New York, Beograd

Priča o tri mlade devojke – Jeleni, Katarini i Mariji – događa se u Njujorku i Beogradu u dramatičnim godinama kada su mladi ljudi sa naših prostora nalazili utočište u svetu. Mada su sve tri devojke iz Beograda, iz istog kraja čak, prvi put se sreću u Njujorku, gde se bore za svoje mesto pod suncem i za malo sreće. Svaka od njih ima svoju priču, setnu i melanholičnu, ali povremeno i vedru i izuzetno duhovitu, i te priče se stiču u živopisan i uzbudljiv kolaž o starom i novom svetu i zamršenim i neočekivanim putevima na kojima se – kao lišće streseno vetrom – sučeljavaju pojedinačne sudbine. One su, više nego i u jednom drugom proznom delu iste tematike, verodostojni predstavnici i tumači nove srpske urbane generacije, koja ima dovoljno znanja, samopouzdanja i borbenosti da se – uprkos tmurnom vremenu i svakodnevnim neprilikama i ništa manje naglašenoj sopstvenoj osećajnosti – ne prepusti samo cmizdrenju i očajanju. U tom smislu se – kažemo to bez žaljenja i izvinjavanja – u velikoj meri razlikuje od stereotipnog i često nakaznog prikazivanja naših ljudi u svetu. Priče mladih devojaka se međusobno ukrštaju i prepliću kao i priče o gradovima: jednome u kome žive i drugom iz koga potiču. Veći deo romana je u formi dijaloga, koji najviše pristaje uzrastu devojaka, ali i scenariju po kome – poglavito u Njujorku i manjim delom u Beogradu – Nikita Milivojević snima svoj prvi igrani film.

Prohujalo s košavom

Magične priče od kojih ćete postati sasvim ludi od ljubavi. U zbirci priča Jelene Ranković košava zahvata slučajne susrete po kafićima, šetnju pored Dunava gde stanuju dobri duhovi prošlosti, i razvejava priče o ne tako davnim ali prohujalim vremenima poezije i mira, o pravim junacima, o dobu nežnosti, velikih ljubavi i malih radosti.

Takve sam sreće

Što ako dobitak podrazumijeva gubitak svega ostalog? Trebao je biti dobitak na lutriji o kojem su oduvijek sanjali… Punih petnaest godina, Lexi i Jake s prijateljima zaokružuju šest istih brojeva. Uz pića, večere i ljetne roštilje, tri su para godinama razgovarala o važnim stvarima – djeci, brakovima, karijeri – i smijali se kad nisu uspjeli ništa osvojiti. Ali jedne subotnje večeri dogodi se nezamislivo. Nastane razdor u grupi. Netko je uhvaćen u laži. A uskoro nakon toga izlazi šest brojeva koji zauvijek sve mijenjaju. Lexi i Jake imaju listić vrijedan 18 milijuna funti. Njihovi su prijatelji odlučni potražiti svoj dio.

