Oznaka:

NEVEN Zabavni i poučni list 1855

Jedini hrvatski književni časopis za Bachova apsolutizma. Izdavala ga je Matica ilirska u Zagrebu, a 1858. preuzela Čitaonica Riječka. Do 1855. izlazio je kao tjednik, potom mjesečno, polugodišnje i tromjesečno.

Le tre descrizioni del terremoto di Ragusa del M.DC.LXVII

Prvo izdanje. Talijanski prijevod s latinskog triju opisa potresa u Dubrovniku 1667. godine. Sadrži: predgovor / posvetu Luke Stullija Nikoli Androviću (str. 3 – 23), Gradićevu poemu o potresu (str. 25 – 36), Rogačićevu poemu o potresu (str. 37 – 42), Stojkovićevu poemu o potresu (str. 43 – 50), poemu Luke Stullija u povodu smrti Tommasa Cherse (str. 51 – 62). U predgovoru Stulli iznosi prvu hrvatsku kritiku Gundulićeva Osmana. Stjepan Gradić (Dubrovnik, 6. 3. 1613. – Rim, 2. 5. 1683.) – hrvatski znanstvenik, pjesnik, polihistor i doplomat. Studirao filozofiju i teologiju u Rimu te pravo u Bolonji, gdje je 1638. stekao doktorat. Od 1653. živio je u Rimu. Od 1661. bio je kustos, a od 1682. predstojnik Vatikanske knjižnice. Obnašao dužnost predsjednika hrvatske bratovštine svetog Jeronima u Rimu. Bavio se matematikom, fizikom, filofogijom i književnim radom. Benedikt Rogačić (Dubrovnik, 18. 3. 1646. – Rim, 8. 2. 1719.) – hrvatski teolog, gramatičar i pjesnik; isusovac. Studirao u Anconi i Rimu. Poučavao Filozofiju u Germanicumu. Cijeli život djelovao u Rimu. Objavio je desetak djela na latinskom i talijanskom, a bavio se i prevođenjem. Benedikt Stay Stojković (Dubrovnik, 1714. – Rim, 25. II. 1801.) – hrvatski filozof i latinist. U Dubrovniku završio isusovački kolegij, potom u Rimu studirao filozofiju, matematiku i teologiju. Od 1742. profesor retorike i povijesti na Visokoj papinskoj školi u Rimu. Obavljao mnoge diplomatske službe u Vatikanu. Autor je dviju filozofskih poema. Luko (Luka) Stulli (Šumet kraj Dubrovnika, 22. IX. 1772. – Dubrovnik, 12. 9. 1828.) – hrvatski liječnik i književnik. U Bolonji završio studij filozofije i medicine. U Dubrovniku obnašao dužnosti gradskog fizika, bolničkog primarijusa i nadzornika svih bolnica. Član rimske Accademije degli Arcadi. U hrvatske krajeve uveo cijepljenje protiv boginja. Pisao medicinska, prirodoznanstvena i književna djela.

Leksikon Minerva

54000 protumačenih pojmova 8 geografskih karata 2297 slika u tekstu 38 tabela, djelomično u više boja

Bibliotrag : publikacije ICR-a 1976. – 2009.

