Oznaka:

Smrt i Eumenide

1795. Poput progonjene zvijeri, Tycho Ceton skriva se u najdubljim sjenama Stockholma. Nakon udarca koji su mu zadali Emil Winge i Mickel Cardell nekadašnji trgovac robljem više nije u milosti svojih dojučerašnjih zaštitnika, zastrašujućeg bratstva Eumenida, koje je uveseljavao jezivim zločinima. Sada je sam, a samome mu ovdje, u Gradu među mostovima, život više ne vrijedi ni prebijena novčića. Dok se politička situacija u kraljevstvu usijava, a paranoja vladajućih doseže vrhunac, Smrt i Eumenide, posljednji dio monumentalne povijesne noir-trilogije Niklasa Natt och Daga, podiže uloge do neslućenih visina i donosi konačno krvavo dijeljenje karata. U završnici dostojnoj najvećih majstora trilera svaki od Natt och Dagovih junaka morat će stupiti u plamen i prekoračiti vlastite granice: Winge u borbi protiv demona ovisnosti i ludila; Cardell u želji da zaštiti Annu Stinu Knapp i iskupi se za smrt njezine djece koju je nehotice skrivio; Anna Stina u pokušaju da nakon gubitka poželi živjeti. A spreman je i Tycho Ceton. Za povratak u okrilje Eumenida mora im ponuditi nešto dosad neviđeno: zločin okrutniji, maštovitiji i otrovniji od svega što smo dosada vidjeli u ovom divnom i mračnom, groznom i veličanstvenom Stockholmu. “Veliki povijesni triler.” – The Irish Times

Rijeka svjetla i tame

Iako međusobno potpuno različiti, životni putevi dviju sestara kreću se istim ulicama. A onda jedna od njih nestane… U Kensingtonu, filadelfijskoj četvrti koju razara pošast narkotika, dvije nekoć nerazdvojne sestre žive posve različitim životima. Jedna od njih, Kacey, na ulicama te četvrti živi kao ovisnica, dok druga, Mickey, tim istim ulicama patrolira kao policajka. Premda više ne razgovaraju, Mickey se neprekidno brine za sestru. No onda Kacey odjednom nestane, otprilike u isto vrijeme kada u kensingtonskoj policijskoj oblasti započne niz neobjašnjivih ubojstava, a Mickey postane opasno opsjednuta pronalaženjem krivca i sestre prije nego što bude prekasno. Ispričan iz dvije vremenske perspektive, roman Rijeka svjetla i tame naizmjenično prati policijski slučaj i djetinjstvo sestara, dok čitatelju jednako tako naizmjenično ubrzava puls i slama srce. No to je ujedno i portret jednoga grada i društva u krizi oslikan kroz priču o sestrinstvu, ovisnosti i neraskidivim vezama koje postoje između mjesta, obitelji i sudbine. »Ravnoteža koju [Liz Moore] postiže između detektivske okorjelosti i ljudske nježnosti uzdiže Rijeku svjetla i tame s razine pitke i čitke literature na razinu knjige zbog koje ćete poželjeti nazvati nekoga koga volite.« – The New York Times Book Review »Ovdje je riječ o policijskom trileru par excellence, u kojem je grad Philadelphia jedan od likova (kao što je to Boston u romanu Mistična rijeka). No riječ je i o književnom djelu u kojem je pripovjedačica jaka žena s bogato opisanim osobnim životom. Riječ je o snažnoj knjizi koja se opire rodnim stereotipima.« – People Liz Moore, američka spisateljica, karijeru je započela kao glazbenica nakon čega se posvetila pisanju knjiga. Nakon u nas još neprevedenih romana The Words of Every Song, Heft i The Unseen World, Moore je objavila svoj četvrti roman, Rijeka svjetla i tame, i njime postigla međunarodni uspjeh. Za svoje romane Liz Moore primila je više književnih nagrada, a između ostalog i Nagradu Rome. Sa svojom obitelji živi u Philadelphiji.

Mamac

David Albahari svakako je najveći židovski pisac poslije Danila Kiša na ovim ex-jugoslavenskim prostorima. Vrhunski artist, poznavatelj mnogih kultura, Albahari točno zna odmjeriti trenutak kad riječi mogu biti nositeljice živoga, a kada su samo puko iskeženo postmodernističko prenemaganje. Kao što u romanu Cink pisac proživljava očevu smrt, u ovome romanu govori o majci, preslušavajući njezin glas s magnetofonske vrpce. Kao i uvijek, Albahari govori najviše o sebi, pa tek onda i o drugima.

