Knjiga Kralju odsekati glavo podaja strnjen in pregleden uvod v Foucaultovo delo skozi vsa njegova obdobja. Pelje nas skozi pionirske preboje na področju zgodovine institucij in analize njihovih osnovnih mehanizmov, skozi pretres epistemoloških predpostavk družboslovnih znanosti, skozi metodološke probleme arheologije vednosti, dalje skozi kasnejši projekt zgodovine seksualnosti, skozi novo osvetlitev razsvetljenstva in nazadnje skozi analizo političnih implikacij njegove teorije. Posebno pozornost namenja kritiki psihoanalize in problematični umestitvi njegovega dela v splošni tok strukturalizma in poststrukturalizma – oznak, ki se jih je Foucault sam na vso moč otepal. Dolar pokaže, kako nas Foucaultova dediščina zavezuje.
Roman dobiva na uvjerljivosti i zbog toga što autor problematizira niz podataka usuglašenih sa stvarnim povijesnim događajima. Neki njegovi uzorci, posebice opisi, toliko su precizni da se u zbilji mogu provjeriti, kao primjerice stvarna imena ulica i trgova na kojima se u Marseilleu odvijao atentat na kralja Aleksandra Karađorđevića. Radnja koja ima elemente špijunskog trilera obogaćena je ljubavnim motivima, ali i psihološkim preispitivanjem pojedinih djela koje ljudi čine u ratu. Junaci ovog romana kroz dijaloge ili opise razmišljanja preispituju svoja moralna, idejna i religiozna načela.
Kužni pil napeta je i zanimljiva priča o našoj prošlosti, zabludama, pogreškama i ljubavi koja uvijek, unatoč svemu, pronađe put. U lipnju 2000. godine održava se veliki simpozij u povodu sto pedesete obljetnice osnutka grada Varoša, mitskoga mjesta brojnih Pavličićevih romana. Na simpoziju sudjeluju znanstvenici različitih profila, ali ispod njihovih stručnih interesa proviruju svjetonazorski stavovi koji utječu na atmosferu cijeloga skupa, pa dovode i do nekih sukoba. Ali Pavličić ne bi bio Pavličić da u cijelu priču ne uvede i dozu misterija, a sve se vrti oko kužnoga pila, zavjetnoga stupa na glavnom trgu. Priču nam priča čovjek koji je u Varošu rođen, ali je iz njega odveden još kao malo dijete i nikad se nije vraćao, pa tako sad traga za izgubljenim zavičajem. A ta će potraga za njega biti od iznimne važnosti. Iako mu je već pedeset godina, upoznat će i ljubav svoga života, ženu koju će mu dovesti ovaj splet tajanstvenih događaja. Majstor pripovijedanja priča s elementima misterija, Pavao Pavličić odlučio nas je odvesti na još jedno neobično putovanje. U Varoš, koji tako neodoljivo podsjeća na Vukovar, u njegove podzemne hodnike, stare spomenike, groblja, među knjige rođenih i umrlih.
Naš nemirni um se je pozabaval. Dopolnil je svojo krivuljo učenja. Naslednji ples bo za tiste, ki so pripravljeni odkriti, kaj pomeni gibati se v popolnem mirovanju. Če hočemo najti pravo smer, ki smo jo na Zahodu izgubili, se lahko ozremo na Vzhod. A če tam iščemo svobodo pred vrtincem Zahoda, bomo končali samo še bolj zvezani. Pobeg iz lastne civilizacije ne ponuja prave rešitve. Bolj kot kadar koli je potrebno, da prodremo do korenin zahodnega sveta in osvobodimo modrost, ki nas tam čaka že predolgo. Peter Kingsley
Zrcalo resnice je ena podrobnejših študij o Eneadah – zbranih tekstih grško-rimskega fiolozofa Plotina, ki je svoje prepričanje in polje poglabljanja našel pri Platonu ter pri učitelju Amoniju Sakasu. Ta naj bi Plotinu in še dvema učencema posredoval skrivno vednost, ki naj je ne bi delili z nikomer, in šele mnogo let pozneje je na prigovarjanje Porfirija, ki se je pridružil Plotinovemu filozofskemu krogu, le-ta začel zapisovati svoja razmišljanja. Sonja Weiss v svoji knjigi secira osrednjo vlogo in uporabo mitične ter alegorične pripovedi v Plotinovem delu. Žiga Valetič, Bukla 77
