Oznaka:

Dužnost da se odgovori

Dužnost da se odgovori: Masovni zločin, poricanje i kolektivna odgovornost. Ovo nije knjiga o proslosti. Njena sredisnja tema su moralne posledice jednog konkretnog oblika zlocinackog rezima i njegovih praksi, te pitanje o posebnim obavezama koje odatle proisticu. Predmet analize je sadasnjost, ili, preciznije, vreme koje se konvencionalno identifikuje kao tranzicija ka demokratiji nakon pada rezima cija je vladavina bila obelezena dugotrajnim i teskim zlodelima. Ovakva proslost je duboko uznemirujuca: sve do juce pred nasim ocima ili tu oko nas dogadjala su se masovna ubijanja, silovanja, torture, proterivanja, unistavanje imovine i drugi oblici teskih krsenja ljudskih prava i poricanja ljudskog dostojanstva. – Nenad Dimitrijević

Internet demokratija: Obećanja i granice

Pored sažetog prikaza istorije mreže nad mrežama”, Internet demokratija” daje i opis i analizu delovanja Interneta na društvene i političke prakse zapadnog sveta, te poziva na njihovo redefinisanje. Oslonivši se na svoje istraživačko iskustvo i prethodno objavljene radove, autor knjige Dominik Kardon skreće pažnju na transformacije informisanja i javnog angažmana kao važnih stubova zapadne demokratije, koje su se dogodile pod uticajem Interneta. Ako ih nije sasvim ukinuo, mnoge tradicionalne razlike Internet je, smatra Kardon, znatno ublažio i tako učinio javni prostor fluidnijim i neuhvatljivim sa stanovišta zasnovanog na jednostavnim opozicijama: predstavnici/predstavljeni, javno/privatno, davaoci informacija/korisnici informacija. Iako ove promene nužno proizvode i nove, istančanije forme kontrole i manipulacije, Kardon polaže nadu u emancipatorske i egalitarne ideale kojima su Mrežu nadahnuli njeni pioniri.

Zajedničke škole / različiti identiteti

Zajedničke škole / različiti identiteti: Nacionalno jedinstvo i kulturna razlika. U knjizi Zajedničke škole / različiti identiteti” Feinberg tvrdi da javna škola mora ostati privržena liberalnim demokratskim vrednostima kao što su jednakost mogućnosti, sloboda udruživanja i lični razvoj. U isto vreme, on odbacuje stav da je ova privrženost javne škole neuskladiva sa zahtevima za kulturno priznavanje manjina. On smatra da razni društveni i istorijski uslovi stvaraju različite obrazovne obaveze prema pripadnicima tih grupa. – Walter Feinberg

Osporavanje demokratije

Osporavanje demokratije: Političke ideje u Evropi dvadesetog veka. Objedinivši intelektualnu, političku i kulturnu istoriju, Miler baca svetlo na ideje koje su oblikovale razdoblje ideoloških ekstrema pre 1945. godine i liberalizaciju zapadnoevropskih politika posle 2. svetskog rata. Knjigu čine i živopisni portreti čuvenih, kao i neopravdano skrajnutih političkih mislilaca, te pokreta i institucija koje su oni nadahnuli. Posebnu pažnju Miler posvećuje idejama koje su elaborirane s namerom da se opravda fašizam. On opisuje i kako se spram tih ideja izgradila posebna vrsta liberalne demokratije u posleratnoj Zapadnoj Evropi. Knjiga objašnjava i događaje iz šezdesetih i njihove implikacije, a osvrće se i na neoliberalne tendencije s kraja veka. U zaključku autor kritički procenjuje i današnje doba koje obeležavaju svesni pokušaji da se odbace ideologije.

Magnum Miraculum Homo – Veliko čudo Čovjek

Humanističko-renesansna problematika čovjeka u djelima hrvatskih renesansnih filozofa. Ostali su autori Girari Karšulin i Josipović. Ovo je zbirka tekstova što predstavljaju rezultate istraživanja provedenih u okviru projekta Problem čovjeka u hrvatskoj humanističko-renesansnoj filozofiji. Projekt je od 1991. do 1993. godine financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Osim tekstova suvremenih autora, u knjizi su zastupljeni i tekstovi Andrije Dudića, Marka Marulića, Nikole Modruškog, Trankvila Andreisa, Juraja Dubrovčanina, Federika Grisogona, Frane Petrića i Pavla Skalića.

Izgledi evropske ljevice

Predgovor jugoslavenskom izdanu, Predgovor knjizi Neokapitalizam i evropska ljevica. Pripomene o razvitku revolucionarnog učenja Marxa i Engelsa, Monopolistički kapitalizam i radnička strategija, Antagonistička participacija, Izgledi, Neokapitalizam i moderni socijalisti, Politička demokracija i socijalizam.

Uspon masa

Nikad nije bilo države koja je u tolikoj meri razorila strukturu društva i nikad nije postojalo doba koje je pružilo takve tehničke mogućnosti kao što je to danas, da se čitav narod preobrazi u mase i drži u tom stanju.

Iznuđivanje (zašto slušamo što nam ONI kažu)

Na temelju znanstvenih spoznaja i vlastitog bogatog iskustva stečenog tijekom godina kada je kao savjetnik za nove medije surađivao s brojnim danas vodećim kompanijama, Douglas Rushkoff jednostavnim jezikom objašnjava koje se metode i na koji način primjenjuju u svrhu manipulacije ljudima u suvremenom društvu. Polazeći od postupaka koje u trgovinama primjenjuju kako bi kupce prinudili da kupe proizvod, Rushkoff razotkriva i djelovanje marketinga u politici i javnom životu te načine na koji mediji utječu na formiranje našeg mišljenja. Pitak jezik, te Rushkoffova jasna argumentacija potkrijepljena obiljem primjera, čini ovu knjigu veoma poželjnim štivom, osobito cijenjenim među mlađom publikom. Poruka knjige je pozitivna i u svakom slučaju usmjerena ljudima koji žele aktivno živjeti i sudjelovati, bez cinizma, u otvorenom globalnom društvu. Knjiga Iznuđivanje dobila je nagradu Marshal McLuhan 2002. godine za najbolju knjigu o medijima.

Akteri bez društva

Dvadeset godina nakon epohalne promjene 1989., koja je na postjugoslavenski prostor djelovala na posve drukčiji način nego na druge prijašnje realsocijalističke europske zemlje, ova studija predstavlja pokušaj analitičkog osvrta na dva desetljeća razvoja civilnog društva na zapadnom Balkanu. Njen autor Srđan Dvornik iz Hrvatske, u to je dobro upućen. Nije slučajno što se kroz cijeli sadržaj i u strukturi ove knjige isprepleću teorija i praksa te odnosi unutar i izvan “civilnodruštvenog” razvoja. (…) Ova je studija važan doprinos, dosad nedostatnim, razmatranjima o mogućnostima i ograničenjima akterâ civilnog društva u (post)autoritarnim društvima. Istovremeno ona donosi i pouku da instrumenti zapadne politike demokratizacije imaju pred sobom još dug put razvoja do točke na kojoj će posve iscrpsti svoje dosadašnje organizacijske i političke potencijale, da bi potom na nove međunarodne izazove, koje nam novi svjetski (ne)red postavlja posljednja dva desetljeća, mogli primjerenije reagirati. dr. Azra Džajić-Weber