Oznaka:

Zvona

Uz vrsno poznavanje klasične glazbe, Richard Harvell je u svom romanu prvijencu komponirao zanimljivu priču o kastratu iznimna sluha, ponudivši time čitateljima poduku o iskustvu glazbe, privlačnosti opere i žrtvovanju za umjetnost. Vješto bilježeći putovanje Mojsija Frobena, od njegova švicarskog sela do Beča, autor opisuje buran život pjevača iz 18. stoljeća „zbog kojeg su dame padale u nesvijest čim bi mahnuo rukom, a publiku je znao dovesti do suza svojim glasom“. Priča o zadivljujućem putu Mojsija Frobena od siromaha rođenog na zvoniku u švicarskim Alpama do operne zvijezde golema uspjeha na najvećim europskim pozornicama epsko je djelo o emocionalnim istinama, koje donosi: ljubav, ljepotu, nevinost, umjetnost, tragediju, dramu, dileme, mržnju, odanost, hrabrost, strah.

Život Mona Lize

Pierre La Mure (Nica, 15. lipnja 1899. – Kalifornija, 28. prosinca 1976.) bio je francuski pisac. Objavio je biografski roman “Moulin Rouge” (1950) o životu francuskog umjetnika, Henrija de Toulouse-Lautreca. Prema istoimenom romanu 1952. John Huston je snimio film za koji je osvojio čak dva Oscara. La Mure je napisao još niz biografskih romana poput “Beyond Desire”, o životu Cecile i Felixa Mandelssohna, te biografiju “Claire de Lune” o životu francuskog skladatelja Claude Debussya (1962). Umro je u 76. godini u Kaliforniji.

Izgubljena čast Katarine Blum i druga djela

U Bollovim romanima jedna od središnjih tema je pokušaj da se očuvaju osnovne moralne vrijednosti u vrijeme terora, kao i u razdoblju materijalnog blagostanja i korupcije. Zapadna Njemačka sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća. Mlada Katharina Blum služavka je koja noć provede s markantnim Ludwigom Göttenom, čovjekom za kojeg će ubrzo doznati da je radikalni ljevičarski terorist u bijegu.

Novi susjed

Još jučer je sjedio na hotelskoj terasi, gledao kako sunce zaranja u more i pritom pokušavao nešto osjetiti, nešto poetsko, melodično, no samo je vidio kuglu kako tone i bio ravnodušan; onda je ustao i zajedno su otišli jesti, ribu s roštilja, sa češnjakom i pečenim krumpirom, i salatom, a uz to su pili vino; onda su napustili restoran, on je gledao u crno nebo, vidio kako padaju dvije, tri zvijezde i pomislio kako bi kod sljedeće trebao nešto poželjeti, razmišljao je što bi mogao poželjeti i promatrao njihovo treperenje, ali više nije vidio nijednu da pada; polako se vukući vraćali su se uz obalu, legli u krevet, slušali šum mora i radovali se snu. Sljedećeg jutra je bio hladan. Tako to brzo ide. Ona je uvijek bila mirna dok je on sjedio na terasi i promatrao sunce ili zvijezde. On je bio loše raspoložen i dosađivao se; nebeska tijela mu ništa nisu govorila. Sjedio je tu zapravo samo zato što nije znao što bi drugo sa sobom…

U liku vepra

Treći roman Lawrencea Norfolka počinje klasičnom mitskom pričom o lovu na kalidonskog vepra. Priča iz doba koje je vjerovalo u svoje junake pripovijeda o njihovu okupljanju i lovu koji će ih razjediniti i iz kojeg se mnogi neće vratiti. Tajnovita simbolika neobična početka postupno se razotkriva u nastavku romana, u kojem Norfolk, nadahnut sudbinom slavnoga židovskog pjesnika, pripovijeda priču dvadesetog stoljeća, vremenu koje je svoje heroje odbacilo. Pisan u stilu velikog romana modernizma, U liku vepra kreće se od Rumunjske do Pariza, od grčkih planina i njemačkih logora do velebnih pariških restorana i filmskoga glamura, neprestano propitujući prijateljstvo, ljubav, umjetnost i ljudsku prirodu, koja se savršeno zrcali u vepru razaraču i pjesniku stvaraocu.