IZVORNE EMIGRANTSKE PRIČE, PRI ČEMU EMIGRANTI POTIČU IZ RAZLIČITIH NARODA I SA RAZLIČITIH KONTINENATA, A PRIČAJU O SVETU KOJI JE STVARNIJI U PROZI NEGO SAM PO SEBI. Čitalac, čitajući ove priče, privremeno prestaje da bude on. Okrećući stranice on postaje neko drugi i tako živi mnoge živote. Čitanje tako postaje prvo i najvažnije od svih putovanja. Sa ruba anegdote, katkad nagnuti nad samom provalijom sveta, Pištalovi junaci (ti uobličeni delovi ništavila) pričaju o onim ličnim istinama koje greju krv. Pripovedaju, zapravo, svaki, o najbitnijim tačkama vlastite emotivnosti. Iza svake povesti, iza kaskadnog niza događajnog, otkriva se emotivnost kao potka celine. Smisao se, tako, otkriva u doživljenom, koje se predstavlja kao najfundamentalniji sloj stvarnosti. U najpovršnijem dizajnu knjige vidimo, kroz jedan američki prozor, različite nacionalne mentalne enterijere, iz celog sveta, u koje su, kao u različita odela, obučene njene priče. Junaci, raznobojnim nacionalnim očima, posmatraju manje-više isti svet. Sažimajuću tačku preseka ovih stilskih vežbi literarnog listanja geografskog atlasa svi oni nalaze negde u mentalnom prostoru Amerike. Sama tematska mondijalistička šarolikost, koja prati ovo ljuljanje duša u zamci usamljenosti, viđena kroz naočari ironije, često biva razotkrivena u optici egocentričnosti bića i etnocentričnosti naroda. Nenad Šaponja, Politika S potpisom autora.
O knjizi su pisali: Svet Pištalove proze svet je karnevalskog izobličenja, razdešenosti, čiste energije, melanholije i radosti.To je svet prozaične, lebdeće, akvarelne slike Mihajlo Pantić Svaka njegova rečenica je poetički zasnovana kao stih Slobodan Blagojević Jednom rečju, cijela raskoš slika grotesknih, pomjerenih, iskošenih, ali i istančanih, lirski produhovljenih, mnoštvo realizovanih metafora, maštenskog vezivanja znanih sastojaka stvarnosti u neznane i halucinantne prizore, duh krajnje precizan u bilježenju ovog tu i pustolovan u posezanju za onim tamo, onim zaumnim, onim ‘zaočnim’, kako bi kazala Marina Cvetajeva, Marko Vešović Taj govor protiv očiglednosti, nemirenje sa unapred zadatom, materijom određenom, stvarnošću, samo potvrđuje da književnost uvek u dobroj meri biva nešto drugo. Pištalova, to drugo uporno apostrofira. Za njega je jezik samo sinonim za vrh ledenog brega. Nenad Šaponja S potpisom autora.
Pištalove knjige se čitaju kao poetski niz bez presedana u novijoj srpskoj prozi. Već Slikovnicom, svojom prvom knjigom, pisac je svoj svet, imaginarni ‘Patetikon’, sa nestvarnim likovima-senkama, u neodređenom vremenu, i u rasplinutom prostoru, gradio koristeći se svojevrsnim p(r)oezijskim postupkom. (…). Pištalovi prozni fragmenti Noći (ti ‘putopisi kroz osećanja’), sklopljeni od vizuelnih impulsa jezika, izmiču parafrazi. Mihajlo Pantić S potpisom autora.
Putopis kroz duhovni krajolik antičke Helade vodi čitatelja kroz starogrčku fiziku i metafiziku. Autor dugi niz godina živi na mitskom otoku Milos i propituje odnos čovjeka današnjice spram razlozima svojega nastanka. Predgovor Milana Rakovca.
Zbirka proznih minijatura ovog mladog hrvatskog autora doima se poput furiozne i vrtoglave vožnje kroz svijet mašte, koja u svojoj, gotovo djetinjoj nesputanosti i zapitanosti, oblikuje čudesan literarni patchwork. U tom smislu, njegove priče nalikuju zabavnoj smjesi razigranih Monty Pythona, Harmsovskih pasaža, zona sumraka razne vrste, osobnih nesigurnosti, mračnih stanja duše, horora i humora, kao ciljano utaban put u carstvo njegova veličanstva Apsurda.
Knjiga „Gdje Perun spava“ (Jadranske legende) literarni su zapisi slijedom istraživanja legendi, predaja, pripovijesti, povijesnih kontroverzi i manje poznatih činjenica vezanih uz jadransku obalu i otoke te na popularan način obrađuju legende istočnog dijela Jadrana od Savudrije do Boke kotorske. Legendama, predajama i pričama istočnoga, hrvatskog dijela Jadrana autor je u ovoj knjizi nastojao dati, koliko je moguće, utemeljen povijesni, zemljopisni, etnološki i socijalni okvir. Priče su ilustrirane nadahnutim, vedrim tonovima hrvatskog i riječkog likovnog barda Vjekoslava Voje Radoičića koji je radeći na knjizi uživao u svakom potezu pera. Neka i ova knjiga bude živo sjećanje na njegov doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti.