Nakon romana Kramer protiv Kramera, svjetske uspješnice i po njoj snimljenog istoimenog filma, Avery Corman vodi nas novim romanom kroz zamršen krajolik gradskog života, ljubavi i roditeljske pažnje nakon jednog neuspjelog braka.
Nakon romana Kramer protiv Kramera, svjetske uspješnice i po njoj snimljenog istoimenog filma, Avery Corman vodi nas novim romanom kroz zamršen krajolik gradskog života, ljubavi i roditeljske pažnje nakon jednog neuspjelog braka.
Skeptična žena miri se s brakom
Četiri likovnjaka ljeti obnavljaju ruinirani eksterijer češkog renesansnog dvorca, a preko zime (sanjajući o japanskim trešnjama u proljetnom cvatu) pustolovno kreću put sibirskih daljina. Persidlaže Libuše Monikove, parodirani dijalozi i teatralno – groteksna struktura u sklopu pikarske, putopisno – romaneskne naracije, prepoznatljivo alegoriziraju povijest što teče, kako se čini, jedino u veću slavu apsurda…
U našem životu postoje trenuci potpune ispunjenosti, u kojima iznenada sudjeluju mjeseci i godine plitke mirnoće. U tim rijetkim, nepredvidljivim trenucima nalet vjetra u nekoliko trenutaka rasprši maglu i otkrije tajnu našeg nutarnjeg krajolika. To se dogodilo jednog vjetrovitog ožujskog jutra Luki kad je pao sa konja i shvatio probadajućom jasnoćom da je savršeno nesretan. Rastvoreni pred navalom svijesti Lukin život i roman Andree De Carla propinju se gotovo kao konj koji u incipitu zabaci jahača. U samo nekoliko dana događa se sve: dva susreta koji obilježavaju sudbinu, jedan za drugim, slični a opet različiti, te jedna neporeciva odluka.
Ostali autori: Mason Hofferberg
VALLES, Jules, francuski književnik i novinar (Puy-en-Velay, 11. VI. 1832 – Pariz, 14. II. 1885). Bavio se političkim i književnim radom; 1867. osnovao tjednik La Rue, a potom list Le cri du peuple; prilazi Internacionali, djeluje kao komunar te ulazi u Centralni komitet Komune. Osuđen na smrt, bježi u London i vraća se tek 1883. te se do smrti bori za pravednije društveno uređenje. Glavno mu je djelo trilogija Jacques Vingtras (1879-86), u kojem slika djetinjstvo i mladost u Parizu za vrijeme revolucije. Krleža ga spominje kao odličnog pamfletista i dosljednog ljevičara, jednog od osnivača Internationale. Njegov pamflet u povodu smrti Ch. Baudelairea, kako primjećuje K., očituje »nepomirljivu netrpeljivost« i »političku beskompromisnu mržnju«. BIBL. M. K.: Predgovor »Podravskim motivima« Krste Hegedušića, Zagreb 1933; O stogodišnjici Baudelaireove smrti, Forum, 1967, 9-10. Lj. Do. članak preuzet iz tiskanog izdanja 1993 – 1999.