Oznaka:

Nestašni dječaci

Pjesme za djecu. Naslovna strana Hamid Lukovac. Ilustracije Željko Marjanović.

Mali milijarder

Roman MALI MILIJARDER donosi još jednu urnebesno zabavnu i poučnu priču Davida Walliamsa, omiljenog dječjeg pisca. Upoznajte Joea Spuda, najbogatijeg dvanaestogodišnjaka na svijetu. Joe ima sve što poželi: vlastiti bolid Formule 1, tisuću pari tenisica, čak i batlera orangutana! Da, Joe ima sve što mu srce želi, no samo mu je jedno doista potrebno: prijatelj… “Mali milijarder treći je roman za djecu humorista Davida Walliamsa i navodno je najbolja knjiga koju je moj osmogodišnjak pročitao u životu. Bez konkurencije.” – Telegraph Magazine “Usto što je nevjerojatno zabavna, ova dojmljiva pripovijest istodobno potiče na razmišljanje… Treći dječji roman Davida Walliamsa sjajna je kombinacija humora i poučnosti u najboljem duhu vrhunskog pripovjedača ovog žanra, Roalda Dahla.” – Julia Eccleshare

Hiljadudevetstošezdesete. Fragmenti dnevnika

Krležine Hiljadudevetstošezdesete knjiga je priređena iz objavljenih fragmenata piščeva dnevnika, neobjavljene dnevničke građe iz rukopisne ostavštine te kontekstualnih predložaka, također većim dijelom preuzetih iz rukopisne ostavštine. Prvo poglavlje, Dnevnik, čini niz kronološki raspoređenih cjelina preuzetih iz pete knjige Dnevnika sarajevskog izdanja. U drugom poglavlju, Građa, uvrštena su tri segmenta iz ostavštine. Sva tri su dnevnička proza, prva dva se prvi put objavljuju, a treći je fragment iz Zapisa sa Tržiča. U trećemu poglavlju, Kontekst, uvršteni su Krležini tekstovi koji, osim u završnom segmentu preuzetom integralno iz dnevnika (1968.), nisu dnevnička proza po sebi, ali se, pa čak i po datacijskom alatu s njome prožimaju. Viktor Žmegač podcrtava da se kod Krleže očituje povijesna znatiželja piščeva, “osobito u marginalijama o svjetskim zbivanjima na temelju vijesti u novinama i radiju”. Taj “budni suvremenik” čiji je “pogled bez iluzija” kolažira moćnu fresku s kontrapunktiranim svijetom snova, signiranih proročkom predanošću. Krleža je, kaže mađarski tumač njegova autorskog mehanizma Spiró György, “romansijer koji razmišlja na dramski način”, eseji su mu poezija, a dnevnik, “Dnevnik je jedan od najboljih romana XX. stoljeća.” – Vlaho Bogišić

Zveri

Zveri je novela Joyce Carol Oates objavljena 2001. Smještena u naizgled idilični sveučilišni gradić u Novoj Engleskoj 1970-ih, Zvijeri je priča o Gillian Brauer, talentiranoj mladoj studentici opsjednutoj svojim karizmatičnim profesorom engleskog jezika Andreom Harrowa koji je protiv establišmenta.

Izdaja Rite Hejvort

Izdaja Rite Hejvort (1968), Puigov prvi roman, predstavlja svojevrstan autobiografski osvrt na njegovo detinjstvo. Glavni junak je petnaestogodišnji Toto iz provincijskog gradića gde se ne dešava baš mnogo toga zanimljivog. Dečak svoju dosadu prekraćuje maštajući o životima zvezda iz holivudskih filmova, koje pasionirano gleda sa svojom majkom u bioskopu, i njihove sudbine često prepliće sa sudbinom lokalaca čije tajne veoma dobro poznaje. Tako se pred čitaocem formira jedinstveni hibridni svet fikcionalnihIzdaja Rite Hejvort (1968), Puigov prvi roman, predstavlja svojevrstan autobiografski osvrt na njegovo detinjstvo. Glavni junak je petnaestogodišnji Toto iz provincijskog gradića gde se ne dešava baš mnogo toga zanimljivog. Dečak svoju dosadu prekraćuje maštajući o životima zvezda iz holivudskih filmova, koje pasionirano gleda sa svojom majkom u bioskopu, i njihove sudbine često prepliće sa sudbinom lokalaca čije tajne veoma dobro poznaje. Tako se pred čitaocem formira jedinstveni hibridni svet.

