Snijeg je tuga anđela, a ona ne prestaje i sve je zavijeno u nju. Tri su tjedna prošla otkako je dečko došao u Mjesto, noseći knjigu poezije, knjigu zbog koje je umro njegov prijatelj Bar?ur. Tri tjedna, a on već osjeća da je našao dom. Geir?rú?ur i Helga, i Kolbeinn, mrzovoljni slijepi kapetan kojemu svakodnevno čita iz Shakespearea, oni su njegovi ljudi, njegov svijet u gostionici. Izvan gostionice, gola su ramena djevojke, i prvi poljubac, i snijeg. A onda, jednoga dana, na vrata će pokucati poštar Jens, tek pristigao iz ledene pustinje, napola mrtav, napola srastao za konja. Neustrašivi Jens koji se boji jedino mora i zato će uskoro, za putovanje prema fjordovima, trebati dečka. Jer valja žuriti, a poštu valja dostaviti makar pomrli, makar se smrznuli i potonuli u tuzi anđela. Drugi roman iz glasovite trilogije Jóna Kalmana Stefánssona pravo je slavlje za svakoga književnog sladokusca. Prateći dečka i poštara na njihovu epskom putovanju divljinom, ponajbolji islandski pripovjedač govori nam o zastrašujućoj ljepoti prirode i čovjeku koji u njoj pokušava preživjeti, služeći se svime što mu je na raspolaganju – snagom udova, volje, ljubavi – i čarolijom riječi.
Priča o ljubavi i tmini najpotresniji je i najljepši roman Amosa Oza, istinskog velikana svjetske književnosti. U ovome autobiografskom romanu Amos Oz opisuje odrastanje u Jeruzalemu obilježeno zbivanjima od Drugoga svjetskoga rata preko proglašenja države Izrael do prvih ratova između Palestinaca i Židova. U središtu je tragičan događaj, majčino samoubojstvo, koje će zauvijek obilježiti dječakovu sudbinu i odrediti njegov životni put. U potrazi za korijenima tragedije vlastite obitelji Amos Oz iz perspektive inteligentnog i pomalo razmaženog dječaka Amosa pripovijeda osobnu, ali istodobno i svjetsku te židovsku povijest. Obitelj, odrastanje i život u vremenima velikih političkih promjena te odnosi među prijateljima, susjedima i poznanicima, među kojima je mnoštvo stvarnih likova, velikana književnosti i politike, prepleću se u Priči o ljubavi i tmini čineći jedinstvenu i složenu fresku, a Amos Oz iznova se potvrđuje kao istinski čarobnjak jezika i pripovijedanja.
Aga Akbar, gluhonijemi vanbračni sin perzijskog plemića, putovao je kao dječak s dajdžom do pećine na Šafran-planini. Kad su stigli do pećine, na dajdžin nagovor trebalo je da prepiše tri hiljade godina star natpis na klinastom pismu – naredbu prvog cara Perzije – kako bi se oslobodio emotivne sputanosti. Do kraja života, Aga Akbar koristio je znakove klinastog pisma i ispunjavao bilježnicu napisima koje je samo on mogao razumjeti. Mnogo godina kasnije, njegov sin, Ismail – politički disident u izgnanstvu – pokušava prevesti očeve bilješke… Usput pripovijedajući očevu, sopstvenu i povijest Irana dvadesetog stoljeća. Klinasto pismo istovremeno je majstorski napisana hronika mučnog putovanja jedne kulture u savremenost i bezvremena priča o beskrajnoj ljubavi jednog sina.
