U knjizi Razgovori s Mikom Tripalom o hrvatskom proljeću autor Josip Šentija donosi zapise o razgovorima s jednim od najistaknutijih protagonista tog vremena Mikom Tripalom. Osim razgovora, u knjizi se nalazi i kronologija Tripalova života i autora Slavena Ravlića te odabrane slike iz obiteljskog albuma. Razgovori koje je istaknuti leksikograf i publicist Josip Šentija vodio osamdesetih s Mikom Tripalom svjedoče o iznimnom moralnom karakteru tog političara koji i svoj politički rad sagledava u sklopu povijesnih političkih prilika, bez gorčine i frustriranosti, tako svojstvenih političkim gubitnicima. Knjiga prikazuje političko djelovanje i sazrijevanje Mike Tripala, 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća kao osobe visokog osobnog integriteta, izražene osobnosti, karaktera vjernog svojim političkim idealima za koje se borio, a to su, između ostalog, socijalna pravda i sloboda pojedinca. Tripalo bio protagonist hrvatskog proljeća s istančanim osjećajem za politička kretanja tog vremena. On intelektualno produbljeno, s finim smislom za političku analizu, govori o procesima koji su komunizam doveli u slijepu ulicu, razmatra prijepore u konstituciji Jugoslavije, anticipira moguće rasplete jugoslavenske krize. Unatoč vremenskoj distanci od dva desetljeća od razdoblja kad su razgovori vođeni, oni još nisu izgubili zanimljivost i intelektualnu provokativnost.
50 godina Muzeja pošte i telekomunikacija u Zagrebu 1953.-2003.
Zbornik radova Urednici izdanja Zorislav Lukić i Hrvoje Petrić Radovi trideset i dvoje povjesničara iz Hrvatske, Slovenije i Crne Gore usredotočeni su na prikaz i tumačenje haesesovskih programskih načela i strategije, političke i ideološke djelatnosti u Hrvatskoj, na prostorima starojugoslavenske države i u emigraciji. Dio radova posvećen je radu i medijskoj slici braće Radić, Vladka Mačeka i drugih istaknutih osoba Hrvatske seljačke stranke kao i proučavanju regionalnih osobitosti stranačkih aktivnosti i organiziranja. Ovaj zbornik radova nastao je na temelju izlaganja održanih na znanstvenome skupu s međunarodnim sudjelovanjem »110 godina Hrvatske seljačke stranke« (Križevci, 11?12. travnja 2014). Aktualnost Radićeve moći političkog ujedinjavanja pridonijela je iznimnu zanimanju domaćih i inozemnih povjesničara za proučavanje i interpretiranje haesesovske tradicije u suvremenom ključu. Premda je historiografska bibliografija o HSS-u opsežna, nakon knjige Povijest Hrvatske seljačke stranke Hrvoja Matkovića (1999) ovo je tek drugi cjelovitiji pregled povijesti stranke koji u odnosu na Matkovićevu knjigu obrađuje i posljednja dva desetljeća njezina rada. O povijesti HSS-a pišu Tihomir Cipek, Suzana Leček, Mira Kolar-Dimitrijević, Ivica Šute, Stipica Grgić, Domagoj Sremić, Tomislav Bogdanović, Ivica Zvonar, Željko Karaula, Anđelko Vlašić, Tomislav Išek, Krešimir Škuljević, Ivan Bulić, Franko Mirošević, Ivan Hrstić, Ivan Peklić, Anamarija Lukić, Zlata Živaković-Kerže, Danijel Vojak, Davor Kristijan, Željko Bartulović, Valter Papić, Đuro Škvorc, Jakov Žižić, Vladimir Šadek, Aleksandra Berberih-Slana, Mateja Ratej, Darko Gavrilović, Robert Skenderović, Mario Bara, Novak Adžić i Hrvoje Petrić.
Andrija Torkvat Brlić emisar bana Jelačuća u Francuskoj. Iz arhiva obitelji Brlić u Brodu na savi. Prevod s francuskoga Zore Milčić-Brlić. Tipografija d.d.
Štamparija Glavnog saveza srpskih zemljoradničkih zadruga u Zagrebu.
Godina X., Januar-mart Zagreb 1964. Izvan prodaje – samo za unutarnju upotrrebu. Izdaje: Centralni ured za kriminološka ispitivanja DSUP-a NRH.
Apeli, iskazi pjesme. Bilingual Edition. Croatian War Writing 1991/1992. Appeals, Viewpoints, Poems. Uobličena kao dokumentarna monografija o pisanom otporu hrvatske kulture protiv srpske agresije 1991/92., knjiga je kolaž triju tipova teksta hrvatskog ratnog pisma: 1. apeli što su ih razna društva, ustanove i pojedinci slali u svijet, 2. iskazi hrvatskih i svjetskih intelektualaca, 3. pjesme neposredno inspirirane ratnim zbivanjima. To je, ujedno, kronologija intelektualnog i građanskog otpora u vrijeme domovinskog rata.