Bibliotrag : publikacije ICR-a 1976. – 2009. Postojalo je nekoliko motiva da krenem u izradu ovoga bibliografskog zapisa riječke nakladničke kuće Izdavački centar Rijeka. Ti su me motivi stali proganjati 1995. godine, kada se ICR našao u situaciji da bude, zaista, preko noći likvidiran, a time i kolektivno zaboravljen, kao da nije ni postojao, a niti dao ikakav doprinos riječkoj te isto tako i hrvatskoj kulturnoj sceni, posebice izdavačkoj. Nakon devedesete godine prošloga stoljeća bila sam i sama jednim od mnogobrojnih svjedoka takve vrste društvenog (kao i pojedinačnog) odnosa i prema ljudima i prema kulturnim institucijama u nas. Taj me je Damoklov mač, koji je prijetio i malom vrijednom izdavaču društveno vrijednih i neprofitabilnih izdanja, natjerao da se zapitam je li igdje, kada i u kakvom obliku sistematizirana i zabilježena cjelokupna izdavačka produkcija ICR-a? Kako je odgovor na to pitanje bio negativan, trebalo je nešto učiniti. Drugi su motiv bila pitanja koja su mi kao radniku ICR-a vrlo često upućivana od građana, knjižara ili biblioteka i drugih institucija u varijanti – je li, možda, ICR oqjavio knjigu kqja mz/nam sada treba … ? ili je li naš kolega XY kod vas oqjavio svqju studfju … ? i lijes te li vi radili monogrqji.ju o rfječkim izvorima … ? Na ova je pitanja bilo moguće, ili nije bilo moguće odgovoriti, samo po pamćenju ili traganju za potrebnom informacijom u prodajnim katalozima kuće, ukoliko bi ih se uspjelo pronaći za starija izdanja. Kako je ljudsko pamćenje vrlo nepouzdan faktor u bilo kakvu istraživačkom radu, valja relevantne činjenice ipak zapisati, ali i javno objaviti kako bi bila manja mogućnost njihova iskrivljavanja, prešućivanja ili druge vrste zlouporabe. Treći razlog su fondovi (a time katalozi i informacije o izdanjima) naših knjižnica koji, iz kojekakvih razloga, nemaju obrađena sva objavljena izdanja u Hrvatskoj, pa tako ni sva Jceerova. Četvrti motiv za rad bile su mi već objavljene bibliografije drugih izdavača, peti motiv je historiografija, šesti odlazak iz tvrtke dugogodišnjeg urednika i drugih radnika, …

Predmetna obradba

Predmetna obradba – ishodišta i smjernice. Zbornik radova (Zagreb, 1.i 2. listopada 1997.) Uredile: Jadranka Lasić-Lazić, Jelica Leščić, Jasna Petrić Zbornik radova sa skupa Predmetna obradba ishodišta i smjernice održanog 1997. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, po prvi puta nakon dugog razdoblja istraživanja, daje cjeloviti pregled sadašnjeg stanja u praksi i teoriji stvarne obradbe knjižnične građe u Hrvatskoj. Zbornik donosi sve radove koji su na skupu izloženi, a među njima se nalazi i rad Tine Gatalica i Zorke Renić o predmetnoj obradi građe u Narodnoj knjižnici ˝Petar Preradović˝ u Bjelovaru.

Leksikon radija i televizije

Izdanje u povodu 80. godišnjice Hrvatskoga radija i pedesete godišnjice Hrvatske televizije. Pojava radija i televizije spada u red najvećih i najznačajnijih otkrića 20. stoljeća u kojima Hrvatska sudjeluje punih 80, odnosno 50 godina, ravnopravno s drugim zemljama. Malo je drugih događaja izazvalo tolike promjene na svim područjima, od životnih navika do vrijednosnih stavova, od sadržaja umjetnosti do smjerova politike, od trijumfa sporta do uspjeha ili padova država. S pojavom elektroničkih »novina« nastale su nove medijske mogućnosti koje su se u potpunosti potvrdile i na našem primjeru – skraćeno je »putovanje« informacija, postignuta bliskost ili čak prisnost s ljudima (»potrošačima«), ostvareno bogatstvo sadržaja i izričaja, omogućena izravnost djelovanja, dosegnuta neviđena snaga i moć medija… Ali, više od moćne medijske činjenice, radio i televizija potvrdili su se kao nova kulturna činjenica zbog izrazitoga utjecaja na duhovni život i stvaralaštvo ljudi, kao nova politička činjenica zbog silnoga utjecaja na stavove i javno mišljenje, kao nova civilizacijska činjenica zbog presudnoga utjecaja na sveopće prilike i neprilike u kojima živimo. Novi su mediji u kratkom vremenu postali i svjedoci i akteri, i posrednici i sudionici, povezali su sve dijelove svijeta, skratili udaljenost na brzinu zvuka i »svjetla«. Unijeli su, ukratko, promjene koje se mogu mjeriti s onima što su unijeli avion prije toga, ili »čip« nakon toga (barem zasad). O tome dijelom svjedoči ovaj Leksikon.