Noć je i kiša pada u malom gradu u Iranu. Kolonel je zadubljen u misli. Sjećanja naviru. Na suprugu, na domoljube iz prošlosti, koji su ih poginuli ili pogubljeni, na njegovu djecu, koja su se pridružila različitim frakcijama tokom Iranske revolucije 1979. Čuje se kucanje na vratima. Dvojica mladih policajaca su došla po kolonela da preuzme izmučeno tijelo svoje najmlađe kćerke i pokopa je prije izlaska sunca. Dovlatabadijev Kolonel je književno remek-djelo. I koliko god da nas uranja u mrak u kojem se ne nazire ni tračak nade, Kolonel je izvaredna i važna knjiga. The Globe and Mail
Lisbeth Salander – posebna, drugačija, nezaustavljiva djevojka s tetovažom zmaja – nestala je. Prodala je svoj stan u Stockholmu, ne javlja se na mejlove. Nikome nije rekla gdje je i nitko ne zna da je napokon odlučila postati lovac, a ne biti više lovina. Nepoznati beskućnik koji je stalno spominjao švedskog ministra obrane i tajnu koju mora o njemu izreći pronađen je mrtav u parku u središtu Stockholma s telefonskim brojem Mikaela Blomkvista u džepu. Tko je taj čovjek o kojemu nema nikakvoga traga, koje tajne krije njegova smrt i hoće li se zbog nje zatresti vrh švedske vlade i industrije? Djevojka koja je morala umrijeti, veliko finale serijala Millennium, propituje političke skandale i međunarodne igre moći u koje su uključene ruske tvornice trolova, govor mržnje, lažne vijesti te jedna davna ekspedicija na Mount Everest. U posljednjem romanu iz serijala Millennium koji potpisuje David Lagercrantz najomiljeniji istraživački novinar Mihael Blomkvist žrtvovat će se, a Lisbeth Salander u nezaboravnom će se klimaksu suočiti s nemezom koja je prati cijeli život.
Evelyn Hugo, nekoć najsjajnija zvijezda Hollywooda, jedna od najljepših žena na svijetu, slavna kako zbog filmova, tako i zbog skandala i čak sedam brakova, objavila je da će dvanaest svojih jednako slavnih haljina dati na aukciju, a prikupljeni novac usmjeriti u istraživanje karcinoma dojke, bolesti koja je odnijela i život njezine kćeri. Monique Grant, mlada i relativno nepoznata novinarka u poznatom časopisu, iznenada će dospjeti u središte pozornosti kad slavna Evelyn Hugo izabere upravo nju kao novinarku koja će napisati članak o njoj i njezinim čuvenim haljinama. Monique će, naravno, pristati. Brak joj se upravo raspao te je karijera jedino što joj je preostalo. Trideset pet joj je godina, a već deset godina čeka na profesionalno ostvarenje. Možda je ovo njezina prilika života. Već pri prvom susretu slavna će joj glumica predstaviti svoje planove koji nemaju veze s poslom zbog kojeg je Monique došla k njoj. Evelyn Hugo ponudit će joj priliku o kakvoj Monique nije mogla ni sanjati – priču koja će mladu ženu učiniti zvijezdom. No ubrzo će shvatiti da je Evelyn Hugo svaki potez u svom životu povukla s dobrim razlogom te da ona nije slučajno ovdje… Žena poput Evelyn Hugo već dugo nije krasila stranice neke knjige. Žena je to oduvijek svjesna kako izgleda i što se time sve može postići. Nemilosrdna prema sebi i drugima, sposobna na sve, s obje noge na zemlji, ambiciozna, lijepa, hladna, fantastična… Potpuno drugačija. Svima nam treba Evelyn Hugo, da je otkrijemo u sebi i prigrlimo, trebaju nam uzori koji nalikuju toj ženi. Nominiran za najbolju knjigu u kategoriji povijesne fikcije u 2017. godini, Sedam muževa Evelyn Hugo, u prijevodu Selme Muftić Pustički, predstavlja vam heroinu o kojoj ćete još dugo razmišljati, voljeli je ili ne, očarat će vas što god mislili o njoj, a njezine će riječi još dugo ostati u vašim mislima.