Blizanačka trilogija

Otprilike kao u vicu, najbolje određenje morala dolazi iz doslovnog shvatanja samog pojma. Moral je ono što se mora. Naravno, ovo je daleko od istine. Moral (ili moralis na latinskom) je pravilo, manir ili način ponašanja. Ono što, po mnogima, ljudsko biće čini ljudskim bićem i deli nas od ostalih životinja. Nauka nastanak morala smešta u prvobitne ljudske zajednice. Moral je bio taj koji je omogućio opstanak, tako što je pojedinačne ljudske želje i potrebe uskladio sa potrebama i željama drugih. Da bi to funkcionisalo, moral mora da bude obavezan. A mora i da ima svoje „čuvare“. Najveći je bog. Pored davanja višeg smisla našem postojanju, bog je u istoriji naše civilizacije odigrao i ulogu vrhovnog sudije i moralnog arbitra. Prekršaj određenih moralnih normi pored ovozemaljske pokore donosi i okajavanje učinjenih nepočinstva u idućem, večnom, životu. Tako se moral kroz gotovo celu istoriju naše civilizacije održava kroz strah. Prekretnicu predstavlja pojava Isusa. Starozavetni moral se ne ukida, ali biva dopunjen ljubavlju. Suština Isusovog moralnog učenja je samilost prema drugima, pogotovo prema slabijima. I, naravno, ono Isusovo, možda i najbolje ikada izrečeno, moralno pravilo: „Sve, dakle, što hoćete da čine vama ljudi, činite i vi njima.“ Jedini problem je u tome što ta Isusova moralna poduka nikada nije bila sprovedena u praksi, ponajviše od onih koji „baštine“ Isusovu misiju. Progoni neistomišljenika, inkvizicija, mržnja prema svemu što se ne uklapa u njihove svetonazore, bila je, a i ostala, odlika skoro svih crkva. Tako dolazi do još jednog redefinisanja morala. Njega označava prosvetiteljstvo, kao i kasniji filozofski pravci. Moral više ne predstavlja nešto što dobijamo od božanstva, on je u nama. Najbolje to izražava Kant u čuvenoj misli: „Zvezdano nebo iznad mene i moralni zakon u meni.“ Još dalje odlazi Niče koji posle „preocenjivanja svih vrednosti“ stvara novi moral. Hrišćansko licemerje, sentimentalizam i okovanost duše, po Ničeu, treba odbaciti i stvoriti novog čoveka, ibermenša. Zloupotrebljavajući ovu Ničeovu misao, nacisti još jednom redefinišu moral. Rezultat je holokaust i svet u kom danas živimo. Može li se posle Aušvica, da parafraziramo Adorna, uopšte pričati o bilo kakvom moralu i postojanosti moralnih kodeksa? Gotovo čitava posleratna literatura se bavi ovim pitanjem, možda je to najbolje izrazio Borislav Pekić: „Usudio bih se reći da, ako se o moralu ne bi moglo govoriti, ne vidim o čemu bi se uopšte govorilo“. Baš kao što to čini i čuvena Agota Krištof.

Što se to zbiva u Londonu?

Kada Olivia Bevelstoke čuje da je njezin novi susjed možda ubio vlastitu zaručnicu, ne vjeruje u to ni sekunde – ali kako da se suzdrži da ga ipak malčice ne špijunira, samo da se uvjeri? I zato spremno zauzima položaj uz prozor svoje spavaće sobe, strateški zaklonjena zastorima, i čeka… i promatra… i otkriva veoma intrigantnog muškarca koji, po svemu sudeći, nešto muti. Sir Harry Valentine radi za dosadan ogranak Ministarstva rata i prevodi dokumente važne za nacionalnu sigurnost. Nije špijun, ali prošao je svu potrebnu obuku, pa kada ga prekrasna plavuša odluči promatrati sa svog prozora, on postaje sumnjičav. Pošto otkrije da ona nije ništa drugo nego vrlo znatiželjna mlada dama, Harry saznaje i da bi se uskoro mogla zaručiti za ruskog princa, a ruski princ pak možda kuje zavjeru protiv Engleske. Nakon što ga zapadne zadatak da špijunira Oliviju shvaća da bi i sam mogao pasti na njezine čari…

