Riječ je o drukčijoj monografiji o Glumici, drukčijoj od takovrsnih knjiga kakve poznajemo. Knjiga sadrži mnoštvo dokumenata, fotografija, ilustracija… Mnoge su objavljene prvi put. Poseban je dodatak DVD s kraćim dokumentarnim filmom o Mariji Crnobori (aut. M. Ferlin) te petnaestak Glumičinih interpretacija čakavskih stihova Mate Balote, Drage Gervaisa i Vladimira Nazora.
U fotomonografiji obrađeno je 30 dvoraca i kurija Karlovačke županije koji se nalaze pod konzervatorskom zaštitom, a slikani su u sva četiri godišnja doba.
Ostali autori: Adolf Bioy Cesares Opis: Ovaj klasik argentinske kriminalističke književnosti zajedničko je djelo Jorgea Luisa Borgesa i njegovog mlađeg kolege Adolfa Bioya Casaresa, objavljeno pod pseudonimom H. Bustos Domecq. Puna istančanog humora i neočekivanih zapleta, njihova zbirka šest napetih priča parodira literarne detektive poput Sherlocka Holmesa, ali i predstavlja remek-djelo književnog žanra koji ih je iznjedrio. U želji da pronađu rješenje zamršenih zločina, živopisni likovi dolaze u zatvorsku ćeliju 42, čiji nepogrješivi uznik raskrinkava zločince i slabosti svojih posjetitelja. Duhovito i inteligentno štivo daje satiričan presjek argentinskog društva 40-tih, ali je jednako primjenjivo i na današnji svijet.
U ovoj knjizi neuroznanstvenica i edukatorica dr. sc. Carla Hanna-ford istražuje područje koje već dugo intrigira znanstvenike i edukatore: vezu između one strane mozga i tijela kojoj dajemo prednost pri gledanju, slušanju, dodirivanju i kretanju te toga kako razmišljamo, učimo, radimo, komuniciramo i stvaramo odnose s drugima. Vaš profil dominacije, individualni moždani uzorak u kojem se isprepliću dominantna hemisfera, dominantna ruka, oko, uho i noga, ključan je čimbenik u oblikovanju načina na koji mislite i djelujete u životu. Dr. Hannaford pokazuje zašto i otkriva kako će poznavanje svog individualnog profila vama i vašoj djeci pomoći da učite onako kako vam najviše odgovara i djelujete na svojoj najvišoj razini, čak i kada ste izloženi stresu. Knjiga Očima i ušima, rukama i nogama detaljno objašnjava jednostavne i neinvazivne postupke otkrivanja vlastitoga profila dominacije, a koje će s lakoćom naučiti čak i dijete. Ovo je knjiga koju će roditelji, učitelji i svi oni koji žele razumjeti što nas sve pokreće u životu, rado koristiti i uživati u njoj.
Eseji, feljtoni, putopisi
Bježeći pred dječacima koji su ga zlostavljali, Bastian je jednoga dana ušao u antikvarijat gospodina Koreandera. Tamo je pronašao knjigu koja će mu zauvijek promijeniti život. Iako ga je vlasnik antikvarijata upozorio da knjiga može biti opasna za čitatelja, Bastian je počinje čitati skriven na tavanu škole. Knjiga je govorila o Atreju, dječaku koji je na zamolbu Dječje Carice zemlje Fantazije pošao tražiti lijek za spas svoga svijeta. Fantaziji prijeti tajanstveno i opasno Ništa, a čudesna knjiga omogućuje Bastianu da doživi najveću pustolovinu u životu i da, spašavajući s Atrejem njegov svijet, istodobno spasi i svoj…
Ostali autori: Behram Kapadia (ur.) Opis: Priča o utrkama za Velike nagrade. U ovoj prekrasnoj knjizi govori se o stazama na kojima su održane utrke za svjetsko prvenstvo, prikazani su planovi staza uz pokazatelje brzina kojima vozači voze, dati su portreti najpoznatijih vozača i pobjedničkih timova, tablice s najvećim dostignućima pojedinih vozača i presudnim trenucima timova, te kratka povijest ovoga sporta i njegovih osnovnih pravila.
Hiljadu i jedna smrt, možda i najbolja, a svakako najljepša zbirka Krležinih priča, zabranjena je u predcenzuri u jesen 1932, a onda u proljeće 1933. kada je ipak otisnuta ubrzo povučena iz javnosti. Ta se zbirka više nije pojavila pred čitateljima, no kako su gotovo sve knjige iz Minervine kolekcije Krležinih djela pokrenute 1932. koje su joj prethodile rasprodane i dotiskivane nije teško pretpostaviti i da je naklada Hiljadu i jedne smrti bila znatna a zanimanje također veliko te je značajan broj primjeraka raspačan prije zapljene (…) Hiljadu i jedna smrt sadrži onu prigušenu eksplozivnu izvornost kojom dobra priča nadrasta kulturnu zajednicu iz koje i o kojoj govori, vraća priču kao tekst u iskustvo čitatelja koji ju prevodi u svoj jezik i svoje vrijeme. Ako takav Krleža nije bio moguć u Hrvatskoj kada je pokušao objaviti tu knjigu, poigravši se s vremenom iznad standarda koji su njoj tada bili dani, ne znači da ga uopće nema, i da je doista zapustio ili otklonio od sebe naboje kojima bi pridobijao a ne okupljao. Krleža iz Hiljadu i jedne smrti ne čita se zbog Krleže, onoga što nam on inače znači ili bi nam mogao ustrebati, već radi sebe, kao priča čijega pisca smijemo zaboraviti jer smo toliko svoji da nam pripada njegova samoća.