Roman prepun emotivne snage i istorijskog naboja koji stoji rame uz rame sa Hoseinijevim Lovcem na zmajeve. Kada Orhanovog divnog i ekscentričnog dedu Kemala – čoveka koji je izgradio pravu dinastiju na tkanju ćilima – budu pronašli mrtvog, potopljenog u kaci s bojom, Orhan će naslediti taj decenijama razvijan posao. No Kemalov testament donosi više pitanja nego odgovora. Porodično imanje je zaveštano nepoznatoj osobi udaljenoj hiljadama kilometara, vremešnoj ženi koja živi u jermenskom domu za stare u Los Anđelesu. Njeno postojanje i tajnovitost njene prošlosti samo će produbiti misteriju i pitanje zbog čega je Orhanov deda svoj dom u Turskoj ostavio nepoznatoj ženi, a ne sinu ili unuku. Imajući u rukama samo prastari Kemalov skicenblok, rešen da ispravi nepravdu, Orhan odlazi u Los Anđeles. Tamo neće samo razotkriti priču koju osamdesetsedmogodišnja Seda pomno čuva, već će shvatiti da Sedina prošlost preti da rasturi njegovu budućnost. U svom izuzetnom romanu Alin Ohanesjan je stvorila dva izuzetno upečatljiva lika – mladića neupućenog u prošlost svoje porodice i svoje zemlje, i starice koju progoni danak istorije otet od njenog života. Krećući se kroz vreme, od poslednjih godina Otomanskog carstva pa sve do kraja dvadesetog veka, Orhanovo nasleđe tka pripovest o strasnoj ljubavi, neizrecivim strahotama, neverovatnoj istrajnosti i skrivanim pričama koje naraštajima mogu progoniti jednu porodicu.
Jedna od najintrigantnijih ličnosti 19. stoljeća, britanski pustolov, diplomat i špijun Sir Richard Francis Burton, čovjek koji je tijekom života savladao 25 stranih jezika, središnji je lik romana Sakupljač svjetova. Napisan u maniri orijentalnog pripovijedanja, roman obuhvaća niz priča i maštarija, prateći na putovanjima poznatog ekscentrika koji je odbacio tipičan život britanskog diplomata u Indiji i anonimno se povlačio egzotičnim krajobrazima u potrazi za esencijom strane kulture. Roman se ne ograničava na precizan prikaz Burtonova života, inače prvog Europljanina koji je posjetio Meku te preveo Kamasutru i Priče iz 1001 noći i doveo ih na Zapad, već njegova putovanja koristi kao polazište za ispitivanje ključnog pitanja današnjeg globalizacijskog doba: što u suštini znači biti stranac i kako se mogu prihvatiti strane kulture a da im se ne uništi jedinstvenost. Djelo se stoga opire jednostavnom svrstavanju u povijesni ili avanturistički žanr, nudeći višeslojnu naraciju suprotstavljenih perspektiva britanskog istraživača i sluga te slučajnih prolaznika kroz tri dijela romana: uz pogođenu atmosferu prenapučenih indijskih gradova, zatim orijentalne mistike Arabije te ekspedicije prema srcu Afrike u potrazi za izvorom Nila. Autor se za potrebe romana i sam zaputio na tromjesečno putovanje kroz Tanzaniju tragom samog Sir Burtona što priči daje dodatnu autentičnost. Roman je 2006. dobio glavnu nagradu Sajma knjiga u Leipzigu te nagradu Mainzer.
Ludi Adam završni je dio trilogije koju je Margaret Atwood, prva dama distopijske književnosti, počela romanom Gazela i Kosac te nastavila Godinom potopa. Kanadska autorica prikazuje ruševine svijeta koji je uništila namjerno oslobođena biotehnološki stvorena pošast, a u tim je ruševinama tek šačica preživjelih. Među njima je i Toby, nekoć pčelarica i članica miroljubiva zelenog pokreta otpora Božjih vrtlara. Toby se ponovno susreće sa svojom velikom neuzvraćenom ljubavlju Zebom, bivšim bioteroristom Ludih Adamita. Na zahtjev Koščića, dobroćudnih humanoida koji su stvoreni da zamijene ljudski rod, Toby pripovijeda priče o prošlosti ljudske vrste. Pametni mutanti, svinjoni, stalna su prijetnja Koščićima, a urotu kuju i bivši zatvorenici, nasilnici i silovatelji loptobolesnici. Roman osvaja jedinstvenim spojem akcije, humora i satire, romanse i mašte. Ali tjera i na razmišljanje. Vizija budućnosti Margaret Atwood istodobno ohrabruje jer velik je potencijal čovječanstva, ali i upozorava – svijet mutanata, proizvoda križanja gena i znanstvenih pokusa koji su izmaknuli kontroli vrlo nam je blizu, možda i bliže nego što mislimo. Ova dirljiva i dramatična završnica veličanstvenog djela spekulativne fikcije djelo je autorice velikog hita Sluškinjina priča.