Radnik : vladavina i mit

Upravo na tragu Jüngerovih razmišljanja možemo postaviti možda i najvažnija pitanja našega doba. Što je uopće ostalo od „vrijednosti“, tj. društvene i metafizičke kategorije rada? Kamo je nestala „egzistencijalna veličina“ radnika i kako je moguće da rad kao način života više nema istinskoga reprezentanta u suvremenoj povijesti? Kako je moguće da, svim poniženjima usprkos, radnik danas više nije sposoban ni za radikalnu pobunu ni za preinaku svijeta? (Goran Starčević, VIJENAC) *** Kada se u jesen 1932. pred čitateljima pojavila knjiga Radnik njemačkog esejista i pripovjedača Ernsta Jüngera, započela je među njemačkim i europskim intlektualcima burna rasprava o Jüngerovu djelu, usporediva jedino s onom koja se desetak godina ranije odvijala u povodu objavljivanja Spenglerove Propasti Zapada. Misaono slojevita i potentna, napisana pod snažnim utjecajem Nitzscheove metafizike volje za moći, Jüngerova knjiga izraze rad i radnik problematizira onkraj ekonomskih, političko-ideoloških, socioloških i psiholoških kategorija i »svih ‘građanskih’ predodžbi očišćenog imperijalnog ‘komunizma’« (M. Heidegger). Pojam rada Jünger razotkriva u perspektivi prevladavanja nihilizma, kao način bitka čovjeka u epohi vladavine tehnike kada radnik na temelju svoje tehničke nadmoći i poriva za opasnim življenjem postaje gospodarom i vladarom nove svjetske povijesti. Osim te temeljne filozofske intencije Jüngerova djela, čitatelju se u Radniku pruža i briljantna analiza modernih civilizacijskih i tehničkih fenomena te gotovo proročko promišljanje i danas aktualnih svjetskih problema političke, ekonomske i geografske naravi.

Tiket za revoluciju

Trudnoća i dijete u dolasku su skupe stvari pa naš pripovjedač, do tada poluzainteresiran za materijalno, a nimalo za rad, mora iz korijena promijeniti svoj život, sjedenje u birtiji više nije dovoljno, treba se nabaviti novac, treba krenuti u akciju koja se do sada uglavnom svodila na narudžbu još jedne runde i odlazak u kladionicu. No, prije treba sve promisliti, a to se, opet, radi u birtiji, za stolom, s prijateljima… I tako se velika većina romana Tiket za revoluciju Damira Avdića odvija u birtiji gdje se, naravno, priča i pijucka. A priča se o svemu: kapitalizmu, aktivizmu, Slavoju Žižeku, Nicku Caveu, Buci i Srđanu, internetu, Francuskoj revoluciji, Ligi prvaka, ljubavi… Nadmudrivanje je stalno, kao u nekakvom kavanskom sokratovskom polilogu, i brutalno.

Romeo na kraju povijesti

Godina je 2035. Nebom iznad Hrvatske patroliraju američki dronovi-ubojice. Društvenim i ekonomskim životom upravlja svemoćna korporacija čiji vlasnik je i predsjednik države. Veliki broj građana sudjeluje u novoj društvenoj zabavi koja je promijenila seksualni život u zemlji. Država funkcionira – roboti dostavljaju sudske pozive, prostitucija postaje najvažnija izvozna grana. Hrvatski i srpski veterani Domovinskog rata, nekadašnji neprijatelji, planiraju zajedničke akcije. Ujedinjuju se religije, radikalna ljevica i desnica nadilaze povijesne nesporazume i marširaju zajedno.

Žena iz prodavaonice mješovite robe

Remek-djelo jedne od najtalentiranijih suvremenih japanskih spisateljica i dobitnice najprestižnije japanske književne nagrade Akutagawa. Keiko Furukura neobična je tridesetšestogodišnja tokijska prodavačica koja živi sama. Nikada nije bila u romantičnoj vezi. I sasvim je zadovoljna. Nikada se nije uklopila ni u svoju obitelj, ni u školu. U osamnaestoj godini počinje raditi u lokalnoj prodavaonici. Pronalazi mir i svrhu svom životu jer tamo, kao nigdje drugdje razumije pravila socijalne interakcije i manje – više uspješno igra ulogu „normalne osobe“. Poslovođe dolaze i odlaze, ali Keiko ostaje u trgovini osamnaest godina i vrlo je sretna. Međutim, ljudi koji su joj bliski, od obitelji do suradnika, sve više je pritišću – jer koliko u suvremenom društvu vrijedi mlada žena koja nema ni profesionalne ambicije ni želju za udajom? Žena iz prodavaonice mješovite robe sjajan je prikaz jedne neobične psihe i svijeta skrivenog od pogleda. Iako urnebesno duhovit, čudnovat i pitko napisan, roman daje ironičan i oštar pogled na suvremenu radnu kulturu, konzervativno razmišljanje i rodne uloge te slavi tiho junaštvo žena koje prihvaćaju cijenu da budu svoje.