Predgovor Slobodan Prosperov Novak Iznimno poticajno štivo! Mirjana Jurišić, Večernji list Boris Maruna, pjesnik i esejist, od rane je mladosti nosio breme prešućene i mitu povjerene povijesti. To je breme nosio u svojim pjesmama, ali i u esejističkim prozama, koje se u ovom izdanju prvi put i objedinjuju. Riječ je o tekstovima što su nastajali za vrijeme njegova izgnanstva, kao i onima objavljenima nakon povratka u domovinu od 1991. godine. Svojim vlastitim životom to je povijesno breme Maruna nosio s neobičnom hrabrošću i nepredvidivošću, što njegovo djelo čini još vrjednijim, jer je u početku nastajalo u duhovno retrogradnom okruženju poratne hrvatske emigracije, a kasnije i u posve izokrenutom vrijednosnom sustavu rane postkomunističke Hrvatske. Iz tih se svjetova Maruna oduvijek izdvajao drukčijim glasom… (…) Nema nikakve dvojbe da je Boris Maruna jedan od najboljih hrvatskih pjesnika koji je djelovao u emigraciji, a koji je sudbinski isprepleo svoj život sa svim svojim tekstovima, bez obzira na to je li riječ bila o stihu ili o prozi. Konačno, u hrvatskoj književnosti nitko kao on nije uspio spojiti težinu povijesnoga i mitskog prostora sa stvarnošću vlastitog života. I nitko poput Marune nije među tim odvojenim svjetovima stvorio toliko bolno točnih i lucidnih mostova. Slobodan Prosperov Novak, predgovor knjizi Što je čuvalo nadu
U svojem „Diskursu o slobodnoj smrti“, kako glasi podnaslov eseja, Jean Améry je izabrao dubinski, egzistencijalni pristup, koji se značajno razlikuje od svih dosadašnjih znanstvenih istraživanja i pristupa ovoj temi. Već i eksplicitno odbacivanje termina „samoubojstvo“ pokazuje kako autor drži neprikladnima sve pokušaje tzv. suicidologije da obuhvati posljednju, najosobniju slobodu te situacije. Njegov rad o slobodnoj smrti tematski je i biografski posve „logičan“ svršetak razmišljanja i života posvećenim takvoj slobodi. Améry slobodnu smrt shvaća kao dugačak proces i uvjerljivim jezikom dovodi čitatelja do dostojanstva tog krajnjeg stava. Snažan osjećaj prezasićenosti životom i gnušanja životom tvore piščevu pretpostavku za odbacivanje života. Stoga je za autora slobodna smrt povlastica ljudskih bića. „Dići ruku na sebe“ od svojeg objavljivanja nadasve je prijeporna knjiga. Pritom joj namjera nije bila dati općevažeći pozitivan opis slobodne smrti niti dokazati kako je stvarnost općenito gledajući nepodnošljiva. Jedinstven položaj ovog djela u europskoj kulturi počiva na činjenici da ono, kao nijedno drugo djelo, odluku na slobodnu smrt obrazlaže bez tabua, detaljno, suvereno.
Udžbenik je koncipiran tako da daje dio znanja za osposobljavanje tehničara za uzgoj različitih kulturnih biljaka na vlastitom gospodarstvu ili drugom posjedu. Najprije opisuje prirodne čimbenike rasta i razvoja kulturne biljke, potom obradu tla i gnojidbu, suvremene sustave bilinogojstva, odnosno način uzgoja kulturne biljke, utjecaje intenzivne poljoprivredne proizvodnje na okoliš i naznake alternativa intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Preveo s makedonskog Ivica Baković
How to find the gift of God
Ostali autori: Antun Kolumbić Napomena: knjiga dolazi iz otpisa javne knjižnice, stanje je uredno.
Lagano štivo za sve koji se plaše matematike
O fantastici i fantastičnom. Knjiga U labirintu teorija – O fantastici i fantastičnom (uredila Tatjana Peruško) u prvom djelu donosi pregled najvažnijih ogleda koje su o fantastičnoj književnosti napisali svjetski poznati autori poput Tz. Todorova, R. Cailloisa, L.Vaxa, P. Rabkina, K. Hume, D. Petzolda, Ch. Brooke-Rose, N. Cornwella, R. Jacksona, R. Lachmanna, kojima su pridružena u nas manje poznata, ali za teorijsku raspravu o fantastici podjednako važna imena iz hispanoameričke, talijanske i njemačke kritike: R. Campra, S. Reisz, N. Bonifazi, L. Lugnani, F. Secchieri i drugi. Teorijske postavke spomenutih autora sučeljavaju se i omjeravaju u analizi temeljnih problemskih sjecišta kao što su žanrovski status skupine tekstova koje prepoznajemo kao fantastične; zatim odnos između kategorija mogućeg/nemogućeg, realizma/mimetizma, zbilje/fikcije te vjerojatnog/nevjerojatnog; različite funkcije fantastičnoga žanra; odnos s drugim žanrovima odnosno pripovjednim modusima. Pregledu postojećih definicija autorica pridružuje vlastita promišljanja o prirodi fantastičnoga žanra.