Oznaka:
Američki tabloid
Prvi roman u Ellroyevoj veličanstvenoj trilogiji „Underworld USA“. Godina je 1958., Amerika ulazi u blistavo novo doba – koje će trajati samo tisuću dana, koliko i predsjednički mandat Johna F. Kennedyja. Pod glamuroznom površinom moći djeluju tri muškarca povezana s najutjecajnijim ljudima svoga vremena. Pete Bondurant je desna ruka Howarda Hugehsa i ubojica na raspolaganju Jimmyju Hoffi. Kemper Boyd se po nalogu J. Edgara Hoovera treba ubaciti u klan Kennedyjevih. Ward Littell je na putu iskupljenja koji ide ukorak s borbom Bobbyja Kennedyja protiv organiziranog kriminala. Sva prljavština tog vremena koja se gomila u srcima protagonista eksplodirat će poput supernove s propalom invazijom u Zaljevu svinja, odmazdom mafije i brutalnim krajem tih tisuću dana u studenome 1963.
Rad JAZU 397: Sorkočevićev ljetnikovac na Lapadu
Vaša kuća : katalog projekata
2. izdanje. Projekti prizemnica, vikendica, katnica, garaža…
Sportska publicistika u Hrvatskoj
Zdenko Jajčević: Prilozi za povijest sportske publicistike Tatjana Nebesny i Jablanka Sršen: Građa za bibliografiju monografskih i periodičkih publikacija o sportu Izdanje: Knjižnice grada Zagreba, Zagreb 1987.
Antun Masle
Tekst : Antun Karaman
Knjiga sudnjeg dana
Ptičja gripa, plimni val ili meteor, teroristički napad ili nuklearni rat – kraj svijeta nikad nije daleko. Ipak, koliko je vjerojatno da će civilizacija propasti i koje sredstvo uništenja ima najveće izglede? Autor navodi sve prijetnje koje se nadvijaju nad civilizacijom, iznosi priču i znanstveno objašnjenje za svaku od njih, te daje trijeznu ocjenu koliko su opasne i što se može učiniti da se izbjegnu. Od ekoloških kriza kao što su nestašice vode i razaranje okoliša, preko opasnosti od nanotehnologije i umjetnih bolesti, do kataklizme novog ledenog doba ili pada u crnu rupu, sadržaj knjige Joela Levyja će svakoga uplašiti i privući. Opisujući sudbinu drevnih civilizacija i pouke koje možemo iz njih izvući, Knjiga Sudnjeg dana utvrđuje možemo li preživjeti nadolazeće katastrofe.
Lakiranje umjetničkih slika
Makarsko primorje 1
Sadržaj: Ante Grčić: Kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi iz Drvenika; Tatjana Gareljić: Povijesni razvoj kuhinje Makarskog primorja; Velimir Urlić: Povijesni prikaz ribarstva Makarskog primorja do 1918.g. itd.
Rod i grad
Dubrovačka obitelj od XIII do XV stoljeća.
Trenuci odlučivanja
Pola stoljeća povijesti Poljske 1939. – 1989.
Volim glazbu, volim ples
Gola istina 2
Glas naroda
Pavao Pavličić nam u ovoj, trećoj knjizi iz serije Pohvala, daje odgovore na sljedeća pitanja: Što se dogodilo sinoć kad je pao mrak? Zašto su lijepi mostarski dućani? Što nam radi onaj dido stari? Zašto bi Kata morala baš celer brati? Što se dogodilo kad je Mujo zamandalio vrata? Autor želi ispraviti nepravdu nanijetu pjesmama koje svi znaju i rado pjevaju ali rijetko tko o njima piše, tumači ih, a mnogi ih i ne razumiju. On će nam pjesme protumačiti isključivo iz svog slušateljskog (vjerujemo i pjevačkog) iskustva i na zabavan način otkriti neke njihove nove dimenzije i značenja. Tako će nas natjerati da ponovno posegnemo za njima, a ako treba i naručimo ih nekom prigodom od svirača.