Monsieur Ouine (Gospodin Ouine) posljednji je Bernanosov roman, napisan za njegova boravka u Brazilu, gdje je objavljen 1943. U Francuskoj je objavljen 1947. To je njegov najpesimističniji i najneobičniji roman, koji podsjeća na Blakeove i Goyine vizije. Ima obilježje više književnih žanrova: psihološkog, sociološkog i kriminalističkog romana…
Jezik slovenski. Duh, sila, snov je okultno-ezoterična knjižna uspešnica iz zadnje tretjine devetnajstega stoletja. Na nemškem govornem območju je doživela devet izdaj, avtorica pa je bila tedaj devetindvajsetletna baronica Adelma von Vay, doma iz Slovenskih Konjic. V sebi je odkrila medijske sposobnosti, zato naj bi delo nastalo neodvisno od njene volje, po nareku višje sile. Gre za preplet zapisov o nastanku svetov, pa različnih numeroloških in geometrijskih izpeljav, ki so prežete s prepričanjem o veličini Duha, v tem pa delo redefinira polje krščanskega spiritualizma. Žiga Valetič, Bukla 76
Ljubav Tesse i Hardina oduvijek je bila komplicirana, ali sad su dospjeli u fazu u kojoj se izlaz ne nazire. Upravo dok se Tessa sprema donijeti jednu od važnijih odluka u životu, sve se promijeni. U njezinu se svakodnevicu vraća otac koji ju je napustio kao djevojčicu, Hardin se još uvijek ne zna kontrolirati i sve oko nje počinje se raspadati. Nikome ne može vjerovati, nitko nije onakav kakav se čini. Ni obitelj, ni prijatelji. Hardin, jedina osoba na koju bi se trebala moći osloniti, pobjesni kad Otkrije njezinu pomno čuvanu tajnu. Umjesto da je pokuša razumjeti, odluči je sabotirati. Tessa je svjesna da je on voli, ali polako počinje shvaćati da sama ljubav, možda, nije dovoljna te da je neprekidan krug ljubomore, nenadanih ispada bijesa i praštanja sve više umara. Počinje se ozbiljno pitati: je li neutaživa strast između nje i Hardina doista vrijedna sve te drame… Poslije svega: Pad treći je nastavak ljubavnog serijala američke autorice Anne Todd koji je – s više od milijardu pregleda – postao globalni fenomen umrežene generacije, a golemi uspjeh ponovio je u proširenom, ukoričenom izdanju.
Bilingvalno izdanje grčki i slovenski jezik. Preveo na slovenski Franci Zore.
Jezik slovenski. Filozof in sociolog Zygmunt Bauman je postal ob koncu 90-ih let 20. stoletja eden najbolj branih in upoštevanih družboslovcev s kopico objavljenih knjig o najbolj aktualnih družbenih temah. V Tekoči moderni postavi nov koncept tega pojma. Knjiga je razdeljena na pet poglavij (o emancipaciji, individualnosti, času in prostoru, delu, skupnostih).V njih avtor obravnava področja, ki se v času prehoda moderne v visoko moderno/postmoderno radikalno spreminjajo in preoblikujejo: Avtor piše o antinomiji med subjektivno percepcijo svobode in svobodo, ki se udejanja v družbenih ureditvah in objektivira v juridičnih praksah, kar je tudi v demokratičnih političnih ureditvah odprt problem. Ko se ukvarja z novim identitetnimi praksami, ostro kritizira porabništvo. Hkrati meni, da je čas zaradi sodobnega transporta in sistemov prenosa informacij skrčil pomen prostora. Po avtorjevem mnenju so atributi eksteritorialnost in začasnost ter emotivna nepripetost. Izgubljajo se skupnosti, ki jim individuum pripada scela, še več, izgublja se prostor pretokov med zasebnim in javnim. Knjiga za vse, ki mislijo, da alternative svetu, ki ga živimo, vendarle so.
