Sanjarije Nevjernik Mrtva noć Vilenjak Ivica Sliepčeva ljubav Braća Sirota Guslar
Sanjarije Nevjernik Mrtva noć Vilenjak Ivica Sliepčeva ljubav Braća Sirota Guslar
Ostali autori: Franjo Frntić
Ured za povijesnu jezgru ožujak 1997. godine Grada Splita Voditelj znanstvenog projekta prof. dr. Jerko Marasović
U prevrućem Tripoliju dječak Sulejman dane provodi u igrama i u razgovorima s majkom koja, iako predstavlja ljubav i zaštitu, dječaku izgleda kao da je odijeljena koprenom, nedostupna i tajnovita. Dio te nedostupnosti posljedica je njezine osamljenosti, a drugi dio nepoznatoga upućuje Sulejmana na svijet vanjskoga i svijet političkoga, koji u romanu predstavlja očinska figura. A baba je u njihovu životu prisutan čak i onda kad je fizički odsutan, možda i više upravo u razdobljima kada izbiva, i kada se majka i sin zatvaraju u jednu – Sulejmanu ne sasvim razumljivu – samoću. On je prihvaća, ali ne razumije, i iz te početne točke gradi se pripovijedanje ovoga, koliko strasno napisanog, toliko i lirskoga romana. U muškoj zemlji svjedočanstvo je i literatura istovremeno. Knjiga krajnje okrutna prema promašajima vlastitoga i tuđih života. Tužna i hrabra, očajna i nježna, muška i ženska. Knjiga o promašenom pokušaju izbjeglištva i započinjanja života iznova, knjiga o samoći i nemogućnosti života tamo gdje bi Čovjek trebao biti kod kuće, knjiga o besmislenoj okrutnosti revolucionarnih režima. Spajajući fikcionalno i faktualno, osobno i dokumentarno, pripovijedana je u prvome licu, s neskrivenim momentom biografske podudarnosti autorova života. Unutarnji monolozi devetogodišnjega dječaka, u koje su gotovo skriveno umiješane refleksije zreloga pisca, navele su kritiku da roman U muškoj zemlji usporedi s Camusovim djelom Prvi čovjek. Spoj lirizma i refleksije, koji pokazuju sukob unutarnjeg svijeta što pokušava utvrditi makar i minimalni vrijednosni sustav, s vanjskim svijetom politike koji, pak, urušava bilo koji vrijednosni sustav, točka su njihova dodira…
Historija velikih geografskih otkrića na našoj planeti
Zapetljani svijet potleušica kućica baraka tajnih prolaza i dvorišta zatrpanih bačvama sanducima s piljevinom i kutijama s alatima automobilskim gumama zahrđalim štednjacima i pokidanim stolicama. U srcu starog grada niknule su nove stambene zgrade u kojima žive vojna lica pravnici službenice i profesori: muškarci žene i djeca. Zagledan u prostore svojega djetinjstva Nenad Rizvanović istodobno goneta vremenske taloge što su se na povlaštenim mjestima naslojili. Osječka topografija, a posebno toponimija, nudi mu raznolike pobude za emotivna prisjećanja i lucidne evokacije, a on ih znalački koristi da uobliči primjerene minijature, lirske proze melankoličnog predznaka i elegičnog tona. Album nadahnutih fotografija pretežno gornjogradskog okružja i pridravskih obala, što ih je sačinio Željko Stojanović, ponudio mu je korelative i komplemente vlastitoga viđenja. Opustjele ulice i oljuštene fasade, s tek pokojim prolaznikom, najčešće samotnikom, uvode nas u grad zaustavljenog trajanja, gotovo metafizičkih svojstava. – Tonko Maroević
U seriji autentičnih i polemički intoniranih intervjua koje je dao crnogorskoj novinarki Tamari Nikčević, Jovo Kapičić priča o skrivenoj strani Drugog svjetskog rata, partizanskim jamama smrti, Golom otoku, uhićenju Draže Mihajlovića, pokušaju UDBE da napravi atomsku bombu… Kroz razgovor, koji počinje od njegovog rođenja u Gaeti u Italiji 1919. godine i završava se devedeset godina kasnije, zapravo je prikazana cijela jedna epoha – od prijeratnih napetosti sve do devedesetih i raspada Jugoslavije. Prvi dio knjige posvećen je predratnom i ratnom periodu, a drugi dio bavi se Kapičićevim boravkom u Parizu, gdje je s poznatim beogradskim nadrealistom Markom Ristićem bio primljen i kod De Gaullea. Impozantan je popis ljudi koje je Kapičić poznavao i s kojima je bio u kontaktu. Jedan od ključnih dijelova knjige je i golootočka priča, a Kapičić svjedoči da je na tom mjestu boravio samo tri puta, u ukupnom trajanju od pet dana, te da je neopravdano optužen za mnoge zločine. Knjiga je ilustrirana sa 80-tak arhivskih fotografija.