Prvo desetljeće, knjiga I. Približava se sedma godišnjica osnutka Hrvatskog diplomatskog kluba i osma godišnjica velikih kadrovskih promjena u diplomaciji Republike Hrvatske iz 2000. godine, koja je bila jedan od razloga našeg okupljanja u ovom Diplomatskom klubu. Ideja okupljanja bila je pokušaj da se očuva dostojanstvo hrvatskih diplomata i zaustavi obezvrijeđivanje doprinosa tih ljudi pri uspostavi i međunarodnom priznanju neovisne hrvatske države. Zbirka radova koja se u ovom svesku nudi javnosti jedan je od napora dvanaest autora da pokušaju opisati svoja iskustva u pokretanju hrvatske diplomacije i da pruže sliku o sebi i svome radu, sliku koja je često bila predmetom nerazumijevanja i kritike u nekim medijima i drugim sredstvima priopćavanja.
Zbornik radova sa znanstvenog simpozija povodom 135. godišnjice rođenja Gjure Szabe održanog u Novskoj 25. rujna 2010. Iznesenim predavanjima 15 znanstvenika raznolikih znanstvenih usmjerenja, zaokružili su sliku o djelovanju Gjure Szabe, čiji su radovi osnova za sva istraživanja baštine. Ocjena proizvoda
Zapisi iz Cestice 2 nastavak je knjige istog, tj. sličnog naslova objavljene prije sedam godina. U prvom dijelu knjige je preko 150 tekstova koji su poredani kronološki, tj. prema datumu objave na mrežnim stranicama, a u njima je spomenuto više od dvije tisuće osoba s područja općine Cestica ili onih koji su sudjelovali u nekom događaju na njenom tlu. Knjiga je otisnuta na 412 stranica, B-5 formata, a uz svaki naslov vezane su fotografije u boji koje su otisnute na 72 stranice. Izdavač : Prekorje d.o.o.
Knjiga znakovitog naslova dovršena je 1996. godine, ali je autor nije odmah objavio zbog političke situacije. Ugledni novinar promišlja najprije pitanje Hercegovaca i Hercegovine u prošlosti i u vremenu stvaranja te ustoličenja hrvatske države. S tim u vezi nastat će i vrijedni ogledi o hrvatstvu, njegovoj metropoli i, kako autor kaže – hrvatskim modelima stajanja u mjestu, što se odnosi prije svega na razvoj Hrvatske i njezinih regionalnih i etničkih problema (zadirući u pojam patrijarhalnog i plemenskog). Jednako su tako sažeti i razvidni ogledi o kršćanskoj Europi, licemjerstvu i iskrenosti, ponovljenoj hrvatskoj šutnji te, na kraju, o novoj hrvatskoj državi, njezinu razvoju, problemima branitelja, hrvatskom političkom puritanizmu i pomirbi povijesno zavađenih političkih strana. Stanko Bašić, koji svoja književna djela potpisuje kao Stanislav, rođen je 15. travnja 1945. godine u Broćancu. Osnovnu školu polazio je u Broćancu i Posušju. Učiteljsku školu završio je 1964. godine u Mostaru, a Filozofski fakultet 1971. godine u Sarajevu, odakle 1977. godine seli u Sinj, potom u Trogir, a zatim u Zadar. Od 1977. godine novinar je Slobodne Dalmacije. On je pjesnik, pripovjedač, književni kritičar, proučavatelj fenomena New age. Potpisnik je pisma sedmorice objavljenoga u Vjesniku 28. siječnja 1971. godine, kao svojevrsne Deklaracije o položaju hrvatskoga jezika i kulture u BIH.
Predgovor Martin Špegelj.
150 godina mesne industrije Gavrilović Petrinja
Knjiga, koju su zajednički priredili Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995, sadrži imena djece ubijene tokom četiri godine opsade Sarajeva, te fotografije i sve identifikovane podatke.
Izdala Turistička zajednica grada Ivanca
Bauer Eddy – La derniere guerre ou histoire controversée de la Deuxieme Guerre Mondiale – 10 volumes – Paris, éditions Atlas, 1977 – 3200 pp. – Hard cover – 24×31 cm.
U suradnji s Huguette Cuchet-Chéruzel. Ova je knjiga ispovijest jednog palestinskog borca. Rođen 1943. u zaraćenoj Palestini, Selim je s pet godina otkrio nasilje i upoznao progonstvo.
