Boston, 1662. Dvadeset četverogodišnja Mary Deerfield, djevojka nebesko plavih očiju i puti bijele poput porculana, druga je supruga okrutnoga moćnika Thomasa Deerfielda. Kad joj Thomas, u pijanstvu sklon bijesnim ispadima, u nadlanicu zarije vilicu s tri zupca, Mary odluči podnijeti zahtjev za razvod braka. U svijetu u kojem susjedi budno motre ne bi li uočili znakove đavolskog djelovanja, žena poput Mary, koja gaji tajne želje i ne podnosi drsko licemjerje muškaraca u koloniji, ubrzo postaje sumnjiva, ali i predmet ogovaranja. Kad u njezinu vrtu pronađu zakopane predmete, kad umre mladić kojega je Mary liječila travama i napicima, i kad služavka iz njihove kuće istrči vrišteći od straha, mlada žena više se ne nastoji osloboditi nasilja u braku, nego mora izbjeći vješala.
TROJA – PAD KRALJEVA je treći i završni dio epske sage o Troji. Ovaj napeti roman oduševit će sve koji vole povijesnu, epsku priču, nabijenu akcijom. Nakon uzbudljivoga prvog dijela Gemmellove trilogije, u kojem su se prožimali najdublji ljudski osjećaji poput ljubavi i mržnje, te nastavka, u kojem se najavljivao neizbježan rat, u posljednjem dijelu objavljen je rat, a u krvožednim bitkama sudjeluju junaci, vječno živi u pričama koje odjekuju mnogim stoljećima. Na Veliku zelenu pučinu spušta se mrak, a drevni svijet burno se podijelio. Na pogibeljnim ravnicama pokraj zlatnoga grada Troje skuplja se vojska odana mikenskomu kralju. Među njima je i Odisej, glasoviti pripovjedač, koji je protiv volje postao saveznik Mikenjana, svjestan da će se u bitci uskoro morati suočiti s nekadašnjim prijateljima. U gradu čeka trojanski kralj, koji, bolestan i ogorčen, nadu polaže u dva junaka: svojega najmilijeg sina Hektora i zastrašujućega Helikaona, koji se Mikenjanima kani ljuto osvetiti za smrt svoje žene. Objavljen je rat, a u krvožednim bitkama sudjeluju junaci, vječno živi u pričama koje odjekuju mnogim stoljećima.
Ovo je prvo izdanje uopće statuta otoka Mljeta koji se do 1991. godine čuvao u Beču i nije bio dostupan te ujedno i prvi prijevod iz pera naših paleografa i pravnih povjesničara Ante Marinovića i Iva Veselića. Opsežan predgovor je napisao Ante Marinović, a knjiga je opremljena fotografijama u boji.
Ples zmajeva počinje ondje gdje je završila Oluja mačeva. U Plesu zmajeva obožavatelje je posebno razveselilo što je priča utemeljena na tri najomiljenija lika iz cijelog serijala – Jonu Snowu, Dany Targaryen i Tyrionu Lannisteru. Dany je kraljica Meereena. Iako je ukinula robovlasništvo, prijetnje joj stižu i s vlastitog dvora jer nisu svi oslobođeni robovi zadovoljni svojim novim položajem. Bivši robovlasnici i vođe gradova ogorčeni su što im strankinja kroji politiku. Daenerys mora više nego ikad računati na svoje zmajeve – a oni su sve veći i sve samostalniji. Tyrion Lannister u bijegu je nakon što je ubio oca. Prvi se put u životu mora osloniti isključivo na svoj um jer mu ponestaje zlata i prijatelja. Jon Snow tmurniji je no ikad: mora ugađati prohtjevima nervoznog kralja, paziti na crvenu svećenicu te zaliječiti davno otvorene rane razdora između svojih ljudi i neobuzdanih divljaka. Jon Snow mora spasiti cijelo kraljevstvo. U Plesu zmajeva krhko sklopljeni savezi pucaju po svim šavovima, nove izdaje rađaju nova prijateljstva, a zima je ovaj put zaista pred vratima. Budućnost Sedam Kraljevina neizvjesna je i ovisi o požrtvovnosti i mudrosti svih njezinih stanovnika. Kao i u Gozbi vrana, i u petom dijelu caruju zakulisne igre. Iznova zadivljuje očaravajuća Martinova sposobnost upravljanja svim pripovjednim nitima, a ima ih na pretek. Njegova