Yarvi ima pola ruke, pola visine i niti malo želje da bude kralj. Sve što želi jest da se mirno pripremi za svećeničko zvanje i provede život učeći se mudrosti davnina. Njegov je stariji brat odgojen da vlada nakon oca, pa se Yarviju čini da će unatoč obogaljenoj ruci pronaći svoje mjesto u svijetu. No, nakon nepromišljenog napada na suparničko kraljevstvo, kralj i nasljednik vraćaju se mrtvi. A Yarvi odjednom mora preuzeti ulogu koju nikad nije želio. Prvi mu je zadatak da osveti oca i brata, i on hrabro kreće u pohod na kraju kojeg će ga dočekati nevjerojatna izdaja… Joe Abercrombie se nakon izuzetno uspješnog serijala fantastike za odrasle odvažio napisati roman za mlade, prvi u trilogiji Smrskano more. Neovisno o tome jeste li ga već čitali ili ne, te kojoj dobnoj skupini pripadate, Pola kralja je fantastičan primjer Abercrombiejeva talenta, osjećaja za karakterizaciju i priču i vrhunska knjiga za sve ljubitelje dobrog štiva. Prijevod je djelo Anje Majnarić, a naslovnu ilustraciju nacrtao je Milivoj Ćeran. Više u knjizi Pola kralja: trilogija Smrskano more – knjiga prva
Godina 799. Gospodina Našega Isusa Krista, utvrda Würzburg, Gornja Franačka Mlada Theresa, kći pisara Gorgiasa, nakon mukotrpnog se rada konačno uspijeva izboriti za ispit kako bi postala pergamenariusov kalfa. Međutim te ledene zore u studenom njezina sudbina krene potpuno drugim tijekom kad njezina oca napadne čovjek s tetoviranom zmijom na ruci, a požar koji slučajno bukne u radionici pergamenariusa Kornea proguta ljude i vrijedne kodekse. Usprkos njezinu hrabrom pokušaju da spasi djevojku zarobljenu u požaru, nesretne okolnosti Theresu natjeraju u bijeg preko snježnih planina u kojima ne vrebaju samo vukovi nego i nasilni Saksonci. Iako joj je prvotni plan domoći se prijestolnice Karla Velikog, Aquisgranuma, ili pak otići u svoj rodni Konstantinopol, Theresa se zatekne u Fuldi. Tu igrom slučaja nailazi na Alkuina od Yorka, vodećeg onodobnog dvorskog filozofa i učitelja, te oni postaju par koji razrješava misteriozne događaje i usto čak odlučuje o sudbini kršćanstva. Napeti i uzbudljivi roman Pisarica španjolskog pisca Antonija Garrida jedan je od onih povijesnih krimića koji vješto i snažno dočaravaju atmosferu prohujalog vremena.
Preveo Danko Angjelinović.
Neka su prekrasna, neka opasna ili pak samo nestašna bića, a uz pomoć tehnologije moći ćete se i vi pretvoriti u goblina, prevarit ćete diva, začarat će vas vila ili možete pomoći zmajiću da se izleže iz jaja. To sve moći će oni koji imaju računalo s web kamerom, jer uz knjigu se nalaze karte za 3D animaciju i upute za dodatno interaktivno uživanje. Na kraju knjige nalazi se i popis hrvatskih fantastičnih bića.