Izabral in uredil Peter Klepec. Slovenski jezik. »Raznovrstnost Dolarjevega teoretskega delovanja je resnično osupljiva in sega od analize filozofskih tekstov (predvsem o nemški klasični filozofiji, strukturalizmu in sodobni filozo¬fiji), prek umetnosti (zlasti literature, klasične glasbe, opere, filma), izvrstnih razprav s področja Freudove ali Lacanove psihoanalize, do intervencij in posegov na področje znano¬sti (Gould), kulture in politike. Skratka, odlika Dolarjevih spisov je v tem, da so zabavno in hkrati poučno branje. So nekaj najboljšega, saj so napisani tako, da jim lahko sledijo čisti začetniki, neposvečeni, obenem pa med samimi pozna¬valci veljajo za izvirne in kompetentne.« Peter Klepec » Mladen Dolar deluje, kot da ni idiot, in zgleda, kot da ni idiot, a ne pustite se prevarati – on NI idiot!« Slavoj Žižek
“Delia i ja planiramo tulum kod Wallacea i Girice i prespavat ću kod njih, primijetili to Sid i Nancy ili ne. Bit ću divlja koliko god želim.” Nakon što je izbace iz šminkerskog internata na suprotnoj strani kontinenta, Cyd Charisse se vraća kući u San Francisco svojim roditeljima Sidu i Nancy, u kućanstvo koje je izluđuje. Srećom, ima Medenu, svoju krpenu lutku iz djetinjstva i vječnu prijateljicu. Unatoč zabrani izlaska iz svoje ružičaste sobe, takozvanog Alcatraza, Cyd je i dalje neobuzdana kao i prije, pa je roditelji odluče poslati daleko, što dalje od kulerskog surfera Girice, “tog dečka”. Odredište New York, dom njezina biološkog oca i njegove obitelji. Ljeto u gradu koji nikad ne spava uopće nije ono što je Cyd Charisse očekivala, ali ni ona, čini se, nije ono što je tatina obitelj očekivala. Uskoro Cyd ima dvije obitelji, od kojih ni jedna nije savršena. Mnogima će Cyd postati prava prijateljica, dok kroz knjigu polako odrasta uz pomoć svojih prijatelja, Micike, Delije, Wallaca i Girice. Napomena: knjiga dolazi iz otpisa javne knjižnice. Stanje uredno.
VJEKOSLAV BAJSIĆ, rođen je u Čakovcu 1924. godine. Za života je bio svećenik Zagrebačke nadbiskupije, profesor filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i njegovim institutima u Zagrebu, odgovorni urednik i autor izdanja Kršćanske sadašnjosti. Studij filozofije i teologije završio je na Gregorijanskon sveučilištu u Rimu 1961. godine. Nakon studijskog boravka u Rimu i južnom Tirolu, gdje se oporavljao od bolesti pluća, vratio se u domovinu 1962. godine te započeo predavati filozofiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje se i habilitirao radom Filozofski problemi hominizacije (1966.) Obnašao je i druge dužnosti: knjiižničar, dekan fakulteta, član brojnih povjerenstava, član Vijeća BKJ za one koji ne vjeruju i član Europskog društva za katoličku teologiju. Objavljivao je brojne studije i članke. Umro je 1994. godine u Zagrebu.
Tekst na slovenskom i grčkom jeziku.
U Vatikanu je od 5. do 26. listopada 2008. godine održano dvanaesto redovito opće zasjedanje Biskupske sinode o temi Riječ Božja u životu i poslanju Crkve. Prema ustaljenoj praksi, ono što je Sinoda razradila i predstavila u dokumentima Lineamenta, instrumentum laboris, te prema izvještajima prije i poslije svih diskusija i nastupnih tekstova, kako onih koji su bili čitani u dvorani tako i onih koji su bili predani u rukopisu, a posebice prema Zaključnoj poruci narodu Božjem koju su sinodski oci uputili nakon zasjedanja, papa izdaje svoju postsinodalnu apostolsku pobudnicu. Ovom apostolskom postsinodalnom pobudnicom rado odgovaram molbi sinodalnih otaca da obznanim cijelom narodu Božjem bogatstvo koje je proizišlo iz vatikanskog zasjedanja i upute koje su izrečene u zajedničkom radu, naglašava papa Benedikt XVI. u uvodnome dijelu pobudnice, ističući kako je to zasjedanje bilo svjedočanstvo Crkvi i svijetu koliko je lijep susret s Riječju Božjom u crkvenom zajedništvu. Pobudnica je podijeljena u tri velike cjeline: Verbum Dei – Riječ Božja, Verbum in Ecclesia – Riječ u Crkvi i Verbum mundo – Riječ svijetu. Kako priznaje i sam Papa, izborom ove teme za 12. opće redovito zasjedanje Biskupske sinode, pogođeno je samo srce kršćanskoga života u kontinuitetu s prethodnim sinodalnim zasjedanjem o Euharistiji kao izvoru i vrhuncu života i poslanja Crkve, budući da se Crkva temelji na Riječi Božjoj, rađa se i živi od nje.