je sposobnost zadržavanja pozornosti čitatelja bez premca. Premda začinjen fantastičnim elementima, svijet Zapadnih Zemalja blizak nam je, zamisliv i priziva u pamćenje sve igre i sive eminencije srednjeg vijeka. Kao i kod Shakespearea ili Dostojevskog, emocionalna zasićenost razbija se duhovitim pasažima. Obično su to pametne doskočice ili sarkastične primjedbe Tyriona Lannistera. Iako ga susrećemo možda u najgorem trenutku njegova života, razboritost i brzina ne napuštaju ga ni na tren te i u ovom dijelu opravdava status najzanimljivijeg lika. Premda dobivamo odgovore na neka pitanja, ono glavno – hoće li moćne obitelji uspjeti zatomiti svoje sitničave zavade kako bi zaustavile nesmiljene Druge – ipak će morati pričekati šesti dio serijala Pjesme Leda i Vatre.
Intelligent, compellingly readable, funny and above all generous spirited, it is a rare thing, a modern novel with both head and heart’ Daily Mail `Funny and deeply sad, large-hearted and merciless, The Corrections is a testament to the range and depth of pleasures great fiction affords’ David Foster Wallace After fifty years as a wife and mother, Enid Lambert is ready to have some fun. Unfortunately her husband, Alfred, is losing his sanity, and their children have long since fled for the catastrophes of their own lives. As Alfred’s condition worsens and the Lamberts are forced to face their secrets and failures, Enid sets her heart on one last family Christmas. Bringing the old world of civic virtue and sexual inhibition into violent collision with the era of hands-off parenting, do-it-yourself mental healthcare and globalised greed, `The Corrections’ confirms Jonathan Franzen as one of the most brilliant interpreters of the American soul.
Ovim ciklusom predavanja Rudolf Steiner daje pregled određenih povijesnih zbivanja s aspekta razvoja ljudske svijesti, što nam otvara mogućnost da u novom svjetlu sagledamo uloge nekih, nama već otprije poznatih velikana iz prošlosti. Riječ je o šest značajnih individualnosti koje su unoseći određene impulse omogućile da se čovjek razvije u fizičkom svijetu (Zaratustra), da u praksi primijeni duhovne zakonitosti (Hermes), da pročisti svoju dušu (Buddha), da se koristi svojim razumom (Mojsije) te da stekne vjeru (prorok Ilija) kako bi mogao u sebe primiti Krista kao nositelja Ja svijesti. Njihov utjecaj nije bio ograničen na stanovnike određenog područja ili pojedinu etničku skupinu, već je preplavio cijelo čovječanstvo koje je time dobilo novi, snažan impuls za daljnji napredak.
Je li teorijska subverzija zapravo kapitalistička perverzija i druge nedoumice o etičko-političkom čudovištu Žižekove misli. Slavoj Žižek je jedan od najutjecajnijih i najprovokativnijih mislilaca današnjice čije ideje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Križajući lakanovsku psihoanalizu, klasičnu i modernu filozofiju, marksizam, kršćanstvo, suvremeni film, krimiće, viceve i anegdote iz vlastita života, Žižek ispisuje teoriju koja se dohvaća gorućih problema suvremenog svijeta. U ovoj se knjizi izlaže Žižekovo shvaćanje etike i politike u vremenu, kao što sam ističe, dezintegracije očinskog autoriteta. Pobliže se razmatra koncept čudovišnog etičko-političkog čina koji je, prema Žižeku, jedini mogući izlaz iz zlokobne zapetljanosti postmodernog čovjeka u mrežu kapitala, tržišta, narcizma i drugih opsjena na kojima počivaju zapadna liberalna društva. Pritom se ispituju oblici upletenosti Žižekova rada u pojave koje se njime ocrnjuju: do koje su mjere prokazane zloće našeg doba pretpostavke za samo njihovo prokazivanje.