Kreativna vizualizacija
Zastava 750
Ostali autori: Đorđe Ćorić Opis: Zastava 750, 750 S, 750 LC i 850
Udvojeni čovek
Tertulijano Maksimo Afonso, profesor istorije u srednjoj školi, igrom slučaja otkriva da ima dvojnika u liku glumca Antonija Klara. Posle podrobnog istraživanja i ispitivanja svih okolnosti u životu glumca, Tertulijano uviđa da nije u pitanju samo sličnost, nego da su dva čovjeka identična, počev od najmanjih fizičkih odlika do datuma rođenja, pa odlučuje da ga pozove i upozna sa tom poražavajućom činjenicom. Pred oba junaka postavlja se sada egzistencijalno pitanje: ko je original, a ko duplikat? Pošto su rođeni istog dana, obojica počinju da se pitaju kako izgleda žena ili vjerenica onog drugog? Glumac, koji je mnogo perfidniji nego profesor istorije, zbog neprijatne okolnosti o postojanju svog dvojnika planira da se osveti Tertulijanu zloupotrebljavajući sličnost kod njegove djevojke. Ali time se njihovi planovi ni izdaleka ne iscrpljuju…
O Srbima u Hrvatskoj selektivna bibliografija
Selektivna bibliografija 1984.-1999.
Kako upokojiti vampira
Postoje li velike ideje zbog kojih vredi ubijati? Nijedan život nije tako mali i beznačajan da se ubica kasnije ne bi kajao zbog njega… „Treba gledati pravo. Jer da se htelo gledati iza sebe, dobili bismo oči na potiljku. Treba ljubiti zemlju dece svoje, a ne dedova svojih. Jer čast neće zavisiti od toga odakle dolazimo nego kuda idemo.“ Borislav Pekić Dr Konrad Rutkowski, nakon posete jednom dalmatinskom gradiću, pokušava da opravda svoje postupke kada je, kao SS-oficir za vreme II svetskog rata, poslao jednog nevinog gradskog činovnika na vešala i na smrt pretukao jednog zatvorenika. Posle dvadeset i dve godine proganjaju ga aveti prošlosti i on u pismima pokušava da istraži korene zla u sebi i oko sebe i pronađe onu tanku granicu preko koje čovek prelazi u nečoveka. Nemir u kome se prošlost vraća kao vampir ispisuje unutrašnju dramu Rutkowskog, i kroz neverovatan zaplet ideja od Platona do Wittgensteina, pokreće uvek aktuelno pitanje o ličnoj i kolektivnoj krivici, ličnom i kolektivnom odnosu prema „istorijskoj istini“, koja predstavlja vampira koga on želi da ućutka.
Jugoslavija u Hrvatskoj
Buktinje oceana
Parobrod Durmitor, Njegoš, Velebit
Otrovni pauci
Ostali autori: Drago Lebez Opis: Araneizam s posebnim osvrtom na Istru. 2. izdanje. Uvod – Razvrstavanje paukova – Rod latrodektus (genus Latrodectus) – Biologija pauka Latrodectus tredecimguttatus – Otrovni aparat latrodektusa – Otrov latrodektusa – Osobine nekih paukovi otrova – Latrodektizam – Toksini iz tijela pauka – Primjena latrodektusovih toksina u terapeutske svrhe – Ostali evropski araneizam – Chiracanthium (Cheiracanthium) punctorium – Lycosa (Hodna) tarentula – Steatoda paykulliana – Ujedi ostalih evropskih paukova. Araneizam neutvrđene etiologije
Atlantida
Između njega i sveta postoji zid mračne tajne…Radnja se događa danas, ali budućnost je već prošla! Još od prapostojanja, još od zore čovečanstva, vodi se na ovoj planeti najpresudniji i najkrvavljiji građanski rat koji od ovih sporednih, sekundarnih, nevažnih, niko i ne primećuje. To je rat između ljudi i androida. U Atlantidi ću eliminisati sve elemente fabule i baviti se isključivo svojim shvatanjem da je ova naša civilizacija već hiljadama godina metaforično – androidska. Borislav Pekić