Zvali su me Industrijska

Zvali su me Industrijska, biografski je hod riječkom Baračevom ulicom dug tri stoljeća. To je prva knjiga napisana o nekoj riječkoj ulici, a njene su stranice posvećene jednoj od najvažnijih prometnica u riječkoj povijesti. Njezina transformacija je fascinantna. Kreće od 17. stoljeća i tadašnjih vinograda, mlinova i maslinika, kojima su se pridružila ladanjska zdanja uz more bolje stojećih Riječana. Okidač za nešto drugo stigao je s prvim pogonom riječke Šećerane 1750. godine, a knjiga donosi njegovo otkriće na današnjem terenu Rafinerije nafte, uključujući sačuvanu prvu upravnu palaču Šećerane. Ulica je time postala kolijevka riječke industrije. Posljedično i zapadna industrijska zona, s brojnim tvorničkim pogonima koji su u 19. i 20. stoljeću obilježili njenu sudbinu i sudbinu grada. Nije sve ostalo u industriji. Ulica je rodno mjesto najvećega riječkog umjetnika 20. stoljeća, uz nju je poletio prvi riječki pilot, tu je odigrana prva nogometna utakmica na tlu Hrvatske. Njome je vozio prvi električni tramvaj u nas, a naftaški pogon ušetao je u priču o američkom strip-heroju Purple manu, s kojim je posla imao Dardevil.

Sušak-Rijeka 1948. / Borderline

Knjiga je posvećena ujedinjavanju Rijeke i Sušaka nakon Drugog svjetskog rata. Knjiga prati slijed događaja od vremena kada je Rijeka transformirana iz imperijalne austro-ugarske luke u provincijalni talijanski grad pa, simbolički, do poratnog osnivanja Gradskog fiskulturnog odbora Rijeke i Sušaka kao prve zajedničke ustanove dotadašnjih dvaju gradova. Knjiga je bogato opremljena dokumentarnom građom o brisanju državne granice između Italije i Jugoslavije koja je između dva rata bolno dijelila grad u dva dijela. Činila je to jednako onako kako je to nakon Drugog svjetskog rata činio zid podignut između dva dijela Berlina. Granica je nestala nakon teške bitke za Rijeku, kada je grad diplomatskim putem, Ugovorom o miru sklopljenim u Parizu 1947., dakle dvije godine po završetku rata, pripojen Jugoslaviji, što znači i Hrvatskoj. Time je međunarodnopravno omogućeno administrativno ujedinjenje Sušaka i Rijeke u jedan grad, što se dogodilo u veljači 1948. godine. Podnaslov knjige ne odnosi se simbolički samo na konkretnu granicu na Rječini, on u širem smislu upućuje slojevitost pratećih događaja iza kojih je stajao imperijalni interes posezanja za tuđim teritorijem.

Preluk : legenda koja živi

U knjizi su prikazane biografije svih svjetskih prvaka u brzinskom motociklizmu, sudionika utrka svjetskoga prvenstva u Preluku koje su održavane od 1969. do 1977. Ne radi se isključivo o suhoparnim podatcima, pukoj statistici, već se nastojalo prikazati pojedinosti iz njihovih života koje do sada možda i nisu bile toliko poznate, a sve da bi se tekst učinio što „pitkijim”, ne samo dobrim poznavateljima materije već i svakome onomu koji ovu knjigu uzme u ruke…

IQ pod znakom pitanja. Istina o inteligenciji

Još jedno istraživanje o inteligenciji i kvocijentu inteligencije i dalekosežnom utjecaju znanstvenih stavova o inteligenciji na socijalnu i obrazovnu politiku. Autor pobija neka loše utemeljena uvjerenja poput : testovi inteligencije mjerilo su urođenih mentalnih kapaciteta, inteligencija je povezana s rasom, inteligenciju je nemoguće promjeniti… i dr. Knjiga nudi jasnu i čvrstu podlogu za bolje razumijevanje ove problematike i koristit će svakome tko želi spoznati pravu prirodu ljudskih sposobnosti te razloge zbog kojih se ljudi međusobno razlikuju.