Smjerokazi

Prva cjelina knjige posvećena je problemu teorije povijesti književnosti. Druga cjelina se sastoji od studija u kojima se propituju mogućnosti istraživanja povijesti književnosti u teoriji i praksi. Treća cjelina posvećena je pojedinim pitanjima novije hrvatske književnosti i nekim njezinim autorima.

Mandrač

Još jedan autor romana za djecu i mladež nedavno se upustio u, u ovome slučaju vrlo ozbiljnu, avanturu pisanja za odrasle. Riječ je o Zvonku Todorovskom (1960), piscu više nego zanimljive biografije – djelovao je kao crtač stripova i ilustrator, izrađivao grafike, izlagao na desetak samostalnih izložbi, vodio galeriju Forum mladih u Varaždinu, pisao scenarije za animirane filmove i stripove, dječje radio igre itd. Za svoj spisateljski rad za djecu (romani «Mirakul od mora», «Prozor zelenog bljeska», «Mrlja») dobio je nagrade «Grigor Vitez», «Sfera», «Mato Lovrak», a bio je nominiran i za međunarodnu nagradu «Mali princ». Sve te nije nadmet spomenuti jer je, možda, njegovo ime onima koji ne prate književnost za mlade bilo nešto nepoznatije među onima koji su na prvome natječaju Ministarstva kulture prošle godine dobili jednu od tromjesečnih stipendija za pisce. I dok Todorovski piše svoj novi pustolovno-povijesni roman za djecu, zanimljivo je vidjeti kako se snašao s novom čitateljskom publikom.

Udovica trgovca draguljima

Udovica trgovca draguljima novi je hit i u nas sve omiljenije autorice Dinah Jefferies koja je brojne sljedbenike začarala svojim naslovima Supruga vlasnika plantaže čaja i Kći trgovca svilom. Cejlon, 1935. Louisa Reeve, kći uspješnog trgovca draguljima i njezin suprug, šarmantan biznismen sklon rizicima i uzbudljivom načinu života, naizgled su vrlo sretan par kojemu za potpunu sreću nedostaju samo djeca. Nažalost, Louisa ne uspijeva iznijeti trudnoću. Iako vrlo pažljiv prema njoj, njezin suprug često je i po nekoliko dana odsutan, navodno zbog posla vezanog uz plantažu cimeta koja se nalazi nedaleko grada u kojem žive. Nakon njegove iznenadne smrti, Louisa je primorana suočiti se s mnogim tajnama koje je ostavio za sobom. Jedna od njih vezana je i uz plantažu cimeta. Pokušavajući je odgonetnuti, odlazi tamo kako bi popričala s vlasnikom, Leom MacNairnom, privlačnim muškarcem, grube vanjštine i neobične prošlosti. Postupno, otkriva da ništa nije onako kako joj se činilo. Iz dana u dan postaje svjesna veličine izdaje svojeg pokojnog supruga. Istodobno, Leo se pokazuje kao jedna od rijetkih osoba na koje se može osloniti u trenucima svoje najveće životne krize… O autorici DINAH JEFFERIES rođena je u Maleziji, a u devetoj godini preselila se u Englesku. I dalje voli jugoistočnu Aziju te Daleki Istok pa spremno koristi svaku priliku da otputuje onamo. Nakon što je živjela u Italiji i Španjolskoj, sada živi u Gloucestershireu sa suprugom i norfolškim terijerom te se bavi isključivo pisanjem. Supruga vlasnika plantaže čaja i Kći trgovca svilom dva su od brojnih njezinih naslova koji su već prevedeni na hrvatski jezik.

Profesionalac

Kresley Cole, autorica uspješnica New York Timesa, zapalit će svijet erotskih romana ovim vrućim debijem iz dugoočekivane serije Pravila igre! Aleksandr Sevastijan apsolutno je odan svome poslodavcu, mafijaškom šefu, sve dok ne dobije zapovijed da zaštiti njegovu davno izgubljenu kćer, bujnu i zamamnu crvenokosu djevojku koja mu ne izlazi iz glave i poput vatre teče njegovim venama. Postdiplomantica Natalie Porter tek se oporavila od prvoga susreta s tajnovitim, zavodljivim Sibircem kad je on otme i odvede u Rusiju, u kojoj ona otkriva svijet neslućenog bogatstva i razuzdanih užitaka. Ne bi li je spasio od neprijatelja, Aleksandr sakrije Natalie. Od raskošne palače u Rusiji do dekadentnih zabavišta ultrabogatih Parižana, ljubavnici ispituju vlastite granice kako bi otkrili mogu li se njihove najmračnije – i najnedopuštenije – maštarije doista ostvariti. U ovoj igri on određuje pravila …