Knjiga broj 47
Knjiga broj 47
Suvremeni kartografski prikaz svijeta za dom, školu i ured
Najduže skrivane tajne o zajedničkim korijenima religija i istinskom putu oslobođenja
Sto načina pletenja i 59 najlepših džempera
Vjesnik – posebno izdanje
Magičan život Arthura Beerholma, prvi roman Daniela Kehlmanna, autora svjetskoga hita Mjerenje svijeta, već je dao naslutiti da je rođen istinski pripovjedački talent. Naizgled bez emocija, kristalno jasno kao da je riječ o stvarnoj, objektivnoj biografiji, Kehlmann u prvome licu pripovijeda život Arthura Beerholma, čovjeka s neobičnim darom za matematiku, koji je studirao teologiju, a postao mađioničar, i to ne bilo kakav, već najbolji na svijetu. Kehlmann se s lakoćom svojstvenom velikim piscima poigrava formom i temama ispisujući roman prepun fine ironije i humora. Želja da dozna što se sve događa dječaku čiju je pomajku ubio grom, koji je u stanju pokretati predmete i koji je ovladao tajanstvenim moćima, čitatelja će opčiniti ne dopuštajući mu da Magičan život Arthura Beerholma ispusti iz ruku.
Dvanaesti slučaj doktorice Kay Scarpetta
Preveo i napisao dodatak o razvoju urarstva u jugoslavenskim zemljama kao i popis urara i urarskih poduzeća: Zvonimir Vistrička
Arheologija znanja proizišla je iz potrebe Michela Foucaulta da se osvrne na teorijske i metodološke pretpostavke svojih dotadašnjih djela. U njoj se Foucault po prvi puta sustavno hvata u koštac s pitanjem toga što je znanje i kako se ono preobražava kroz povijest, zastupajući stajalište kako je znanje prvenstveno diskurs, materijalni ostvaraj kroz povijest izložen naglim prekidima, preobrazbama, nestancima i nastancima. Raskinuvši tako s dotadašnjim shvaćanjem povijesti znanja kao neprestana razvoja i napretka te subjekta kao njegova privilegiranog mjesta, Foucault, uz druge autore poput Gillesa Deleuzea i Jacquesa Derridaa, otvara put kritici filozofskih pretpostavki modernosti i moderne filozofije subjektivnosti. Ovaj klasik francuske filozofije ujedno je zaključak Foucaultove rane faze i spomenik jednoj od najvećih teorijskih kontroverzi dvadesetoga stoljeća.
O knjizi IZA SEDAM LOGORA – Od zločina kulture do kulture zločina Ostave li se po strani dim tamjana, srcedrapateljno cviljenje crkvenih orgulja i pompoznost obrednih inscenacija, sveto ime nacionalne kulture što se koči na zastavama samo je jedna od moćnijih ideoloških lozinki za neophodnu i nesputanu eliminaciju. (…) Tek u domu kulture pretvorenom u logor i mučilište taj veličanstveni koncept doživljava svoje puno ostvarenje. Pođemo li od toga da je okrutnost u mnogo većoj mjeri rezultat socijalnih nego karakteroloških uvjetovanosti, da ekspanzija svireposti vuče porijeklo od bolesnoga društva, a ne od bolesnih pojedinaca, konstrukt nacionalne kulture – ispostavljen kao kult o čijoj ultimativnosti i čistoći svi moramo brinuti – služi ponajprije proizvodnji konteksta koji legitimira nečovječnost. BILJEŠKE O AUTORIMA Viktor Ivančić je novinar i pisac iz Splita. Bio je jedan od osnivača i dugogodišnji glavni urednik kultnoga tjednika Feral Tribune. Objavio je petnaestak knjiga proze i publicistike, a za svoj rad dobio više međunarodnih nagrada. Zaposlen je kao kolumnist tjednika „Novosti“; stalno surađuje s nekoliko alternativnih medija na području nekadašnje Jugoslavije. Hrvoje Polan je fotograf iz Zagreba. Radio je za Feral Tribune, a nakon toga za Reuters i Agence France Presse, pokrivajući socijalne sukobe i ostale događaje diljem svijeta. Održao je niz samostalnih i skupnih izložbi. Jedna od fotografija izložena mu je u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti u okviru izložbe „100 best pictures of decade 2000-2010“. Danas je freelancer. Nemanja Stjepanović je novinar iz Beograda. Dugogodišnji je saradnik agencije Sense iz Haga, koja je posvećeno pratila i svakodnevno izveštavala o dešavanjima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Do skoro je bio istraživač i član Izvršnog tima beogradskog Fonda za humanitarno pravo. Tekstove objavljuje na internet portalu Peščanik.
Prirodna podloga Istre
Ovu knjigu napisao sam na engleskom jeziku u Oksfordu, Harvardu i Kornelu. Knjiga je pisana za inostranog čitaoca, te se u njoj nalaze i neke opšte stvari iz naše istorije, dobro poznate našim ljudima. … Istina o Sarajevu mučila me je od ranog detinjstva. Jedan od mojih ujaka, Konstantin Babić, bio je mladobosanac, koji je poginuo u svojoj devetnaestoj godini. Moj pokojni otac, profesor Jefto Dedijer, bio je prisni prijatelj pukovnika Dragutina Dimitrijevića Apisa, vođe tajnog srpskog udruženja Ujedinjenje ili smrt. – Dedijer