Astrobiolog Theo Byrne ima dvije velike ljubavi, i treću bez koje je ostao. Jedna je svemir, u kojem traga za životom na planetima udaljenim desetke svjetlosnih godina, a druga njegov sin Robin, sasvim poseban dječak kojeg Theo odgaja sam nakon smrti supruge, ljubavi koju je izgubio. Njih dvojica sjajan su tandem, Robin prati oca u njegovim simulacijama posjeta egzoplanetima i otkrivanju misterija nastanka života, a otac sina u otkrivanju zemaljskih ljepota i čudesa te u njegovim nastojanjima da spasi ovaj naš planet. No nije samo Zemlja ugrožena; devetogodišnji Robin, topao dječak neograničene mašte, ne da se uklopiti, čak mu ni dijagnozu nije lako postaviti, Aspergerov sindrom, ADHD ili nešto treće. Otac odbija da ga se liječi psihoaktivnim lijekovima, pa pronalazi eksperimentalnu emocionalnu terapiju. Rezultati su zapanjujući. Sve dok se država i politika financiranja znanstvenih projekata ne upletu… Odivljenje, novi roman Richarda Powersa, dobitnika Pulitzerove nagrade za veličanstveno djelo Iznad svega, priča je o neizmjernoj ljubavi oca i sina, o otkrivanju djetinjim očima začudnog života koji nas okružuje te bezgraničnim mogućnostima mašte i znanosti kada im se ne podrezuju krila. No krila se podrezuju, a otac sinu ne može objasniti svijet koji sam sebe želi uništiti.
Jedna od najuglednijih američkih psihologinja nadoknadit će veliki propust u kulturnoj povijesti: isključenje beba iz filozofske književnosti. Jer su bebe, kako tvrdi doktorica Alison Gopnik, svjesnije od odraslih. Dok potonji, naime, često funkcioniraju kao da su na autopilotu, provlačeći se kroz vlastiti užurbani dan i ostavljajući pritom dojam funkcionalnih zombija, bebe, s druge strane, sa svojim savitljivim, kompleksnim umovima i strašću za istraživanjem novog i nepoznatog pristupaju životu poput malenih (svjetskih) putnika…
Objedinjujući načelo utilitarizma, Kantov kategorički imperativ i Rawlsovu teoriju prava, vjerojatno najprominentniji američki profesor pokazuje nam neposredno i svima razumljivo kako se možemo nositi s gotovo svakom gorućom temom suvremenog života – nadomjesnim majčinstvom, istospolnim brakovima, kanibalizmom uz pristanak, eutanazijom, imigracijskim reformama, moralnim granicama na tržištu kapitala – primjerice pitanjem je li pogrešno to što se prodavatelji roba i usluga koriste prednošću uslijed prirodne katastrofe i naplaćuju bilo što što će tržište podnijeti? Dok antičke teorije pravednosti polaze od vrline a moderne od slobode pojedinčeva izbora, autor istražuje snage i slabosti obiju te njihovu međusobnu prožetost, jer je uvjerenje da pravednost uključuje kako vrlinu tako i slobodu duboko ukorijenjeno.
Vaša je povučenost zapravo vaša skrivena supermoć. Nekomu tko je tih i povučen potraga za vlastitim mjestom u svijetu često je zastrašujuće iskustvo, a glasno i jasno iznošenje vlastitoga stava gotovo nezamisliv pothvat. Međutim, introvertiranost zna biti i zapanjujuća pokretačka snaga – čak i temelj uistinu sjajnih postignuća poput, primjerice, izuma Appleova računala. I najtiše osobe mogu ostvariti najveća svjetska postignuća upravo zahvaljujući – a nikako unatoč – svojoj povučenoj naravi. Smatrate li se prirodno sklonima introspekciji i kreativnosti, prihvatite se i cijenite takvima kakvi jeste. Priručnik Moć tišine bavi se prednostima introvertiranog tipa osobnosti i poteškoćama s kojima se takve osobe susreću, nudeći mnoštvo primjera iz stvarnog života i dočaravajući iskustva koja su introvertirane mlade osobe poput vas stekle u obitelji, školi ili prijateljstvu.