Radnja romana smještena je u kupe vlaka transsibirske željeznice na relaciji od Moskve do Ulan Batora. Taj kupe dijeli mlada Finkinja, studentica arheologije na moskovskom sveučilištu osamdesetih s Vadimom Nikolajevičem Ivanovim, vulgarnim i sirovim ruskim građevincem s lukom i votkom u torbi. Ona je ostavila svoj život u Moskvi u želji da vidi drevne crteže na stijenama Ulan Batora, a on je krenuo za poslom na novo gradilište u Mongoliji. Šutljiva djevojka postaje „zarobljenica“ Vadimovih beskrajnih, prostotama začinjenih tirada o vlastitom životu, ženama i Sovjetskom Savezu. Hoće li joj se toliko željeno putovanje kroz sibirska bespuća pretvoriti u najgoru noćnu moru? Rosa Liksom neobičan je glas suvremene finske književnosti čija su djela okrunjena brojnim vrijednim nagradama i nominacijama. I za Kupe br.6 može se reći da je neobičan roman: bizaran i mračan, ali s druge strane divno maštovit i nezaboravan. Priču nose dvoje naoko nespojivih likova, između kojih se ukotvio treći: nepregledni, snijegom i ledom okovani Sibir čije se vedute ritmično smjenjuju kroz prozor vlaka, a kojima je djevojka jednako zarobljena kao i Vadimovim monolozima. Pejzažne su dionice tako preuzele ulogu posrednika među suputnicima, a Kupe br. 6 pretvorile u dojmljivu posvetu izgubljenom svijetu bivšeg Sovjetskog Saveza kojeg je Rosa Liksom vješto otela zaboravu svojim začudnim umijećem pripovijedanja. U ovoj je iznimnoj prozi autorici uspjelo minimalističkim sredstvima postići maksimalan efekt.
Ovaj je roman ispovijest bezimenog junaka koji, ležeći u bolesničkoj postelji negdje u Brazilu, odlučuje liječniku ispripovjediti svoju priču. Čitav svoj život ispleo je oko figure doktora Nutelsa kojeg je upoznao dok su još bili djeca, na brodu Madeiri kojim su doplovili u Brazil bježeći iz Rusije, i na neki je način opsjednut njime. Na brodu se dvojica dječaka snažno povezuju, a protagonist će do kraja života nositi uspomenu na to prijateljstvo. Iako se više nikad nisu vidjeli, čuli ili si pisali, Noel ga je nepovratno obilježio i, premda neprisutan, vodio kroz život. Kroz protagonistova sjećanja i anegdote pred čitateljem se otvara kompleksna priča o prijateljstvu, ruskim Židovima koji su imigrirali u Brazil te odnosu brazilske politike i domorodačkog stanovništva. Njegovo Veličanstvo od Xingua roman je ispisan u formi frenetične struje svijesti, istovremeno natopljen i melankolijom i humorom. Moacyr Scliar otvara važne teme ljubavi, mržnje i opsjednutosti, politike i povijesti te nikad ispisanih pisama. Dajući glas vlasniku malene trgovine „Njegovo Veličanstvo“, ovaj veliki brazilski klasik posreduje u život malog čovjeka reflektirajući kroz njega svu složenost brazilskog društva u povijesnom trenutku brojnih previranja.
