zidine vječne transcendencije. Na koncu nam pisac sugerira da nesreća i bol nisu samo osobna, Malvinina kob, nego je to način života svih likova u romanu, koji na posebno sugestivan način stvara osjećaje koji traju. Zanimljivost Malvine izvire iz same konfliktnosti glavne junakinje i upravo taj element utječe na jednu vrlo sugestivnu projekciju “povijesti duše i tijela” ili jedne neobične filoteaje Malvine, mučenice, grešnice i pokajnice. Nije to bol dviju vjera nego sveopća bol – Weltschmerz. Tomislav Sabljak
Leone Ginzburg nikada nije uzeo oružje u ruke, pa ipak, teško je naći čovjeka koji se u Mussolinijevoj Italiji glasnije suprotstavio fašizmu. Od siječnja 1934. do veljače 1944. kad nakon mučenja umire u rimskom zatvoru ostavljajući za sobom jedno od najljepših ljubavnih pisama, ovaj blagi ali nepokolebljivi čovjek ponavljat će svoje “ne” ludilu i nečovječnosti, izabirući uvijek iznova onaj teži put – stazu koja će mu donijeti zatvor i progonstvo, ali i poštovanje i ljubav, pretvorivši ga u junaka talijanskog pokreta otpora. Jedno desetljeće hrabrosti i poštenja, desetljeće jednog života koje je napravilo razliku. U romanu koji prati život briljantnog mladog intelektualca Leonea i njegove supruge, slavne talijanske spisateljice Natalije Ginzburg, Antonio Scurati plastično ocrtava sliku jednog vremena, s njegovim najmarkantnijim protagonistima, njegovim konformizmima i junaštvima, dvojbama i izborima. Najbolje doba našeg života ono je u kojem se bori, pati, zaljubljuje i voli, a Scuratijev roman strastvena je i nadahnjujuća priča koja sudbinu Leonea i Natalije Ginzburg, Cesarea Pavesea i Giulija Einaudija veže uz one takozvanih običnih ljudi, autorovih djedova i baka, koji su živjeli pod istom diktaturom, istim bombama i istim iskušenjima Drugoga svjetskog rata – donoseći vlastite odluke i plaćajući cijenu za njih.
Indijana, Sjedinjene Američke Države, 1977. godina Blistavi crni automobil prošao je kroz žičanu kapiju laboratorije koja zlokobno proviruje iz šume u okolini Hokinsa, gradića u Indijani. Čovek koji njom upravlja je doktor Martin Brener, naučnik na čelu supertajnog vladinog istraživanja. Po njegovom mišljenju, od subjekata koje je odabralo medicinsko osoblje, nijedan ne pokazuje potencijal potreban za postizanje izvanrednih rezultata. A ako žele da ovaj eksperiment pomeri granice ljudskog uma, trebaju im posebni kandidati. Poput devojčice koju je poveo sa sobom: ima samo pet godina i toliko neobjašnjive moći da je neophodan strog bezbednosni protokol. Indijana, Sjedinjene Američke Države, 1969. godina Teri Ajvs je radoznala devojka nemirnog duha. Studira u Indijani i zavidi svojim vršnjacima koji u gradovima kao što su San Francisko ili Vašington protestima menjaju svet. Kada sazna da univerzitet traži dobrovoljce za psihijatrijski eksperiment, oseća da se iza toga krije nešto važno i odlučuje da se prijavi. Ne želeći da propusti priliku života, rešena je da najzad odigra svoju ulogu u istoriji. Ali ne zna da se iza ovog projekta krije opasna zavera, i neće joj biti dovoljna samo hrabrost da joj se suprotstavi. Biće joj potrebne natprirodne moći, kao one koje poseduje devojčica koja živi skrivena u laboratoriji i ima broj umesto imena: Osam. I tako, dok svet tinja, u malom američkom gradu dobro i zlo sukobljavaju se u tajnom ratu u kojem je ljudski um bojno polje.
Sin me je pitao: Da li bi me volela da nekog ubijem? I to je bilo pre nego što smo znali. Jer moj sin je bio samo dečak kad je pitao: Da li bi me volela da nekog ubijem? A ja sam odgovorila: Da. Ona živi usamljeničkim životom sa sinom jedincem. Sin odrasta i već je stasao momak. Jednoga dana policija se pojavljuje na vratima, kažu da je njen sin ubio šesnaestogodišnjeg dečaka. Život se okreće naglavačke. Majka i dalje voli svog sina, posećuje ga redovno u zatvoru. Uočava jednu ženu koja je tu jednako često kao i ona. Još jedna majka. Spontano započinju razgovor i nastavljaju ga na putu kući, potom u kafićima i restoranima. Ali onda iskrsava pitanje koje će uzdrmati novo prijateljstvo – i odjednom, ništa više neće moći da se uzme zdravo za gotovo, niti ono što se desilo niti ono što će se tek desiti.
U nastavku uspješnica New York Timesa, fantasy romana za mlade Žar u pepelu, autorica Sabaa Tahir prati svoje junake – Laiu, robinju Učenjačkog Carstva, i Eliasa, najboljeg vojnika Carstva. Kao i u prethodnom romanu, radnja je smještena u fantastični svijet nadahnut Rimskim Carstvom. Laia i Elias pokušavaju doći do zloglasnog zatvora Kauf kako bi oslobodili Laina brata u čijim bi rukama mogla biti sudbina Učenjaka. Kao da se sve udružilo protiv Laie i Eliasa – progone ih Bojovnici, zapovjednica i vlastita prošlost. Na svojem putu moraju nadmudriti neprijatelje, ali i suočiti se s prevrtljivošću vlastita srca. Moraju se suočiti i s Helenom Aquillom, Eliasovom prijateljicom iz djetinjstva koja postaje krvosljednica Carstva i želi ih ubiti. Ovaj je roman još mračniji i dojmljiviji od prethodnoga, a Sabaa Tahir ne preza ni od opisa umova zločinaca. Pričom prepunom akcije, obrata i snažnih emocija Baklja u noći jednostavno će vas opčiniti.