Prvi naslov iz serijala Sestre Lyndon podsjeća nas zašto je Julia Quinn proglašena suvremenom Jane Austen. Prije sedam godina slomila mu je srce… Kada Robert Kemble po drugi put slučajno naiđe na Victoriju Lyndon ne može vjerovati svojim očima: Djevojka koja ga je razorila, koja ga je pustila da planira bijeg, a zatim ga ostavila da je čeka na cesti, odjednom se nalazi nadohvat ruke. Iako njegov bijes još nije poznavao granica, bilo joj je nemoguće odoljeti… Prije sedam godina ostavio ju je gotovo uništenu… Victoriji je otac lijepo rekao da se grof nikada neće oženiti župnikovom kćeri i bio je u pravu. Robert joj je obećao brak, a zatim je otplesao u London dok je ona trpjela sramotu spriječenog bijega. Iako ne uživa osobito u novom životu guvernante, kad joj Robert ponudi posao drugačije vrste – posao ljubavnice – ona ga odbija, nespremna žrtvovati svoju čast, čak ni za njega. Poznat po tome što ne prihvaća ne kao odgovor, Robert obećava da će je učiniti svojom, na svaki mogući način. Mogu li ovi ljubavnici ponovno naučiti vjerovati jedno drugome? I je li ljubav doista slađa drugi put?
Prije šest godina skupina je putnika krenula na afrički safari. Vratila se samo jedna žena. I samo je ona mogla prepoznati ubojicu. Detektivka Jane Rizzoli i forenzička patologinja Maura Isles istražuju bizarno ubojstvo u Bostonu. Nakon što pronađu ostatke i druge žrtve, postane im jasno da ubojica operira već godinama, ne samo u Bostonu. Je li se zapravo u Bostonu pojavio onaj isti „safari-ubojica“? Jane može pomoći samo jedna žena – jedina koja je preživjela. Ali samo ako je detektivka Rizzoli uvjeri da se ponovo suoči sa smrću… O autoricu romana Umri dvaput: Tess Gerritsen jedna je od najčitanijih suvremenih autorica forenzičarskih trilera. Hrvatski čitatelji upoznali su je čitajući romane: Harem mrtvih duša, Vrt kostiju, Klub Mefisto, Samo prividna smrt, Dvojnica, Grijesi, Šegrt, Kirurg, Mjesto za ubijanje i Nijema djevojka. Prema njezinim romanima snimljena je i uspješna televizijska serija Cure na zadatku.
Prva od šest autobiografskih knjiga kultnog statusa, Znam zašto ptica u kavezu pjeva, najupečatljivija je knjiga memoara autorice Maye Angelou i prvi je put prevedena na hrvatski jezik. Briljantno napisano štivo i dokument vremena, u jednakoj mjeri dirljivo i nadahnjujuće. Poetična i snažna, istodobno puna radosti i boli, puna tajni i uspomena, knjiga koja će vas i nasmijati i naježiti i rasplakati. Jednako inspirativna za mlade kao i za odrasle čitatelje, ovo je knjiga o odrastanju, u svakom smislu te riječi. Jedan od vrhunaca svjetske literature, i nezaobilazna nositeljica ženskog, ali i ljudskog glasa, u izvrsnom prijevodu Željke Gorički.
Imati ili nemati djecu? Jednostavno je pitanje na koje ipak nema jednostavna odgovora, kako nam to Sheila Heti maestralno pokazuje u svome hvaljenom romanu. Na pragu četrdesetih, protagonistica je suočena s dvojbom koja će postati i temom njezina novog romana: želi li ona zaista dijete ili je rađanje ženama društveno i kulturalno nametnuto? Hoće li rođenje djeteta naštetiti njezinoj umjetničkoj kreativnosti? Može li ona biti dobra majka? Zašto su njezine prijateljice bez mnogo pitanja prihvatile tu ulogu? Hoće li biti prokleta ako ne donese na svijet novo biće? Tisuću pitanja što se gomilaju i tisuću odgovora što se smjenjuju ovisno o okolnostima, raspoloženju, uvidima u vlastitu psihu ili obiteljsku povijest. Knjiga Sheile Heti, filozofski roman koji nadilazi samu temu majčinstva, iscrpna je studija o suvremenom životu, o bivanju ženom i o društveno nametnutim obrascima i očekivanjima. Radar njezina pronicljivog i zaigranog uma uhvatit će svaki detalj i razobličiti svako uvriježeno mnijenje: izbore koji su naizgled naši, život u paru, odnos muškaraca i žena, ljubav, transgeneracijske traume. Ovaj provokativni roman pun humora s jednakim užitkom čitat će oni koji nisu nikada razmišljali o djeci, oni koji tek razmišljaju i oni koji su roditeljske vode već iskusili.