Roman “Zeleno lice” (1916) prvo je Meyrinkovo djelo nakon glasovitoga fantastičnog romana “Golem” (1915) koji mu je donio veliku književnu popularnost. U “Zelenom licu” Meyrink nastavlja razrađivati svoj osebujan svijet i pripovjedački dar čija je glavna karakteristika ispreplitanje različitih realnosti. Radnja romana odvija se u Amsterdamu nakon Prvoga svjetskog rata. Meyrink uvjerljivo opisuje poslijeratnu psihološku atmosferu, psihičku tjeskobu, raskol ustaljenih društvenih i moralnih vrijednosti te suočenje s prazninom pojedinca i čovječanstva primjenjivo na sve situacije kako u izvanjskom tako i u unutarnjem svijetu čovjekove egzistencije. U “Zelenom licu”, kao i u svim svojim djelima, Meyrink opisuje osobnu borbu s tim problemom (svi su njegovi romani, prema vlastitim riječima, u osnovi autobiografski). Preko glavnog junaka ocrtava neobičan put nadilaženja samoga sebe, a time i životnih ograničenja koje na njemu svojstven način nadovezuje na razne vjerske i ezoterijske svjetonazore, ali se od njih istodobno i razlikuje.
Izbor i proslov Sanja Nikčević. Svezak prvi: Eugene O’Neill: Dugo putovanje u noć Tennesse Williams: Tramvaj zvan žudnja Arthur Miller: Smrt trgovačkog putnika William Inge: Piknik Lanford Wilson: Hotel Baltimore Marsha Norman: Laku noć, majko August Wilson: Sat klavira Svezak drugi: Edward Algee: Tko se boji Virginije Woolf? Arthur L. Kopit: Indijanci David Rabe: Povratnik William Hauptman: Domino Maria Irene Fornes: Fefu i njene prijateljice Richard Nelson: Bečke bilješke Sam Shepard: Pravi Zapad David Mamet: Američki bizon
Nova knjiga Bogdana Bogdanovića Krug na četiri ćoška stilski pripada ranijim djelima. To je literarni esej o filozofsko-urbanističkim temama tj. planiranju izgradnje utopijskih gradova. Po bogatoj i neobičnoj maštovitosti (autor je arhitekt i filozof), knjigu možemo svrstati u avangardnu književnost.
Članci…Razgovori…Rasprave…Kritike…Studije
Istorija arhitekture, pozorišta, kazališta, gledališča i teatra Jugoslavije i Evrope
Goethe, Heine, Hugo, Baudelaire, Leopardi, Carducci, Pascoli, D’Annunzio, iz Kalevale.
Zaokružujući svoje dugogodišnje redateljsko iskustvo, u čije središte smješta žudnju, kao ishodište i kraj svoga teatarskog prepuštanja, autor je ovu kronologiju vlastita stvrateljskog opusa podijelio u tri cjeline. Prvu, naslovljenu Listovi niz vrijeme, čine listići napisani za program ili najavu različitih predstava od 1969. do 1999. Druga cjelina, Pisati režiju, objedinjuje fragmentarne redateljske zapise, kao jedno vrlo osobno čitanje dramskih tekstova, nastale između 1968. i 2001. U Večernjim poslovima, posljednjoj cjelini, nalaze se tekstovi nastali od 1987. do 2001. u raznim prigodama, bilo po vlastitom nagonu ili po narudžbi.
Prva žena na Marsu je, sa sadašnje točke gledišta, roman pomalo naivne fabule o putovanju ljudi na Mars. Na podlozi ove fabule autor ispituje ODNOS LJUDI I STROJEVA.
Narodne pripovijetke naših i drugih naroda I