Ne može da stane, neće da stane. Istorija Hip-hop generacije

Neke kulture imaju sreće da su ostavile uredan i logičan dokumentovan dokaz o svom postojanju i na istoričarima je samo da dostupne podatke rasporede najugodnijim redosledom. Neke druge prekrivene su velom misterije i kontradiktornih činjenica, i istoričari u vezi sa njima moraju da budu veoma kreativni. Hip-hop je, gle čuda, kombinacija i jednog i drugog. Kao ni jedna druga grana popularne kulture, on je opsednut svojom istorijom, do te mere da se često artefakti hip-hopa (pesme, plesovi, crteži…) u velikoj meri sastoje od pregleda, reciklaže, reinterpretacije i reaproprijacije komadića tradicije, istorije, mitologije. Sa druge strane, u hip-hopu ništa nije kako izgleda, a tamo gde nema dovoljno misterije, mistifikacija buja. Jezik hip-hopa je šifriran i uvek ima barem dva značenja, a ulazak u zajednicu bezpogovorno zahteva inicijaciju. Jeff Chang, master Azijsko-Američkih studija na univerzitetu UCLA i jedini novinar koji je ikada tokom izborne kampanje za predsednika SAD uspeo da od kandidata dobije intervju za hip-hop novinu, sa knjigom Ne može da stane neće da stane pokušava nemoguće. Ova istorija („jedna istorija hip-hop generacije“, kaže podnaslov) treba da neiniciranima objasni smisao, korene i ambicije hip-hopa, a onima koji već razumeju jezik i poseduju ezoterično znanje da se obrati na ravnoj nozi i pozove ih da nastave da grade istoriju, smisao, ali i korene i ambicije. U tom smislu, ovo je definitivna knjiga o hip-hopu i uspešno zauzima mesto koje je dve decenije držala knjiga Rap Attack! Davida Toopa, ali ovo je i knjiga koja, sa svojih petstotinak strana učenja, pravom čitaocu može samo da razgori glad za znanjem. Chang radi najteži od svih mogućih zadataka – piše istoriju kulture koja nije zamrznuti pokret u vremenu već svakodnevno mutirajuća živa materija, ali i vrednuje ideologiju koja nikada nije prihvatala jedinstven sistem vrednosti, ponajmanje otkada je postala tržišno konkurentna roba. No, Chang je zadatku više nego dorastao. Ovo je jedina knjiga na našem jeziku u kojoj ćete pronaći detaljne analize urbanističkih i populacionih trendova u Njujorku, Los Anđelesu i na Jamajci i njihovu vezu sa rođenjem hip-hopa. Ovo je jedina knjiga koja političku dimenziju Američke popularne kulture bez liberalnih iluzija povezuje sa hip-hopom. Ovo je jedina knjiga koja pažljivo i bez ideologije priča o rasizmu, kulturama bandi, diskotekama, plesnim stilovima, uzbudljivom i razornom susretu grafiti kulture i scene umetničkih galerija. Ovo je jedina knjiga koja razrađuje svaki bolni detalj brojnih uličnih protesta i rađanja i smrti stotina organizacija civilnog društva tokom decenija istorije hip-hopa. Je li ona i sveobuhvatna? Da li ćete iz nje saznati baš sve o četiri elementa hip-hopa, o tehnikama skrečovanja, brejkbitovima, brejkdensingu, podvrstama grafita, hijerarhiji u uličnim bandama i akademskoj karijeri Ice Cubea? I da i ne. Ne može da stane… je pre svega knjiga-zametak, informatička bomba koja će prećutati mnogo više nego što će reći, ostavljajući seme radoznalosti u (pod)svesti čitaoca, kontrakulturni virus koji tera na učenje i preispitivanje postojećeg znanja. Ali ona nije leksikon. Ona ne nabraja sve vaše omiljene repere (dok nabraja mnogo više grafiti crtača i brejkdensera nego što ste ikada mislili da postoji). Ona se bavi pre svega paradigmama. Kool Herc, Afrika Bambaataa, Chuck D i Ice Cube su praćeni kroz svoje evolucije i mutacije, Talib Kweli, 2Pac, pa čak i KRS-One dobijaju svega po neki redak, dok se, recimo, Jay-Z, Mos Def ili Kool Keith uopšte ne spominju. Što znači da ovo nije priručnik za blefiranje, već pre svega udžbenik za osnovne studije koji treba da podstakne brojna dalja istraživanja i diskusije. Kako se u Srbiji hip-hop još uvek doživljava ili kao površna ne-muzika koja samo priča o novcu i pičkama, ili kao pank za crnce, vrednost pojavljivanja ove knjige je nemerljiva.

Izabrane komedije

Sumnjivo lice Gospođa ministarka Ožalošćena porodica Pokojnik

Izbor iz djela

Lapadski soneti Geranium Ekvinocijo Dubrovačka trilogija Priredio Tihomil Maštrović.

Hotel Iris

U trošnom hotelu na obali mora, povučena sedamnaestogodišnja Mari radi na recepciji, dok njena majka (vlasnica hotela) nastoji da privuče goste i van sezone. Jedne noći, one su primorane da izbace sredovečnog muškarca i prostitutku iz hotelske sobe. Uprkos okruženju malog primorskog mesta, i hladnoj, uzdržanoj majci, ona je uvrnuti posmatrač ljudske požude, i u tom muškarcu (počev od njegovog glasa) prepoznaće nešto za čim je dugo čeznula. On je neuredan prevodilac koji živi na obližnjem ostrvu. Udovac je i prate ga glasine da je ubio svoju ženu. Mari počinje da ga posećuje i on je uvlači u svoje mračno carstvo bola i zadovoljstva, u kome ona uživa više nego on sam…