Mayerovih šesnaest – fragmenti iz likovnog opusa

Fragmenti iz likovnog opusa Ernsta Mayera. Ernst Mayer je bio profesor geometrije, hidrografije, kartografije i prostoručnog pisanja na Mornaričkoj akademiji u Rijeci koja je u 19 i 20. stoljeću predstavljala sinonim za visoko školstvo i ugledno društvo. Osim što je bio ugledni profesor, Mayer je bio i slikar. Unatoč tome što Mayer nije bio akademski slikar, njegovi radovi su izuzetno nadahnuti i vješti. Muzej grada Rijeke unutar fundusa Likovne zbirke čuva vrlo vrijedan likovni opus Ernsta Mayera koji je putem kataloga i izložbe prikazan publici.

Plastična anatomija životinja

Stanje: dobro. Kod ptica perije pokriva najvaznije tacke telesnog sklopa. Ako se gradja skeleta ne shvati dobro, onda crtez deluje bezivotno i nesigurno, zato su umetnici svih vremena tezili za anatomskim znanjem. Knjiga se bavi gradjom cetvoronzaca (grada tela, trup, ekstremiteti, vrat, glava), ptica, crtezima coveka, majmun, lav, pas, kengur, kunic, medved, svinja, nilski kon, slon, govedo, jelen, konj, zirafa, krokodil, morski lav, zaba i slepi mis.

Crno i crno

Prvo hrvatsko izdanje sabranih pjesama Radovana Ivšića donosi kvantitativno skroman ali prema mjerilima pjesništva i same umjetnosti te po svojemu književnopovijesnom značenju i vrijednosti — antologijski opus. Nastale bez uzora i izvan uobičajenih modernističkih kalupa, u apsolutnoj slobodi umjetnička stvaranja, Ivšićeve su pjesme heretički, avangardno-nadrealistički artizam bez premca u hrvatskoj književnosti, artizam koji se razvijao onkraj svih poznatih, standardnih i pomodnih pjesničkih uzusa i naširoko prakticirane uporabe pjesništva i umjetnosti u društveno-ideologijske svrhe. Radovan Ivšić (Zagreb, 1921), dvojezični, hrvatsko-francuski pjesnik i dramatičar, hrvatski subverzivni klasik (Žarko Paić), većinu je života proveo u inozemstvu, točnije u Parizu, gdje se 1954., nakon zabrana izvođenja i objavljivanja njegovih djela u Pavelićevoj i Titovoj državnoj tvorevini, nastanio, upoznao i surađivao s Bretonom i ostalim najvažnijim francuskim i europskim nadrealistima.

Schindlerov lift

S urušavanjem svijeta kakvog smo poznavali, urušio se i život u dva prijedorska solitera, u gradu koji je, kako sam autor kaže, rupa svijeta poznata po ratnim zločincima, logorima i slikarima. U tim soliterima, dok nisu postali oblakoderi smrti, zajednički su se proslavljale radničke pobjede i unapređenja. Danas radnika/ca više nema, potonuli su u naciju i ostali punih pluća vode. Komšije su pogubile komšije, nakon razmjene sličica u djetinjstvu, nekadašnji drugovi mijenjali su mrtve i ranjene na liniji razdvajanja, a majke su djecu pronalazile u sekundarnim masovnim grobnicama, nakon što bi im, odbijajući da vjeruju kako su mrtvi, spremale večeru i čekale vijest o njima. Može li se u dva nebodera smjestiti ukupna tragedija Bosne i Hercegovine? Može, i Darko Cvijetić nam svjedoči o tome, potvrđujući da o užasu koji smo imali/e sreću preživjeti i čije posljedice živimo, mogu i trebaju pisati samo najbolji. Svakom rečenicom autor Schindlerovog lifta štiti nas od mrtve kiše koja pada po Prijedoru. Njegov kišobran sačinjen je od ljudske i književne čestitosti. – Kristina Ljevak

Scania – 100 Years 1891-1991

A century of industrial and automotive progress. Hardcover with dust jacket. Condition: Like New. Rich with photographs.

The Rolling Stones

Over 100 illustrations in colour and black and white (photographs, collages etc.). Hardcover with dust jacket in excellent condition.

Kapar

Sjeme, baština, znanje, poruke, kapari

Gdje je nestao Kir

Roman Elvisa Bošnjaka Gdje je nestao Kir sastoji se od dvije pripovjedne linije koje naizmjence prate žrtvu i ubojicu. Pripovijedanje o žrtvi, Josipu Kiru, ide prema trenutku ubojstva, opisuje njegove zadnje dane i sate, dok ubojicu Marka Šutala pratimo od čina ubojstva, kroz faze bijega. Čitamo roman usisani u dva tunela koja se u jednom trenu kobno sastaju, e da bi se… opet sastali? Portretirajući i kontrastirajući dva potpuno drugačija lika, njihove misije i logike, i skicirajući likove iz njihova neposredna okoliša, autor pripovijeda o vremenu početka rata u Slavoniji, i potiče da se svatko zapita što se zapravo dogodilo, jer značenja izmiču, sve do danas, premda je nesumnjivo da je ubojstvo iz zasjede, pogotovo policijskog načelnika na zadatku, dobro organizirani zločin. Fikcionalizirajući, Elvis Bošnjak vodi nas kroz tunele na čijim se krajevima nazire svjetlo, istina, ona plemenitog kova, na koju se ne hvata hrđa. A istinu je teško ubiti, kao i Kira. – Kruno Lokotar