U ovom jedinstvenom spoju znanstvene fantastike i košarke, kroz dinamičnu radnju, podijeljenu na četvrtine po uzoru na košarkašku utakmicu, čitatelj upoznaje distopijski svijet kakav je autor zamislio u dalekoj 2999. godini. Mreža, tzv. UnderNet, upravlja društvom i pojedincem na potpuno osobnoj razini, kroz usatke koje posjeduje svaki pojedinac i koji mu omogućuju trenutno zadovoljenje potreba ali i otežavaju svaku mogućnost privatnosti i slobode. Glavni junak romana, Gasiando Barter sukobio se s Mrežom i sada živi pod stalnom pažnjom Agenta, operativaca zaduženih za izvršavanje kazni za suprotstavljanje Mreži. Klađenje na košarku i uživanje u igri koju matematički precizno igraju mehanički roboti i njihovi Operateri, glavna je razbibriga većine ljudi, a u Bostonu se na Staru godinu odvija finale svjetskog prvenstva, koje će sve promijeniti…
Draugi autor Milena Žic Fuchs
No. 1 NATIONAL BESTSELLER. Lisbeth Salander returns in the next installment of the Girl with the Dragon Tattoo series: Part blistering espionage thriller, part riveting police procedural, and part piercing exposé on social injustice, this is a “gripping, stay-up-all-night read” (Entertainment Weekly). • Also known as the Millennium series The next installment of the Millennium series: Mikael Blomkvist, crusading publisher of the magazine Millennium, has decided to run a story that will expose an extensive sex trafficking operation. On the eve of its publication, the two reporters responsible for the article are murdered, and the fingerprints found on the murder weapon belong to his friend, the troubled genius hacker Lisbeth Salander. Blomkvist, convinced of Salander’s innocence, …
Godina je 1347. Stogodišnji rat je obustavljen. Sada već iskusni veteran vojske engleskog kralja, strijelac Thomas od Hooktona, koristi primirje kako bi ušao u trag svojem zakletom neprijatelju, zastrašujućem i okrutnom rođaku, a usto i okončao potragu za najvrednijom relikvijom kršćanskog svijeta – Svetim Gralom. Krećući se put sjevera, Thomas zna kako su on i njegovi ratnici sve bliže neprijatelju. No, sudbina im je ponovo priredila pregršt iznenađenja. Nakon što od smrti spasi djevojku koja je proglašena heretikom i osuđena na lomaču, Thomas i sam biva izopćen iz Crkve, i oboje postaju bjegunci. I kao da to nije dovoljno, oko njih se nezaustavljivo šii epidemija kuge. Bajkoviti krajolici preko noći postaju kolijevke smrti iz kojih se šire vonj bolesti i krici umirućih. Potreba za Gralom veća je nego ikad i Thomas zna da ga čeka borba o kojoj moće ovisiti budućnost kršćanstva.
Nakon samoubojstva svojega muža, filmskoga redatelja osebujne poetike i zagonetnoga životopisa, glavna junakinja ovoga romana, umjetnica tijela Lauren Hartke, ostaje sama u kući pokraj mora u kojoj su ona i pokojni suprug zajedno živjeli. Međutim, ubrzo u potkrovlju otkriva čudnovatog neznanca, skoro dijete, bez vlastite osobnosti i jezika, koji na trenutke poprima identitet njezina pokojnog muža, a na trenutke njezin vlastiti. Tek rijetko ovaj svojevrsni izvanzemaljac izgovara vlastite riječi, koje se u prvi mah čine nesuvislima. Ali upravo tim svojim djetinje jednostavnim i originalnim jezikom, on izriče duboke istine, te Lauren s njim uspostavlja osebujnu komunikaciju – riječima, tjelesnim dodirom, gestama… Kroz te razgovore ona sve više razotkriva vlastitu nutrinu i ranjivost, okreće se unutrašnjosti ljudskoga bića, te razmišlja o onome što je uistinu znala o svome mužu, o korijenima identiteta, ljubavi, bliskosti, narušenom odnosu čovjeka sa svijetom koji ga okružuje, o prolaznosti, iskustvu vremena, o smislu…